Jedno vatrogasno vozilo trebinjske Vatrogasne jedinice je sa posadom na putnoj komunikaciji od mjesta Glavska do Ivanice, zbog dežurstva ukoliko se aktivira neki dio požara
Ugašen je požar koji se sa područja okoline Dubrovnika proširio na BiH, rekao je komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje Zdravko Kašiković.
Kašiković je naveo da je jedno vatrogasno vozilo trebinjske Vatrogasne jedinice sa posadom na putnoj komunikaciji od mjesta Glavska do Ivanice, zbog dežurstva ukoliko se aktivira neki dio požara.
– Požar je ugašen, nema bojazni da će se proširiti na Republiku Srpsku, rekao je Kašiković Srni.
On je dodao da je još aktivan požar na teritoriji Hrvatske, te smatra da je u dobroj mjeri stavljen pod kontrolu.
Požar koji je izbio prije dva dana u području Plata kod Dubrovniku proširio se na teritoriju BiH.
Prema najnovijim informacijama, u Župi dubrovačkoj je pala kiša i požar je obuzdan.
Iz Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo objavili su visinu plaća zdravstvenih radnika u ovom kantonu.
Tako plaća medicinske sestre i tehničara iznosi 1.217,16 KM ili 627 eura, dok oni koji imaju VSS (visoka stručna sprema) zdravstvenog smjera dobijaju 1.651,86 maraka ili 851 euro.
Doktor medicine, doktor stomatologije i magistar farmacije u KS ima plaću 2.173,5 KM ili 1.120 eura, a ljekari specijalisti 2.608,2 maraka ili 1.334 eura.
Plaća vozača je 1.130,22 ili 582 eura, a čistačice 673 marke ili 347 eura.
Iz Sindikata navode kako je Kanton Sarajevo odavno prestao biti privlačan zdravstvenim radnicima iz drugih kantona, koji su ranije hrlili u Sarajevo kako bi se zaposlili, a razlog je upravo bila veća plaća.
Dodaju kako je visina plaće često presudan razlog što zdravstveni radnici godinama napuštaju Bosnu i Hercegovinu i odlaze u evropske zemlje, gdje im se nude daleko veća primanja i bolji uvjeti rada, a navode i kako i njihove kolege u zemljama regije imaju daleko veće lične dohotke od njih.
“Gospodo, budite realni, pa objavite kolike su vaše plaće i koliko vi mjesečno uzimate kroz komisije, tendere, nabavke i od kojih novaca kupujete skupocjene automobile, iphone, putujete po bijelom svijetu, organizirate ručkove? Ako nastavite ovim tempom, objavit ćemo i broj sati koliko ste prisutni na svojim radnim mjestima”, ističe Senad Sadiković, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu KS obraćajući se političarima u BiH, piše Akta.ba.
Novak Đoković i dalje u 36. godini života igra vrhunski tenis što je pokazao i ove godine sa dvije Grand slam titule i i finalom Wimbledona.
Ipak, mnogi se pitaju kada će biti kraj njegove karijere i do kada će moći da igra na najvišem nivou.
Iako je to zabranjena tema u timu Novaka Đokovića, njegov otac Srđan je pričao o tome u dokumentarnom serijalu “Novak – neispričane priče„, na sajtu “Sportala“.
Srđan smatra da je Novak već trebalo da ode u penziju.
“Da neki mladi, drugi zauzmu svoje mjesto, pa da on polako… Ne da je kraj, ali za jedno godinu i po dana… Moja je želja kao oca, odnosno ja sam mislio da odavno treba da prestane da se bavi ovim strašno teškim poslom. Ovo nije sport, ovo je strašno težak posao, u svakom pogledu i fizički i psihički. Jer on od života ima i dalje vrlo malo jer je on maksimalno posvećen ovom poslu, evo već 30 godina i ne odustaje od toga ni makac“, istakao je Srđan Đoković.
On ističe da što se njega tiče, Novak je sve njegove želje kao teniser ostvario prije mnogo godina.
“Sve moje želje je Novak već ispunio prije sedam-osam godina. Ovo ostalo je sve bonus nevjerovatan. Ali to nije čitav njegov život, tenis je samo jedan segment njegovog života. On će tek biti priznat i poznat u svetu po tome šta bude radio nakon ovog svijeta tenisa iz kojeg će izaći, nadam se, sljedeće godine.“
Šumski požari gorjeli su u najmanje devet zemalja širom Mediterana a hiljade vatrogasaca u Evropi i sjevernoj Africi pokušavaju da obuzdaju plamen izazvan visokim temperaturama, sušom i jakim vjetrom, javlja Guardian.
Najmanje 34 osobe su poginule u Alžiru, gdje se 8.000 vatrogasaca u utorak borilo s požarima na sjeveru koji je pogođen sušom. Požari su gorjeli u ukupno 15 provincija, što je dovelo do evakuacije više od 1.500 ljudi sa svojih imanja.
Kako prenosi Guaridan, svjedoci su opisali kako su bježali od vatre koja je bjesnila, uništavajući kuće i obalna odmarališta i pretvarajući ogromna šumska područja u pocrnjele pustare.
REUTERS/Ramzi Boudina
Alžirski portal TSA citirao je Nacionalnu meteorološku kancelariju koja je rekla da su temperature dostigle oko 50C u nekim regijama.
Među poginulima je i 10 vojnika zarobljenih u plamenu u Beni Ksili, u provinciji Bejaia, saopštilo je ministarstvo odbrane. Zvanična novinska agencija APS javila je u ponedjeljak navečer da su 34 osobe preminule u nekoliko regija.
Podstaknuti snažnim vjetrom, požari su prinudili zatvaranje dva granična prelaza sa susjednim Tunisom, gdje su požari bili posebno žestoki u sjeverozapadnoj regiji Tabarka.
Više od 300 ljudi evakuisano je iz priobalnog sela Melloula čamcima i kopnom, a vatrogasci se i dalje bore sa požarima u utorak u tri oblasti na sjeverozapadu: Bizerti, Silijani i Beji. Vatrogasci su se borili da ugase plamen koji je uništavao šume i nasade citrusa i lješnjaka.
Zvanična novinska agencija TAP izvijestila je o jednom smrtnom slučaju, direktoru škole koji je preminuo od gušenja u požaru u Nafzi, na sjeverozapadu.
Šumski požari su također izbili u šumama Latakije, provincije na Mediteranu u sjeverozapadnoj Siriji.
“Vatrogasni timovi rade na gašenju masivnih požara koji su izbili u šumama na sjeveru Latakije i koji su do sada još uvijek nekontrolirani“, navela je vatrogasna služba, a angažovani su helikopteri za gašenje požara.
Italiju su pogodile nasilne oluje i požari. Najmanje sedam osoba poginulo je u utorak nakon oluja na sjeveru i šumskih požara na Siciliji.
Među preminulima je i 16-godišnja djevojka. Premijerka Giorgia Meloni rekla je da je djevojčica umrla kada je drvo palo na njen šator u kampu u blizini Brescie uslijed jakog vjetra i jake kiše tokom noći.
Vigili del Fuoco/Handout via REUTERS
Stanovnici Milana prijavili su u utorak ujutro jaku kišu i grad koji su poplavili ulice i čupali drveće, od kojih su neka pala na parkirane automobile.
Dok je sjever bio natopljen, toplinski val na jugu se nastavio, s temperaturama od 47,6C zabilježenim u gradu Kataniji na istoku Sicilije u ponedjeljak.
Tijela dvije osobe 70-ih godina pronađena su u kući uništenoj plamenom, dok je tijelo 88-godišnje žene pronađeno u blizini sicilijanskog grada Palerma, prenose mediji.
Regionalni predsjednik Sicilije Renato Schifani rekao je da planira zatražiti od vlade da proglasi vanredno stanje na ostrvu.
“U Italiji proživljavamo jedan od najkomplikovanijih dana u posljednjih nekoliko decenija – kišne oluje, tornada i džinovski grad na sjeveru, te žestoke vrućine i razorni požari u centru i jugu. Klimatski preokret koji je pogodio našu zemlju zahtijeva od svih nas… promjenu stava”, napisao je ministar civilne zaštite Nello Musumeci na Facebooku.
Grčka je također bila posebno teško pogođena ovog ljeta, jer su vlasti evakuirale više od 20.000 ljudi posljednjih dana iz domova i odmarališta na jugu otoka Rodosa.
REUTERS/Nicolas Economou/File Photo
Skoro 3.000 turista vratilo se kući avionom od utorka, prema podacima iz ministarstva saobraćaja, a turističe agencije su otkazale predstojeća putovanja.
Dva pilota vatrogasaca poginula su kada se njihov avion koji je ispuštao vodu srušio na padinu u blizini grada Karistosa na ostrvu Evija, istočno od Atine.
“Reći ću očigledno: u odnosu na ono s čime se suočava cijela planeta, posebno Mediteran koji je žarište klimatskih promjena, ne postoji magični odbrambeni mehanizam, da postoji, mi bismo ga implementirali”, rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
U Francuskoj je skoro 100 vatrogasaca pokušavalo da obuzda šumski požar u opštinama Cagnes-sur-Mer i Villeneuve-Loubet, u blizini međunarodnog aerodroma u Nici.
Odjel Bouches-du-Rhone u utorak je stavljen pod “crvenu uzbunu”, a vlasti vide “veoma visok rizik” od šumskih požara. Više od 300 vatrogasaca borilo se da obuzda požar u blizini grada Arla, saopštila je policija.
U Hrvatskoj je vjetar bio toliko jak da vatrogasni avioni nisu mogli poletjeti, javljaju lokalni mediji. Vatrogasci su se u utorak uvečer borili sa šumskim požarima koji su se širili južno od jadranskog grada Dubrovnika.
REUTERS/Pedro Nunes
Vjetar je katastrofu donio i susjednoj Crnoj Gori, gdje su se dvije osobe utopile, a nekoliko je povrijeđeno kada je jak južni vjetar pogodio primorje, saopštile su lučke uprave u Ulcinju i Petrovcu.
Šumski požar koji se brzo širio u centru španjolskog ostrva Gran Kanarija u utorak je naterao vlasti da uklone nekoliko stotina seljana, zatvore tri puta i rasporede helikoptere za gašenje požara.
Antonio Morales, šef ostrvskog vijeća Gran Canarije, rekao je da oko 100 vatrogasaca i devet aviona radi na gašenju požara koji je do sada gorio u 200 hektara šume.
U Portugalu, inače jednoj od europskih zemalja koje su najviše pogođene šumskim požarima, se u utorak stotine portugalskih vatrogasaca borilo s požarom u blizini popularne destinacije za odmor Cascais, a jak vjetar je otežavao napore.
Požar je počeo u planinskom području parka Sintra-Cascais, koji se prostire na oko 145 kvadratnih kilometara zapadno od Lisabona. Angažovano je više od 600 vatrogasaca, te avioni koji su morali da prestanu sa radom kako je nastupila noć.
Gradonačelnik Cascaisa, Carlos Carreiras, rekao je da su jaki vjetrovi najveći izazov i da su neki ljudi evakuisani iz predostrožnosti. Portugal se supčava sa sušom koja pogađa 90% zemlje.
Pametne telefone treba zabraniti u školama kako bi se riješila nepažnja učenika tokom nastave, poboljšalo samo učenje i pomoglo u zaštiti djece od cyber maltretiranja, preporuke su UNESCO-a, UN-ove agencije za obrazovanje, nauku i kulturu.
UNESCO je saopćio da postoje dokazi da je prekomjerna upotreba mobilnog telefona povezana sa smanjenim obrazovnim učinkom i da vrijeme koje se provodi ispred ekrana negativno utječe na emocionalnu stabilnost djece.
Navodi se da UNESCO-ov poziv na zabranu pametnih telefona poslao jasnu poruku da digitalna tehnologija u cjelini, uključujući umjetnu inteligenciju, uvijek treba da bude podređena “viziji obrazovanja usmjerenoj na čovjeka” i da nikada ne zamjenjuje interakciju licem u lice s nastavnicima.
UNESCO je upozorio one koji su i tvorci “novih metoda učenja” na nepromišljeno prihvatanje digitalne tehnologije, tvrdeći da bi njen pozitivan utjecaj na ishode učenja i ekonomsku efikasnost mogao biti precijenjen, a da nešto što je novo nije uvijek nužno i bolje.
“Ne predstavljaju sve promjene napredak. Samo zato što je nešto novo i tek osmišljeno, ne mora značiti da bi trebalo biti odmah primijenjeno svugdje”, zaključuje se.
S obzirom na to da je internet učenje sve češće, posebno na univerzitetima, iz UNESCO-a apeluju da se ne zanemaruje “društvenu dimenziju” obrazovanja u kojem studenti imaju predavanja licem u lice.
“Digitalna revolucija ima nemjerljiv potencijal, ali, kao što su izrečena upozorenja o tome kako je treba regulirati u društvu, slična pažnja mora se posvetiti načinu na koji se koristi u obrazovanju”, rekla je generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay, prenosi Guardian.
Iako bi tehnologija potencijalno mogla otvoriti mogućnosti za učenje za milione stanovnika na planeti, koristi su bile nejednako raspoređene, a mnogi siromašniji ljudi iz cijelog svijeta su bili praktično isključeni, navodi se.
Digitalna obrazovna infrastruktura bila je skupa, a njeni ekološki troškovi često podcijenjeni.
Jutros je po kiši i tmurnom vremenu, iz sela Turalići kod Kladnja prema Žepi, po prvi put krenula kolona učesnika mirovnog marša pod nazivom „Hod slobode“ u dužini od oko 75 kilometara.
Pedesetak učesnika u maršu mira idu obrnutim smjerom, šumskim stazama kojim su se od 25. do 27. jula 1995. godine probijali vojno sposobni muškarci iz Žepe, nakon što je poslije zauzimanja Srebrenice srpska vojska na čelu sa Ratkom Mladićem napala enklavu Žepa.
Amir Bajić organizator i vođa marša „Hod slobode“ za N1 kaže da je ovo pilot projekat organizovan po prvi put, ali sa namjerom da postane tradicija.
Učesnici marša su preživjeli na ovom putu spasa ‘95. godine, ali i mladi koji u to vrijeme nisu bili ni rođeni, ali žele čuti i naučiti nešto o tim događajima, jer će im usput svoja iskustva pričati stariji koji su to preživjeli.
Nakon prelaska oko 60 kilometara kolona učesnika će večeras konačiti u selu Stoborani gdje će biti održan i istorijski čas. Amir je sa grupom ljudi koje je predvodio iz ratne Žepe do Kladnja na slobodnoj teritoriji te 1995. godine, putovao dugo.
“Ja sam u Kladanj došao tek 5. septembra što znači da je moj put trajao nekih 45 dana”, priča Amir i dodaje: “Kad je pala Žepa najprije sam prišao prema Drini gdje su ljudi pokušavali preći u Srbiju, ali ja sam odlučio krenuti prema Olovu. Na tom putu sa još 26 ljudi koje sam vodio, udarili smo na zasjedu pa smo odlučili da se vratimo nazad u Žepu.”
Narednih skoro mjesec dana, raspoređeni u manje grupe na nekoliko lokacija Amir i ostali Žepljaci su preživljavali od onoga što su ranije posijali na njivama.
“Od noći smo pravili dan, od dana noć. Po danu smo spavali a po noći išli sakupljati ono nešto voća i povrća za hranu. Odlučili smo po drugi put se probiti do Kladnja i to nam je uspjelo nakon 6 dana i noći pješačenja kroz šume“, kazuje Amir.
Marinko Sekulić
Marinko Sekulić
Marinko Sekulić
Marinko Sekulić
Marinko Sekulić
Učesnici marša nakon noćenja večeras u Stoboranima sutra, u četvrtak 27. jula oko 10.30, sati trebaju stići u Žepu gdje se tog dana održava već tradicionalna manifestacija pod nazivom „Šehidska dova“ kojom se obilježava Dan sjećanja na pad Zaštićene zone Ujedinjenih naroda (UN) Žepa.
Najmlađa učesnica ovog pohoda je jedanaestogodišnja Sadžida Jusupović, odlična učenica šestog razreda osnovne škole.
“Krenula sam zato da vidim kuda su moj đedo i adžo prešli na slobodnu teritoriju i da se družimo. Prvi put idem na ovakav put i to mi znači mnogo, nadam se da ću moći sve to da pređem pješke“, kaže Sadžida.
Žepa je u ratu bila manja, izolovana bošnjačka enklava koja se nalazi u dubokoj klisuri opkoljena gustom šumom.
Garant bezbijednosti stanovništu u opkoljenoj enklavi trebali su biti Ukrajinci.
Ukrajinska četa vojnika iz sastava UN-a brojala je oko 200 vojnika koji kao i Holandski bataljon u Srebrenici nisu učinili ništa da spriječe pad enklava i zaštite ljude.
Ukrajinci su imali priliku da u 15 dana nakon pada Srebrenice dođu do informacija šta se dešava na terenu, da obavijeste sjedište UN-a, da obavijeste svoju vladu i da imaju komunikaciju sa civilnim vlastima u BiH, ali i izvan BiH.
“Srbi su ušli u Žepu, a Ukrajinci nisu ni pokušali da ih spriječe. Nisu ni metak ispalili. Narod je bio u Žepi. Na naše, hiljadu puta ponovljene zahtjeve za intervencijom, da pozovu podršku avijacije itd, oni su odgovarali da nemaju za to mandate, da nemaju vezu“, prisjeća se za N1 Ramo Čardaković ratni načelnik štaba žepske divizije, danas pukovnik u penziji i večeras u svojim rodnim Stoboranima domaćin učesnicima „Hoda slobode“.
Od pada Srebrenice 11. jula pa sve do 27. jula vodile su se borbe za Žepu, što vojne što diplomatske da bi bio postignut dogovor o evakuaciji stanovnika Žepe.
Evakuacija je počela 25. jula, a završena je 27. jula. Većina civilnog stanovništva, žena i djece je nakon dogovora evakuisana iz Žepe dok su vojno sposobni muškarci iz enklave se probijali u nekoliko pravaca.
Neke grupe su išle prema Goraždu, druge prema Olovu. Više stotina Bošnjaka je spas potražilo preko Drine u Srbiji koja nije bila u ratu, pa su se našli u logorima Šljivovica i Mitrovo polje. Većina Žepljaka je na slobodnu teritoriju izašla na Jezernicu kod Kladnja odakle je danas krenula kolona mirovnog marša ali u obrnutom smjeru prema Žepi.
“U toj julskoj ofanzivi srpske vojske na Žepu i tokom proboja na slobodnu teritoriju poginulo je 81 Žepljaka i njima ovim hodom želimo odati posebnu počast“, kaže za kraj Amir Bajić.
Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja je proizvod koji se najviše izvozi u šest mjeseci 2023. godine, zemlje su regiona, odnosno komšije BiH, podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Za prvih šest mjeseci ove godine iz BiH izvezena struja u vrijednosti 671 milion 284.530 maraka. Najviše električne energije izvezeno je u Hrvatsku i to u vrijednosti 202 miliona 075.867 maraka. Slijedi Srbija, u koja je platila za uvezenu struju 172 miliona 347.830 maraka, te Švajcarska, od koje je Bosna i Hercegovina prihodovala 114 milions 227.537 maraka.
– BiH je još električnu energiju izvela ove godine u Crnu Goru u vrijednosti 82 miliona 353.039 maraka, te Sloveniju za 58 miliona 607.415 maraka. Albanija je kupila struju u vrijednosti 33 miliona 473.147 maraka, a Mađarska za 8 miliona 199.693 maraka – navode iz UIO BiH.
Premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo ugostio je predsjednika Zaklade „Ljudsko bratstvo” mons. prof. dr. Franju Topića i tajnika Željka Galića, sastanku je prisustvovao i ministar obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Bojan Domić.
Na sastanku se razgovaralo o djelovanju Zaklade Ljudsko bratstvo u Bosni i Hercegovini te budućim projektima koje Zaklada provodi a odnose se na Centar Ljudskog bratstva u Margetićima ikapela sv. Ivana Pavla II. Novi Travnik.
Na današnji dan, prije godinu dana, svečano je otvoren i u promet pušten Pelješki most koji povezuje jug Republike Hrvatske s ostatkom države.
Prema službenim državnim podacima, do 25. jula ove godine Pelješkim mostom prošlo je 2.305.537 vozila, a pritisak na granični prijelaz Neum znatno je pao.
Pema podacima Hrvatskih cesta, u špici turističke sezone most u prosjeku dnevno prijeđe 13.880 vozila. U dosadašnjem dijelu godine mostom je prošlo 984.596 vozila. Najviše vozila od puštanja u saobraćaj bilo je u subotu 30. jula prošle godine, kada je njime prešlo 19.029 vozila.
Iz Policijske Uprave Dubrovačko-neretvanske županije kažu da je nakon otvaranja Pelješkog mosta saobraćaj preko graničnih prijelaza koji omeđuju neumski koridor (BIH) znatno smanjen.
Usporedba ukupnog saobraćaja od 1. jula do 26. jula ove i prošle godine preko graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli, pokazuje smanjenje broja putnika za 64, a vozila za 67 posto.
Iako su mnogi u Bosni i Hercegovini predviđali crne scenarije za jedini bh. grad na moru kada je otvoren Pelješki most jer se očekivalo da će se smanjiti broj turista koji bi iz tranzita svratili u Neum, te prognoze nisu se ostvarile, a jedini bh. grad na moru ostvaruje rekordnu turističku sezonu.
Trenutno su popunjeni gotovo svi kapaciteti, a cijene su u odnosu na prošlu godinu više za oko 15 posto, što jedini bh. grad na moru i dalje čini cjenovno pristupačnijim od ostalih turističkih destinacija na Jadranu.
Turistička sezona u Neumu ove godine pokazuje odlične rezultate iako je ljetovanje u bh. biseru na Jadranu za ovu godinu skuplje za nekih 15 posto, kazao je viši stručni suradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Ramiz Bašić.
Dodao je da su turistički radici prezadovoljni predsezonom i trenutnom popunjenošću turističkih kapaciteta (95 posto), a i za postsezonu se prave planovi.
Glavnina neumskih gostiju dolazi iz BiH, a jedan dio gostiju je iz Francuske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Srbije, a od ove godine povećan je i broj gostiju iz Republike Hrvatske.
U Neumu se nadaju da će za ovu sezonu doći do brojki iz 2019. godine.
Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini krajem maja bila su 344.952 lica što je manje za 4.458 ili 1,28 odsto nego u aprilu, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Nezaposlenost u maju ove godine bila je za 15.559 ili 4,32 odsto manja u odnosu na isti mjesec lani.
U odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost se smanjila za 4.081 osobu ili 1,46 odsto u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj za 1.008 lica ili 1,64 odsto, dok se u Brčko distriktu povećala za 631 osobu ili 7,21 odsto.
Iz Agencije su naveli da su podaci za Zeničko-dobojski kanton nedostupni i da su ponovljeni iz juna prošle godine jer je kantonalna Služba za zapošljavanje još u procesu implementacije novog informacionog sistema.
Na evidencijama je najviše bilo kvalifikovanih radnika – 108.373 ili 31,42 odsto od ukupnog broja, slijede nekvalifikovane osobe, njih 99.448 ili 28,83 odsto, te lica sa srednjom stručnom spremom 97.058 ili 28,14 odsto.
Posao su tražila i 28.204 lica sa visokom stručnom spremom ili 8,18 odsto od ukupnog broja, 5.540 ili 1,61 odsto ih je sa višom stručnom spremom, 5.377 ili 1,56 odsto je sa nižom stručnom spremom, a 952 ili 0,28 odsto su visokokvalifikovani radnici.
U maju je sa evidencija službi zapošljavanja obrisano 21.258 lica, od čega ih je 8.393 zaposleno.
Istovremeno je radni odnos prestao za 8.051 osobu, dok su poslodavci prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.116 novih radnika.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u aprilu je broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 854.005 i povećao se za 0,2 odsto u odnosu na mjesec ranije.
