PS DONJI VAKUF
08:45 do 09:45 sati Oborci
11:00 do 12:00 sati Nova Travnička
16:30 do 17:30 sati Komar
19:00 do 20:00 sati Torlakovac
21:00 do 22:00 sati Prusac
Stacionarni radari
M-16.4 Bristovi
M-5 Jajce (Donje Pijavice)
M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)
M-5 Vitez (kod Impregnacije)
M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni
M-5.1 M-5.1 Brnjaci
M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik
M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača
M-5 Busovača
M-16.2 Vrbanja
Nestacionarni radari
PS TRAVNIK
08:30 do 10:30 sati Ciglana
12:00 do 14:00 sati Dolac na Lašvi
16:30 do 18:30 sati Turbe
20:00 do 21:30 sati Aleja Konzula
PS KREŠEVO
10:00 do 12:30 sati Alagići
16:00 do 18:30 sati Resnik
PS BUSOVAČA
19:00 do 20:00 sati Gavrine kuće
20:00 do 21:00 sati Oselište (stari Tamex)
22:00 do 23:30 sati ulica 1.mart/ožujak (naselje Luka)
23:30 do 01:00 sati Polje (skretanje za Babijak)
01:00 do 02:00 sati Kaonik (stari most)
PS JAJCE
07:30 do 09:00 sati M-5 Vinac
09:15 do 10:45 sati M-5 Bravnice
11:15 do 12:45 sati M-16 Zastinje
13:00 do 14:00 sati M-16 Lučina
PS GORNJI VAKUF
07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
10:00 do 11:30 sati ulica Vrbaska
15:00 do 16:30 sati Podtrlica
19:00 do 20:30 sati Ploča
PS BUGOJNO
18:00 do 19:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Lug
20:00 do 21:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavlast
22:00 do 23:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
00:00 do 01:30 sati ulica Slobode (GUMA)
PS FOJNICA
08:00 do 10:00 sati Prokoški put
10:30 do 12:30 sati Ostružnica Polje
12:40 do 14:40 sati Nadbare
PS VITEZ
15:00 do 17:00 sati M-5 Ahmići
17:00 do 19:00 sati lokalna cesta PC 96 II, Krčevine
20:00 do 21:00 sati ulica Stjepana Radića
21:00 do 22:00 sati M-5 Bila
PS NOVI TRAVNIK
07:30 do 08:30 sati M-16.4 Rankovići
09:00 do 10:30 sati M-16.4 Vodovod
11:30 do 12:30 sati M-16.4 V.Dom
13:30 do 14:30 sati ulica Stjepana Tomaševića
Uvjeti za vožnju jutros su povoljni, a promet vozila za sada umjeren. I danas se očekuje pojačan promet vozila na većini puteva u Bosni i Hercegovini, kao i na pojedinim graničnim prelazima. Savjetujemo oprezniju vožnju i izbjegavanje rizičnih preticanja.
Brojne su dionice sa aktuelnim radovima, tako da preporučujemo vozačima da planiraju svoje putovanje u skladu sa očekivanim zastojima.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Bihać-Kamenica, Vitez-Travnik (Nova Bila), Kiseljak-Busovača i Ripač-Dubovsko, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova), Kladanj (iz smjera Olova) i Hadžiće.
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.
Pojačan je promet vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Velika Kladuša, Deleuša i Hum. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.
Od 1. septembra put kroz Stolac prema Neumu trebao bi biti još kvalitetniji, najavljuju iz Javnog preduzeća Ceste Federacije Bosne i Hercegovine.
– Trenutno se izvode radovi na izgradnji obilaznice Stoca koja će omogućiti nesmetano odvijanje prometa za sve kategorije vozila. Projekat obuhvaća izgradnju tri kružne raskrsnice (rotori), izgradnju mosta preko Bregave i 1,7 km ceste.
Svi radovi na izgradnji obilaznice će biti kompletirani do 31. augusta 2023. godine te se ne očekuje nikakvo prolongiranje rokova.
Izgradnja ove obilaznice omogućit će neometano odvijanje prometa za sve kategorije vozila što trenutno nije moguće budući da se promet do sada odvijao kroz Grad Stolac i nije bio dozvoljen za vozila iznad 3,5 tona – kazali su za Faktor u JP Ceste FBiH.
Radovi na izgradnji magistralne ceste M17.3 Neum – Stolac, dionica Stari Neum – Drenovac u dužini od 36,5 km kompletirani su i završeni u junu 2022. godine.
Ukupna vrijednost ovog projekta, uključujući sredstva budžeta Vlade FBiH, vlastita sredstva JP Ceste FBiH te kreditna sredstva i troškove eksproprijacije iznosi 96.523.354,33 KM.
Ako valja najboljim košarkašima Bosne i Hercegovine, onda valja i narodu. Vlašić – odmor za dušu i tijelo. Ruku na srce, malo je taj mir poremetila ekspanzija gradnje svega i svačega, ali time neka se bave inspekcije i neka zatvaraju divlja gradilišta.
Ljeto na planini je idealno za one koji nisu zagriženi ljubitelji mora i cvarenja ispod bora. Vlašić je odavno ušao u ligu destinacija za odmor koje se nekako podrazumijevaju. Zbog svog položaja, gdje se susreću mediteranska i kontinentalna klima, nadmorske visine i stoljetne borove šume, Vlašić je odavno dobio status zračne banje. Dokazano je da boravak na Vlašiću pomaže kod malokrvnosti i anemije, plućnih oboljenja, alergija, neuroloških oboljenja i bolesti metabolizma.
Desetine vikendica za odmor, hotela, apartmana, sve je nadohvat ruke. Zaljubljenici adrenalina imaju pregršt sadržaja. Da li će unajmiti kvad pa se vozati vrletima Vlašića, ili s domaćinima dogovoriti da unajme konja pa lagano obilaze šume i prelijepe poljane, to je na njima.
Nema foliranja
Kako nam je, na pitanje da li bi se on odmarao na Vlašiću da ne mora raditi, kazao konobar u hotelu “Sunce”: “Ako valja košarkašima i ako ovaj iz NBA lige (Luka Garzza, op. a.) dođe s reprezentacijom ovdje i kaže da je prelijepo, što ne bi i meni valjalo!” U pravu je.
Dok se penjemo na Vlašić, s desne strane puta prodavnica sira. I to u obliku drvene kace. Sir iz kace. Nadaleko poznati vlašićki sir. Brend zbog kojeg se za ovu bosansku planinu čulo na svim meridijanima.
– Pošto je sir – pitamo.
– Nije ista cijena, zavisi šta ćete – odgovara prodavačica.
Nadaleko poznati vlašićki sir. N. Šaljić
– Sira, gospođo.
– A jesi smotan, pa imaš, bolan, ovčiji i koziji, oni su 20 maraka po kilogramu. A kravlji je 12. Pa, bujrum, eto, šta ti volja – požuruje nas domaćica jer već dva automobila staju, vjerovatno s odlučnijim mušterijama od nas.
Ko želi da proba pravi vlašićki sir, neka dođe na planinu. Tu nema prevare, nema foliranja.
Zanimljiv prodajni objekt. N. Šaljić
Nastavljam dalje prema Babanovcu – samom turističkom centru Vlašića. S lijeve strane puta ukaza se brdo košnica uz natpis “Pčelar – seleći Senad Ahmić”.
– E, da ste u subotu došli, baš planiramo da vrcamo med. Bit će šestero ljudi. Radimo najmodernijom tehnologijom – govori nam Senad Ahmić.
Ahmić: Najmodernija tehnologija. N. Šaljić
Med je lijek. Njegove blagodati su dokazane. Njegove učinkovitosti za razne probleme u ljudskom tijelu. Ali med stalno nudi nešto novo i naučnici stalno otkrivaju nešto dobro u vezi s medom.
– Ja sam biolog i pčelar. Sada sam to svoje znanje i iskustvo spojio u jedno i pokrenuli smo biznis. Sin i ja. Nema boljeg meda od ovog kod Senada od Bosne – kaže Ahmić.
Košnice na Babanovcu. N. Šaljić
Svaki Cigo svoga konja hvali, kaže narodna poslovica. Ali to kod Senada ne stoji i nije tako! Donese teglu meda da i naša ekipa proba.
Miris meda
– Miluje nepce, nema dalje. A i miris je kao s vrha Vlašića – bio je naš komentar.
Dok stojimo pored ceste, desetine automobila hrle na Vlašić, kao da se sve džabe dijeli. U ljetnoj bašti restorana “Vlašićka koliba” puno ljudi. Uživaju na suncu koje na planini nije prejako kao u gradu. Ima pomalo i vjetra.
Posjetioci uživaju u zračnoj banji. N. Šaljić
Vrijeme je da se jede. Tri porcije ćevapa, dvije koka-kole i jedan jogurt – 46 maraka. I po tome je Vlašić rame uz rame s ozbiljnim destinacijama. Nego, ako si već došao, ne pitaš za cijenu i svi sretni.
Ćevape turisti najviše vole. N. Šaljić
Pored hotela “Sunce” košarkaški i nogometni tereni, idealni za pripreme sportskih timova. Uz skoro svaku vikendicu ili apartman parkirani kvadovi za rentanje. Sat, kao i u Kreševu, košta stotinjak maraka.
Može se unajmiti kvad pa se vozati vrletima. N. Šaljić
Kakav bi to odlazak na Vlašić bio a da se ne popne na vrh skakaonice i oči ne počaste prelijepim pogledom? Nikakav i besmislen.
Uživajte!
Sa skakaonice najljepši pogled. N. Šaljić
Eko-FIS Vlašić
Turističko naselje Eko-FIS Vlašić udaljeno je kilometar od Babanovca.
Naselje je osmišljeno tako da ljubitelji prirode imaju razloga doći i zimi i ljeti jer, uz ski-staze, u ponudi su i brojni sportsko-rekreativni sadržaji. Za istinske zaljubljenike u prirodu dolazak na Eko-FIS Vlašić može biti pun pogodak.
Činjenice o Vlašiću
– Planina Vlašić je druga po visini u centralnoj Bosni.
– Najviši vrh planine Vlašić je Paljenik, 1.943 m nadmorske visine.
– Planina Vlašić zauzima površinu od 500 km.
– Planina Vlašić je dobila ime po starim nomadima Vlasima.
– Najveći dio planine Vlašić pripada općini Travnik.
– Vlašić je jedna od najvećih planinskih visoravni u Bosni i Hercegovini.
– Zbog svog položaja Vlašić je jedna od najotvorenijih planina na području Balkana.
– Pod šumom su 7.264 hektara Vlašića, a 2.777 hektara pod pašnjacima.
– Snježni pokrivač u planinskom dijelu Vlašića ponekad se zadržava i do 90 dana.
– Ima jedan površinski vodotok, rijeku Ugar s pritokama Ugrić, Pljačkovac, Lužnica i Dedića potok.
– Postoji više malih izvora: vrelo Duge, vrelo Ugar, vrelo Ugrić, vrelo Santić, vrelo Koritovac, vrelo Mrakića i Jaz, vrelo Biljke i Studenac, vrelo Pašinac.
U maju ove godine, na dijelu fasade s Mladićevim likom osvanuo je grafit sa natpisom “Uključi mozak isključi Pink” i znak te televizije zaokružen i precrtan crnim sprejom
Murali sa likom osuđenika za ratne zločine Ratka Mladića i četničkog komandata iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića na uglu Njegoševe i Ulice Alekse Nenadovića u beogradskoj opštini Vračar, ponovo su prefarbani bijelom bojom.
U maju ove godine, na dijelu fasade s Mladićevim likom osvanuo je grafit sa natpisom „Uključi mozak isključi Pink“ i znak te televizije zaokružen i precrtan crnim sprejom, uz potpis navijačke grupe „Grobari Vračar“.
Mladićev mural je posljednje dvije godine često bio predmet sukoba desničara i navijačkih grupa na jednoj i antiratnih aktivista i nevladinih organizacija na drugoj strani, a u nekoliko navrata maskirane osobe, obučene u crno čuvale su mural u Njegoševoj.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je drugostepeno na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992-1995.
Cijela Srbija je u “žutom” zbog visokih temperatura, a zbog visokih temperatura, kiše i grmljavine upaljen je narandžasti meteoalarm.
Tokom subote će biti sunčano, a u nedjelju se uz promjenljivu oblačnost i kišu očekuju lokalni pljuskovi s grmljavinom sredinom dana na sjeveru, a poslije podne i uvečer ponegdje i u ostalim krajevima, dok će se na jugu zadržati suho i veoma toplo.
“Vrijeme je opasno. Prognozirane su opasne vremenske pojave, a takvog su intenziteta da mogu prouzrokovati materijalnu štetu i biti opasne po ljude i životinje. Treba biti vrlo obazriv, svjestan rizika i redovno informisan o detaljima očekivanih meteoroloških uslova. Pratiti savjete koje daju nadležne državne službe.
Pljuskovi i grmljavina koji se u nedjelju (30. jula) prije podne očekuju na sjeveru Vojvodine, a od poslijepodneva i u ostalim krajevima lokalno će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vjetrom.
Veća količina padavina (20 do 40 mm, lokalno i više) prognozira se u toku večeri, prije svega u zapadnoj Srbiji, a zatim i u regionu Šumadije, oblasti oko Zapadne i Velike Morave sa tendencijom premještanja padavinske zone u prvom dijelu noći dalje na istok i jugoistok, navodi se na sajtu RHMZ Srbije, prenose srbijanski mediji.
Emil i Bakir Tiro, kao ekipa “Caffe Forza” pobjednici su tradicionalne mostarske “Šlaufijade” koja je danas održana u najvećem gradu na Neretvi.
Oni su od pet ekipa koliko ih učestvovalo u ovom događaju, a čiji je zadatak bio da se od Bunurskog do Starog mosta doveslaju na gumama od kamiona, traktora ili sličnih vozila bili najbolji.
“Veslanje” papučama
Prema pravilima, ekipa se sastoji od dva takmičara, koji osim rukama mogu “veslati” i papučama.
– Imali smo ukupno sedam prijavljenih ekipa, neki su odustali na startu zbog, da tako kažem, tehničkih problema i, upravo je najvažnije da je sve proteklo uredu. Ovim događajem nastojimo vratiti druženje na Neretvu i ovaj naš stari običaj. To nam je cilj, a takmičenje je sporedna stvar. Bilo je jako zanimljivo pratiti spust ekipa, jer je bilo prevrtanja, čupanja ekipa između sebe, po “mostarski”, za ruke i noge, s ciljem prestizanja, a dolaskom na cilj pobjeđuje onaj koji ima najveću snagu- rekao nam je Ermin Zukanović, u ime organizatora “Šlaufijade”, inače, višestruki pobjednik skokova na noge sa Starog mosta.
Drugo mjesto je zauzela ekipa “Ševaš Njive”, odnosno, Vedran Ugljen i Dejan Kosanić, a treće Harun Bajgorić i Ahmet Stupac, koji su se takmičili kao ekipa “Taxi Boat Old Bridge”.
Sjajan osjećaj
Stupcu je ovo je bila prva “Šlaufijada” i kako nam je rekao osjećaj je sjajan.
– Bilo je jako zabavno, spust je bio prepun adrenalina i stvarno bih svima preporučio da ovo isprobaju – kazao nam je on.
Stupac je nova mostarska “lasta”, a potvrdio nam je da je spreman za sutrašnje skokove sa Starog mosta.
– Takmičit ću se, ako Bog da, imam malu ozljedu noge, ali pretrpjet ću – poručio je mladi skakač. Iako je tek, nedavno, skakati na glavu, već impresionira izvedbom tradicionalne “laste”.
Inače, “Šlaufijada” je svojevrsna uvertira u sutrašnje skokove sa Starog mosta koji će biti održani s početkom u 16 sati.
U žurbi, da na vrijeme izvršim neke neodložne obaveze, u ponedjeljak 24.07.2023.godine, sam nepažnjom na magistralnom putu D.Vakuf-Bugojno izgubio torbicu sa ličnim dokumentima, mobitelom i znatnim iznosom novca. Kad sam primjetio svoj propust vratio sam se, ali torbice više nigdje nije bilo i već sam se pripremao da prijavim gubitak dokumenata i blokiram bankovne kartice.
Ali, čuda su ipak moguća kad se nađu pravi ljudi. Naime, pomentim putnim pravcem naišao je vozač “Servistransa”, SAMIR DUVNJAK i vidjevši torbicu na kolovozu, zaustavio se, uzeo je i odmah po ulasku u stanicu u D.Vakufu predao svom šefu Šabanu Hatariću, a on produžio na posao (redovnu liniju za Sarajevo). Već nakon sat vremena kako mi se desio ovaj nemili incident obaviješten sam da je gdin.Hatarić kontaktirao moju firmu o pronalasku torbice.
Za neke nevjerovatan, za čestite ljude hvale vrijedan gest vozača Samira Duvnjaka, ali svaka čast i uposlenicima Servistransa.
Istog dana, kada se Samir Duvnjak vratio iz Sarajeva otišao sam da mu se i lično zahvalim, ali mislim da se o ovakvim gestama itekako treba čuti.
Objava Gorana Gajića na fb stranici MOJI VAKUFLJANI
Ukoliko jeste, možemo vas bar malo utješiti činjenicom da u tome niste jedini. Naime, prema anketi koja je napravljena za potrebe Međunarodnog univerziteta primijenjenih nauka u Bonnu, jedan od pet ljudi u Njemačkoj pati od “bolesti slobodnog vremena” (leisure sickness).
U anketi je učestvovalo oko 2.000 ljudi, a simptomi su, piše Deutsche Welle, varirali od glavobolja preko prehlade, kašlja i curenja iz nosa do opće iscrpljenosti.
– Bolest dokolice ili slobodnog vremena uglavnom je fenomen stresa. To može utjecati na imunološki sistem i druge fiziološke procese, ali je uglavnom psihosomatska pojava – kazala je glasnogovornica Njemačkog društva za zarazne bolesti.
Postoji više objašnjenja za bolest slobodnog vremena.
– Mnogi stručnjaci pretpostavljaju da postoji veza između stresa i reakcije tijela na njega. Osnova je međuigra simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema u autonomnom nervnom sistemu. Stres aktivira simpatički sistem. Koncentracija se povećava, otkucaji srca se ubrzavaju, a mišići dobijaju više kisika. Tako nas tijelo priprema da se uhvatimo u koštac s agresorom ili da možemo pobjeći od njega – kaže psihologinja Andrea Jakob-Pannier.
Kod dugotrajnog stresa, međutim, tijelo je stalno pod povećanim utjecajem hormona adrenalina i kortizola.
– Odgođeno prebacivanje na parasimpatički živčani sistem tada može rezultirati teškim simptomima poput oslabljenog imunološkog sistema, glavobolja i umora – pojašnjava Jakob-Pannier.
Da su prenapregnuti, fizički i mentalno, ljudi često počinju shvatati tek poču odmarati i opuštati se. Signale da nešto nije uredu tijelo šalje, ali dok smo zaokupljeni poslom i pod stresom ne primjećujemo ih.
Kako bi se na odmoru zaista i odmorili, a ne bolovali, stručnjaci preporučuju redovan ritam u svakodnevnom životu, zdravu prehranu, dovoljno kretanja i sna te dovoljno odmora tokom radnih faza.
