Izvjestitelj Ujedinjenih naroda (UN) upozorio je na opasnost od novog sukoba zbog trenutnog diskursa na Kosovu i u Srbiji.
Nakon posjeta objema zemljama, posebni izvjestitelj Fabian Salvioli ocijenio je da osim diskursa koji se ne razlikuje od poslijeratnog, postoji i nedostatak saradnje dviju zemalja u razmjeni informacija o nestale osobe iz posljednjeg rata.
– Posebni izvjestitelj je zabrinut zbog kontinuirane upotrebe etnocentričnih, nacionalističkih, jednostranih ili nepotpunih narativa o sukobu na Kosovu iu Srbiji u politici, medijima, kulturi i obrazovanju. Manipulacija prošlim događajima i istodobno jačanje nacionalističkih i etničkih osjećaja iz političkih razloga, čak i ako se čini da pruža kratkotrajnu političku korist svojim pristašama i počiniteljima, ne samo da je nezakonita i protivna međunarodnim standardima, nego je i kratkoročna – piše u izvještaju, te se dodaje ta takve slike i činovi javne neodgovornosti mogu dovesti do ponavljanja nasilja iz prošlosti.
Razmatranje izvještaja
Izvještaj će se razmatrati na sjednicama Vijeća za zaštitu ljudskih prava, koje će se održati od 11. septembra do 6. oktobra ove godine.
U dokumentu izrađenom za Opću skupštinu UN-a od vlasti u Srbiji i na Kosovu zatraženo je da svojim djelovanjem odmah prestanu poticati nacionalističke osjećaje i osjećaje razdora.
Negiranje zločina i veličanje zločinaca
Veličanje ratnih zločinaca i poricanje ratnih zločina također je dokumentirano kao stalna praksa u obje zemlje.
– Posebni izvjestitelj primio je izvještaje o uznemirujućim izjavama javnih dužnosnika i političara o sukobu, uključujući poricanje ratnih zločina i kritike dužnosnika koji su pokušali odati počast žrtvama drugih etničkih skupina. Također je primao uznemirujuća izvješća o osuđenim ratnim zločincima koji su obnašali javne dužnosti, uključujući visoke položaje – stoji u dokumentu.
Kosovske vlasti opisuju kao da imaju nedostatak volje za gonjenjem i kaznenim sankcioniranjem slučajeva ratnih zločina, u koje se sumnja da su umiješani bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova.
– Nespremnost svjedoka da svjedoče zbog straha od odmazde u biti koči napredak i naglašava potrebu za učinkovitim i funkcionalnim programom zaštite svjedoka, koji trenutno nedostaje na Kosovu. Vlasti su izvijestile o povećanju izdvajanja iz proračuna za 2021. godinu za poboljšanje institucionalnih kapaciteta za procesuiranje ratnih zločina (uz mogućnost četiri dodatna tužitelja, šest pomoćnika i dva tumača). Međutim, Odjel za ratne zločine i dalje radi s postojećim kapacitetima – navodi se u izvještaju.
Uprkos svom zahtjevu, posebni izvjestitelj je dokumentirao da se nije mogao sastati s tužiteljem za ratne zločine. Što se tiče Specijaliziranih vijeća u Haagu, u kojima se sudi bivšim čelnicima OVK, posebni izvjestitelj je primijetio okvir uspostavljen za bavljenje zločinima, “međutim, zabrinut je zbog niske stope procesuiranja i stagnacije pravosudne saradnje”.
Informacije o nestalima
Nedostatak saradnje i razmjene informacija između Srbije i Kosova ostaje glavna prepreka u rasvjetljavanju slučajeva iz prošlog rata, zabrinuto je u izvješću.
– Izvještaj pokazuje da vlasti na Kosovu nisu podijelile relevantne informacije i relevantnu dokumentaciju o nestalim osobama koje su im dostupne. Problem pogrešne identifikacije posmrtnih ostataka, nevoljkost svjedoka da daju podatke zbog prijetnji, zastrašivanja, te da bi se mogli umiješati, predstavljaju dodatne izazove – ističe se u ovom dokumentu UN-a.
Navodi se i podatak da se Vlada Kosova stavila na raspolaganje za izgradnju spomenika djeci ubijenoj tijekom rata na Kosovu za razdoblje 1998. i 1999. godine, te komisiji za dokumentiranje štete na kulturnoj baštini.
– Opseg ovih inicijativa, u vremenskom smislu, isključuje žrtve ubijene nakon 1999., kao i pravoslavne vjerske spomenike napadnute 2004. Osim toga, spomenik posvećen žrtvama masakra iz aprila 1999., uglavnom albanskim civilima Kosova , katoličkog i muslimanskog porijekla, nastao je u selu Meje – stoji u izvještaju.
U dijelu preporuka od Kosova se traži izdvajanje dovoljnih resursa za dinamiziranje traženja i identifikacije nestalih osoba, kao i hitna obnova saradnje s nadležnim tijelima u Srbiji, posebno s Radnom skupinom za nestale.
O ovoj se temi raspravlja godinama u okviru briselskog dijaloga, sve dok Sporazumom od 27. februara strane nisu dogovorile usvajanje zajedničke izjave o ovom pitanju. Izvjestitelj je zatražio od Evropske unije da razmotri stvaranje sveobuhvatnih mehanizama kako bi se osigurao postizanje dugoročnog napretka u tranzicijskoj pravdi.
