Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Prekrasna duga nad donjovakufskim nebom: Zabilježio Denis Hadžiomerović

    Prekrasna duga nad donjovakufskim nebom: Zabilježio Denis Hadžiomerović

    Iz Gornje mahale prema Bugojnu … Moderno je ovo sada sa duginim bojama

     

    Izvor: FB Denis Hadžiomerović

  • Ako hakeri znaju ovaj podatak o vama, mogu vas svuda pratiti

    Ako hakeri znaju ovaj podatak o vama, mogu vas svuda pratiti

    Poznato je da za dobre hakere nema prepreka, a nedavno je otkriven još jedan način „provaljivanja“, i to u sistemu tekstualnih poruka. To znači da bi svaki korisnik pametnog telefona mogao lako postati meta.

    Naime, hakerima je dovoljno samo da znaju vaš broj telefona, pa da mogu pratiti vaše kretanje.

    Moguće poslati više tekstualnih poruka

    Nedostatak je otkrila istraživačka grupa s Univerziteta Nortistern, s Evangelosom Bitsikasom na čelu. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da se ranjivost nalazi u samom SMS sistemu koji je aktivan na svim mobilnim uređajima još od početka 1990-ih godina.

    Kako Bitsikas pojašnjava, kada neko pošalje SMS, dobiva povratnu informaciju o isporučenoj poruci. Ali otkrili su da je moguće poslati više tekstualnih poruka, a vrijeme povratnog odgovora o primanju poruke omogućava hakeru da otkrije lokaciju – bez obzira jesu li poruke poslane u šifrovanom obliku ili ne.

    Model mašinskog učenja

    Pomoću mašinskog učenja, Bitsikasova grupa razvila je algoritam koji lako detektuje povratnu poruku i izračunava lokaciju telefona.

    Jednom kada se uspostavi model mašinskog učenja, napadač je spreman da pošalje nekoliko SMS poruka. Rezultati se unose u model mašinskog učenja, koji će odgovoriti predviđenom lokacijom.

    hakeri, internet - Avaz

    Algoritam lako detektuje povratnu poruku i izračunava lokaciju telefona. Facebook

    Ipak, nije sve tako crno jer istraživači nisu pronašli nikakve dokaze da se ovaj nedostatak iskorištava. Ali, ističe Bitsikas, to ne znači da neki haker ne može da je iskoristi.

    Ima nešto i što otežava hakerima, a to je činjenica da je sam postupak težak za skaliranje, odnosno primjenu na većem broju uređaja.

    Napadač bi morao da ima Android uređaje na više lokacija i da s njih šalje poruke svaki sat i izračunava odgovore. Samo prikupljanje može trajati danima ili sedmicama, u zavisnosti od toga koliko informacija napadač želi da prikupi. Ne samo da su prikupljanje i analiza teški, nego imate i problem dovoljne i odgovarajuće konfiguracije modela mašinskog učenja, što je povezano s dubokim učenjem.

    Revizija cijelog globalnog SMS sistema

    Ali to ne znači da neka organizacija koja ima dovoljno sredstava ne bi mogla da iskoristi ovu ranjivost kako bi locirala nepoželjne osobe – poput vladinih zvaničnika, direktora kompanija ili aktivista.

    – Ono čega se plašim jeste da napredni napadači – hakerske grupe, državne agencije, policija, koji, naravno, imaju više resursa – mogu da ostvare veći učinak s ovom vrstom napada – ističe Bitsikas, koji je otkriće svoje grupe podijelio i sa GSMA, globalnom organizacijom koja okuplja mobilne operatere širom sveta. Oni su potvrdili njegovo otkriće, ali i poručili da se radi o problemu koji je teško rješiv.

    Naime, rješavanje ovog problema zahtijevalo bi reviziju cijelog globalnog SMS sistema. Alternativa je ugrađivanje određenih protumjera koje bi otežale iskorištavanje ove ranjivosti, ali je neće u potpunosti ukloniti, piše „Zimo“.

  • Porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-juli 2023. godine uplatili 4.245.369.659 KM javnih prihoda

    Porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-juli 2023. godine uplatili 4.245.369.659 KM javnih prihoda

    U periodu januar-juli 2023. godine uplatili 4.245.369.659 KM javnih prihoda

     

    Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-juli 2023. godine uplatili 4.245.369.659 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. godine više za 568.378.832 KM, ili za 15,46 %, a u odnosu na januar-juli 2019. godine više za 1.195.523.182 KM, ili za 39,20 %. Uplate javnih prihoda u periodu januar-juli 2023. godine u odnosu na januar-juli 2022. godine po kantonima prikazujemo u sljedećoj tabeli:

     

    R.br. Kantoni januar-juli 2022 januar-juli 2023 Index  (jan-juli 23/22) razlika u KM učešće u ukupnoj naplati (%)
    1. Sarajevski 1.353.918.851 1.576.672.388 116,45 222.753.536 37,14
    2. Tuzlanski 628.953.763 725.581.405 115,36 96.627.643 17,09
    3. Zeničko-dobojski 491.264.889 537.490.223 109,41 46.225.334 12,66
    4. Hercegovačko-neretvanski 423.475.293 499.846.939 118,03 76.371.645 11,77
    5. Srednjobosanski 274.614.559 318.837.465 116,10 44.222.906 7,51
    6. Unsko-sanski 219.773.520 244.510.631 111,26 24.737.111 5,76
    7. Zapadnohercegovački 142.488.152 171.532.061 120,38 29.043.909 4,04
    8. Kanton 10 66.923.564 82.442.092 123,19 15.518.529 1,94
    9. Bosansko-podrinjski 38.346.379 44.471.883 115,97 6.125.505 1,05
    10. Posavski 37.231.858 43.984.572 118,14 6.752.714 1,04
    UKUPNO 3.676.990.827 4.245.369.659 115,46 568.378.832 100,00

     

    Struktura naplate javnih prihoda za period januar-juli 2023. godine je sljedeća:

    -porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 426.868.099 KM,

    -porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica iznose 393.559.717 KM,

    -porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 55.223.136 KM,

    -porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 30.854.745 KM,

    -zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 316.026 KM,

    -takse i naknade naplaćene su u iznosu 434.739.695 KM,

    -novčane kazne naplaćene su u iznosu 35.568.931 KM,

    -članarine naplaćene su u iznosu 7.682.067 KM,

    -ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 3.971.769 KM.

     

    U periodu januar-juli 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.854.839.849 KM.

    U strukturi doprinosa za period januar – juli 2023. godine naplaćeni su:

    -doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.597.374.256 KM,

    -doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.124.547.539 KM,

    -doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 132.918.054 KM.

     

    1. Broj zaposlenih u Federaciji BiH

    Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.07.2023. godine iznosio je 541.808. Ovaj broj veći je za 6.565 u odnosu na podatak od 31.07.2022. godine kada je broj zaposlenih iznosio 535.243. Broj zaposlenih na dan 31.07.2023. godine manji je za 1.032 u odnosu na podatak od 30.06.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 542.840.

    Broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranog lica
    Kanton Broj zaposlenih po prebivalištu zaposlenika na dan 31.7.2023. Broj zaposlenih po prebivalištu zaposlenika na dan 31.7.2022. Razlika 2023 – 2022
    Kanton Sarajevo 146.619 143.885 2.734
    Tuzlanski kanton 103.876 103.554 322
    Zeničko-dobojski kanton 87.667 86.652 1.015
    Hercegovačko-neretvanski kanton 55.767 54.551 1.216
    Srednjobosanski kanton 52.541 52.283 258
    Unsko-sanski kanton 39.439 39.150 289
    Zapadnohercegovački  kanton 21.821 21.283 538
    Kanton 10 11.558 11.557 1
    Bosansko-podrinjski kanton 7.573 7.585 -12
    Posavski kanton 5.780 5.794 -14
    Republika Srpska 8.292 8.107 185
    Brčko distrikt 875 842 33
    Ukupno: 541.808 535.243 6.565

    Stanje broja zaposlenih na dan 31.07.2023. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/31_7_2023.pdf

    III. Evidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja

    Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31.07.2023. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 98.145 fiskalnih uređaja, putem kojih je u julu 2023. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.403.152.014,82 KM.

    U odnosu na 31.07.2022. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.988, a evidentirani promet u julu 2023. godine je veći u odnosu na juli 2022. godine za   258.819.383,15 KM.

    Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31.07.2023. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 6.400 fiskalnih uređaja. Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31.07.2023. godine je Općina Dobretići na čijem području je instalirano 6 fiskalnih uređaja.

     

    Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupni promet u julu 2023. godine je Općina Novi Grad Sarajevo na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 435.629.923,23 KM.

     

    Općina na kojoj je evidentiran najmanji ukupni promet u julu 2023. godine je Općina Dobretići na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 181.576,92 KM.

     

    Podatke o evidentiranom prometu putem fiskalnih uređaja za mjesec juli 2023. godine možete preuzeti na linku https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/31072023.pdf

     

    1. Porezna uprava se zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obavezei poziva sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata. Porezna uprava poziva obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu s poreznim i drugim važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.

    Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun. Izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni.

    Porezna uprava će na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju da imaju namjeru i žele da izvršavaju sve svoje porezne obaveze, a iskazati odlučnost za poduzimanje svih mjera prema obveznicima koji ih žele izbjeći, te poduzetim mjerama i aktivnostima ove obveznike usmjeriti na zakonito postupanje.

    Porezna uprava želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.

    Porezna uprava se zahvaljuje svim medijima na saradnji. Svojim izvještavanjem o našem radu doprinijeli ste transparentnijem radu Porezne uprave i podizanju ukupne svijesti poreznih obveznika da izmiruju svoje obaveze. Pozivamo vas da i dalje pratite rad Porezne uprave.

    Porezna uprava poziva sudove da blagovremeno u zakonom propisanom iznosu izriču sankcije kako bi iste imale brži i veći preventivni učinak, jer sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od sankcije koja se izriče nakon dužeg perioda.

    Poreznoj upravi nije primarni cilj kažnjavanje poreznih obveznika, već je osnovni cilj da svaki porezni obveznik blagovremeno i u skladu sa zakonom plaća svoje porezne obaveze, u cilju efikasnijeg učinka sankcije.

    Porezna uprava poziva računovodstvenu i revizorsku profesiju da radi na način koji služi javnom interesu i da postupa u skladu s važećim zakonima, kao i da se suzdrži od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za računovodstvenu i revizorsku profesiju.

    Odgovornost računovođe nije isključivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinačnog poslodavca, nego da postupa u skladu s važećim propisima i tako djeluje u javnom interesu. Vaša struka može i treba da ima značajnu ulogu u sprečavanju nelegalnih aktivnosti poreznih obveznika i odgovornih lica, tako da svojim savjetima i radnjama utičete da ova lica ne vrše nezakonite radnje, a da one koji to čine prijavite Poreznoj upravi. Kako ne biste bili učesnici u vršenju nezakonitih aktivnosti pozivamo vas da Poreznoj upravi prijavite sve nezakonite radnje koje se odnose na izbjegavanje ili neplaćanje javnih prihoda poreznih obveznika kod kojih obavljate aktivnosti.

    Budite partner i saveznik Porezne uprave u borbi protiv nezakonitog poslovanja.

    Porezna uprava Federacije BiH poziva notare u Federaciji BiH da kao nosioci javne službe prilikom obavljanja pravnih poslova čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava vode računa o zakonskim uslovima koje je neophodno ispuniti za nesmetan promet i tako rade za dobrobit pravnog sistema i svih građana.

    Porezna uprava poziva službu notara da u cilju efikasnije provedbe zakona prilikom sačinjavanja kupoprodajnih ugovora vode računa i o odredbama: Člana 55. Zakona o porezu na dobit, Člana 18. stav 1. i 3. Zakona o finansijskom poslovanju i Člana 31. stav 1. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH i tako zaključenjem ugovora izbjegnu rizik nepoštivanja zakona.

    Budite partner Porezne uprave u poštivanju poreznih zakona.

    Porezna uprava Federacije BiH poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika. Samo tako moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa.

    Učinite korak i pomozite sebi. Porezna uprava je odlučna da vam pomogne! Da li ste vi odlučni da pomognete sebi? Budite partner Porezne uprave u sprečavanju rada na crno!

    Poštovani radnici, posebno mladi, ovo je vaša domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani.

    Ne dozvolite da vaša prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavajući svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i vaš novac.

    Zajedno učinimo društvo pravednijim.

    Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a prijave možete dostaviti anonimno putem:

    • e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,
    • SMS poruke na broj mobitela 061 724 610,
    • besplatnog poziva na broj 080 020 333 i
    • pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“.

    Vaša Porezna uprava Federacije BiH

  • Oglasili se meteorolozi: Otkrili kada nas očekuje prestanak padavina

    Oglasili se meteorolozi: Otkrili kada nas očekuje prestanak padavina

    Bh. meteorolozi objavili su kratki osvrt na vremenske prilike danas, 7. augusta i otkrili kada možemo očekivati prestanak padavina u Bosni i Hercegovini.

    Kako su naveli na stranici BH meteo, noćas nas očekuje postepeno razvedravanje i gašenje padavinskih sistema.

    “Veći dio zemlje i danas pod oblacima, a lokalno se javljaju i pljuskovi sa grmljavinom. Najviše duž centralnog i sjeverozapadnog pojasa Bosne.

    Nestabilno uz lokalno pljuskove, ponegdje i nevrijeme do kraja dana. Noćas postepeno razvedravanje i gašenje padavinakih sistema kao najava stabilizacije vremena koje nas očekuje u narednim danima”, naveli su.

    Radiosarajevo.ba

  • Pao snijeg u Austriji usred ljeta: U pojedinim dijelovima zemlje naređena upotreba lanaca

    Pao snijeg u Austriji usred ljeta: U pojedinim dijelovima zemlje naređena upotreba lanaca

    U Austriji je usred avgusta pao snijeg, a u pojedinim dijelovima te zemlje vozačima je čak naređena i upotreba zimske opreme, javlja “Kronen Zeitung”.

    Forarlberg i Tirol su bili daleko manje pogođeni obilnim kišama proteklih dana od drugih regiona u Austriji. Sada se, međutim, Zapad proslavio vremenskim prilikama – u ponedjeljak ujutru, opći zahtjev za lance morao je da bude nametnut na visokoalpskom putu Silvreta, navodi list.

    Teško za povjerovati, ali istinito – od jutarnjih sati postoji opća obaveza korištenja lanaca između granica Tirola i Forarlberga na 2.032 metra visokom Bilerhoeu i naplatnoj stanici u opštini Partenen (1.051 metar).

    Dok je snježna granica u nedjelju navečer bila i dalje na visini od 2.000 metara nadmorske visine, tokom noći je značajno opala. Iz tog razloga, opća obaveza korištenja lanaca morala je biti propisana na krivudavom prolazu, koji je veoma popularan kod turista, između Forarlberg Montafona i tirolskog Pacnauntala. Međutim, ovo je ukinuto nešto poslije 8 sati ujutru.

    Snijeg je pao i u 1.970 metara visokom Lunerzeu u planinama Ratikon, ali se očekuje da će se tokom dana istopiti.

    avaz.ba

  • U Jadranu uočene nove vrste: “Imamo otrovnog predatora s vrlo bolnim ubodom”

    U Jadranu uočene nove vrste: “Imamo otrovnog predatora s vrlo bolnim ubodom”

    Tijekom 2022. i 2023. godine zabilježena je, po prvi puta, pojava nekih novih vrsta riba u Jadranskom i Sredozemnom moru, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica. Provjerili smo koje su to vrste koje sada srećemo u našem moru, a kojih ranije nije bilo.

    Kako su nam kazali iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nedavno je u Jadranskom moru zabilježena i vrsta gonič iglica (Tylosurus crocodilus). Dodaju da se riba vjeverica po prvi put u Jadranskom moru pojavila 2022. godine u Italiji kod Trsta.

    “Radi se o suptropskoj ribi atlantskog podrijetla, koja u prirodnom području rasprostranjenosti živi uz koraljne grebene na dubini od nula do 180 m. U zapadnom dijelu Atlantskog oceana zavičajna je od Sjeverne Karoline u SAD-u do Brazila, zatim na otoku Ascension i Saint Helena u središnjem dijelu južnog Atlantskog oceana te od Gabona do Angole u istočnom dijelu oceana.

    Kao i mnogim tropskim i suptropskim vrstama, za širenje i uspostavu populacija pogoduje joj topla klima te bi zbog zagrijavanja mora uslijed klimatskih promjena moglo doći do širenja ove, ali i drugih stranih vrsta u unesenom području”, kazali su nam iz Ministarstva.

    Također, pozivaju građane da prijave strane vrste koje primijete. O pojavi novih vrsta u Jadranskom moru za N1 je govorio i dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. On navodi da je nekoliko razloga za to

    “Ispuštanja balastnih voda mogu se smatrati glavnim uzrokom unosa novih vrsta u nova staništa. Mogući su i zbijegovi iz akvarija ili akvakulture, no takvi slučajevi su puno rjeđi. Nove vrste se detektiraju upravo na područjima prometnih luka kao npr. u Tršćanskom zaljevu”, pojasnio je Iveša i dodao:

    “Posljednjih godina diljem planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim dijelovima hemisfere čemu pridonosi globalno zatopljenje odnosno povećanje prosječne temperature mora.”

    Neke vrste mogu postati invazivne

    Što se tiče ribe vjerverice, Iveša navodi da je njeno ponovno pojavljivanje u Jadranskom moru vjerojatno posljedica ispuštanja balastnih voda.

    Slično smatra i mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Ona naglašava i ulogu Sueskog kanala koji je spojio Sredozemno i Crveno more, a kojim je omogućen dolazak tropskih vrsta u Sredozemno more. Uz to, veliku ulogu u nastanjivanju tropskih vrsta odigralo je i povećanje temperature mora, kao i intenzivan pomorski promet. No, nisu samo nove ribe noviteti u Jadranskom moru…

    “Postepeni dolazak ovih vrsta od juga prema sjeveru Sredozemnog mora i Jadrana bilježi se već dugi niz godina. Ribe su najočitiji novi stanovnici, međutim riječ je i o novim vrstama alga i beskralješnjaka. Dio ovih vrsta se brzo razmnožava, a nema prirodnog neprijatelja na ovim prostorima, pa tako mogu postati invazivne, odnosno pogubne za lokalnu bioraznolikost”, istaknula je Jakl za N1.

    Navela je i neke primjere. “Primjer takve vrste je riba paun ili vatrenjača (Pterois miles), tropskoj vrsti koja je već nanijela značajnu ekonomsku štetu u mnogim ne-tropskim morima, a 2021. je prvi puta zabilježena i u Jadranu. Riječ je o predatoru koji se brzo razmonožava, a hrani svim vrstama riba u priobalju i to pogotovo manjim ribama. Ima otrov u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, ali rijetko može izazvati ozbiljnije posljedice. Ovom vrstom se hrane jedino veći predatori poput morski pasa, raža i kirnji, međutim ove vrste su u Jadranu prelovljene i na rubu izumiranja.”

    Program N1 

  • Koliko je nova vlast u Federaciji BiH uradila za građane

    Koliko je nova vlast u Federaciji BiH uradila za građane

    Koliko su spori proces rada i zakonodavna aktivnost, kako ističu delegati, pokazuje i činjenica da se tek razmatraju zakoni koji su bili spremni još prošle godine, a mogli biti usvojeni u mjesecu februaru

    Prošlo je stotinu dana od kada je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH izglasao novu entitetsku Vladu. Ministri u Vladi kažu da vladaju dobra atmosfera i pristup koji se, kako je rekao premijer Nermin Nikšić, temelje na međusobnom povjerenju, dogovoru, kompromisu i konsenzusu. Iz Federalnog parlamenta kritike na vlastiti račun – nefunkcionalnost zakonodavne vlasti. Vlast bi trebalo da radi u službi građana, no koliko je zaista uradila za njih?

    Svaka nova vlast mora biti posvećena građanima i treba da se angažuje u rješavanju potreba građana, poručuju anketirani građani predstavnicima vlasti. A koliko ozbiljno shvataju građane najbolje pokazuje način na koji obavljaju funkcije za koje su izabrani. Sve je popularnije amandmansko djelovanje i vlada se preko amandmana, ocjenjuju delegati Federalnog parlamenta svoj rad. Tri mjeseca su kažu čekali prvu sjednicu, a kad su je dočekali povučeni su svi bitni zakoni.

    “Ja sam i do sada govorio da nisam zadovoljan tempom kojim radi Parlament Federacije i da Dom naroda zaista je sada u ovom mandatu talac predstavničkog doma“, rekao je Irfan Čengić, delegat u Domu naroda PFBiH.

    Koliko su spori proces rada i zakonodavna aktivnost, kako ističu delegati, pokazuje i činjenica da se tek razmatraju zakoni koji su bili spremni još prošle godine, a mogli biti usvojeni u mjesecu februaru. Kako kažu, mnogo je potrošenog vremena.

    „Mi smo zapravo svi taoci ovakve vlasti u Federaciji, ne bih ja to prebacivao samo na predstavnički dom, ima i Vlada svoj dio odgovornosti, ima i rukovodstvo doma i većima u ovom domu svoj dio odgovornosti. Spor rad, sa aspekta ovog doma to je apsolutno nefunkcionalan rad. Sa aspekta ovog doma, što dolazi na ovaj dom i od vlade i od predstavničkog doma, od ove vlasti, od aktuelne većine je apsolutna i potpuna nefunkcionalnost“, kaže Muamer Zukić, delegat u Domu naroda PFBiH.

    Analitičar Žarko Papić rad Vlade ocjenjuje učinkovitim.

    “Ja mislim da je federalna vlada stabilizovala političku situaciju u Federaciji što je veoma važno u kontekstu napada na ustavni poredak i krize.”

    Anketirani građani kažu da su ipak svjesni činjenice da je u pitanju više priče a manje rada, onih koji utiču na kreiranje njihovih života.

    bhrt1
  • Naučnici razvili revolucionarni lijek pomoću kojeg će moći da nam izrastu treći zubi

    Naučnici razvili revolucionarni lijek pomoću kojeg će moći da nam izrastu treći zubi

    Dok smo navikli na ideju da zubi rastu samo dva puta, novi lijek mogao bi omogućiti izrastanje i trećeg niza.

    Naučnici čine značajne korake u razvoju revolucionarnog lijeka koji bi potencijalno mogao omogućiti ponovni rast zuba.

    Početak kliničkih ispitivanja planiran je za juli sljedeće godine. Nadaju se da će biti dostupan stomatolozima do 2030. godine.

    Anomalije zuba pri rođenju uobičajene su kod ljudi i pogađaju jedan posto ljudi diljem svijeta. Ali lijek za ponovni rast zuba bio bi prvi u svijetu.

    Istraživanje, koje je vodio Medicinski istraživački institut Kitano bolnica u Osaki, Japan, ima za cilj donijeti “terapeutski lijek za pacijente koji nemaju kompletan niz odraslih zuba zbog urođenih faktora” – povezanih s genetskim ili razvojnim utjecajima koji su se dogodili prije rođenja.

    – Ljudi s anodoncijom (medicinski izraz za potpuni nedostatak zuba) nemaju prirodne zube jer ih nikad nisu razvili. Stanje se često pojavljuje zajedno s drugim genetskim stanjima, kao što je ektodermalna displazija (defekti kose, noktiju, zubi, kože i žlijezda). Uobičajeni tretmani uključuju proteze i zubne implantate, prema informacijama na web stranici klinike Cleveland.

    Stanje – također poznato kao agenezija zuba – ometa osnovne sposobnosti kao što su žvakanje, gutanje i govor od mladosti, što može negativno utjecati na razvoj.

    Dr. Katsu Takahashi, voditelj odjela za stomatologiju i oralnu hirurgiju u bolnici Medicinskog istraživačkog instituta Kitano, na lijeku je radio od svojih apsolventskih dana, ranih devedesetih.

    – Ideja o rastu novih zuba san je svakog stomatologa – rekao je za japanski časopis The Mainichi, dodajući kako je uvjeren da će to uspjeti ostvariti.

    Revolucionarni stomatološki pothvat, koji podržava Japanska agencija za medicinska istraživanja i razvoj (AMED), ima za cilj “isporuku terapeutskog lijeka pacijentima s kongenitalnom bezubošću (ljudi koji su potpuno ili djelomično bez zuba) kroz saradnju više od 10 medicinskih ustanova i istraživačkih instituta diljem zemlje – stoji u saopćenju na web stranici klinike.

    – Vjerujemo da će ovo istraživanje razjasniti mehanizam bolesti (kongenitalne anodoncije) za vas i mnoge druge pacijente te doprinijeti razvoju lijeka.

    Istraživački tim već je uspješno stimulirao rast zuba “treće generacije” – nakon prvih mliječnih zuba, a potom i trajnih zuba odraslih – u životinjskim modelima ciljanjem na gen nazvan USAG-1, za koji je utvrđeno da ograničava rast zuba kod miševa. Razvijanjem lijeka za neutraliziranje antitijela koji blokira djelovanje USAG-1, Takahashijev tim je inducirao ponovni rast zuba kod miševa i tvorova.

    Obećavajući rezultati objavljeni su u naučnom časopisu Nature 2021. godine, zaokupivši pažnju svjetske naučne zajednice.
    Lijek za ponovni rast zuba bio bi revolucionaran, pružajući alternativno rješenje za pojedince koji su izgubili zube zbog teških karijesa ili zubnih bolesti.

    Sada se radi na pripremi lijeka za ljudsku upotrebu. A kada se osigura njegova sigurnost i učinkovitost, fokus će biti na liječenju djece u dobi od 2 do 6 godina koja pokazuju znakove anodoncije, izvijestio je Mainichi.

    Dr. Takahashi predviđa budućnost u kojoj će lijek za ponovni rast zuba postati održiva treća opcija uz proteze i implantate, nudeći pojedincima priliku da povrate svoje prirodne zube.

    – Nadamo se da ćemo utrti put kliničkoj upotrebi lijeka – istaknuo je Takahashi.

    Izvor: Euronews.com

  • Veće cijene goriva u Federaciji BiH

    Veće cijene goriva u Federaciji BiH

    FENA

    Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,67 maraka po litru, a za dizel 2,65 maraka po litru.

    Maloprodajne cijene dizela više su za 6 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca, izvijestili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Ukupno 1.298 obavijesti

    Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi od 2,46 do 2,86 maraka po litru, a za dizel od 2,41 do 2,86 maraka po litru.

    Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u periodu od 1. do 7. avgusta ove godine zaprimljeno je ukupno 1.298 obavijesti o promjeni cijena i marži.

    Većina maloprodajnih cijena za oba derivata na navedenim OPC obrascima viša je za 0,05 maraka po litru goriva.

    Prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 u avgustu 2023. godine više su za 3,49 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca.

    Drugo poskupljenje goriva

    Trenutni broj benzinskih pumpi u Federaciji BiH iznosi 723, s tim u vezi uzimajući u obzir broj zaprimljenih OPC obrazaca od 1. do 7. avgusta ove godine i trenutni broj benzinskih pumpi može se zaključiti kako je u pitanju već drugo poskupljenje cijena goriva, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Tako je prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina 95 u Federaciji bila 1,18 posto veća u julu nego u prethodnom mjesecu, a cijena dizela veća za 2,04 posto u odnosu na juni mjesec.

    Ipak, kako ističu iz Ministarstva trgovine FBiH, cijene su znatno niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Tako je bezolovni benzin 95 u julu 2023. jeftiniji za 22,05 posto u odnosu na juli 2022. godine, a dizel za 27,75 posto u odnosu na juli prošle godine.

    Napominju kako je prosječna cijena bezolovnog benzina u regionu 2,95, a dizela 2,87 KM po litru.

  • Ko je kriv zbog pukotine i oštećenja, čeka se očitovanje izvođača radova: Šta će biti s kolosalnim mostom?

    Ko je kriv zbog pukotine i oštećenja, čeka se očitovanje izvođača radova: Šta će biti s kolosalnim mostom?

    Polemike u javnosti i zabrinutost građana izazvale su informacije da su se na mostu Počitelj, jednom od najviših mostova u regionu i najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C, pojavile pukotine čak i prije okončanja radova.

    Opravdane kritike

    Na mjestu na kojem su uočena oštećenja postavljena je skela i sanacija je u toku, uz opravdane kritike javnosti kako nam ovaj kolosalni most “nije dugo trajao”.

    Dok se otvaraju brojna pitanja u vezi sa sigurnošću saobraćaja, ali i odgovornošću izvođača – konzorcija koji čine azerbejdžanski “Azvirt Limited Liability Company” te kineske “Sinohydro Corporation Limited” i “Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd.” – iz „Autocesta FBiH“ obećavaju da trajnih posljedica po stabilnost objekta neće biti, ali da će se narednih dana razmotriti dodatne sankcije izvođaču radova.

    Uočeno puknuće na mostu - Avaz

    Uočeno puknuće na mostu. Avaz

    – Prilikom izvođenja radova došlo je do nepredviđenih okolnosti, na čijem otklanjanju izvođač već radi. Bitno je da nije ugrožena stabilnost mosta te da neće biti nikakvih trajnih posljedica. Nema potrebe za uznemiravanjem javnosti – kazao je za “Avaz” direktor „Autocesta FBiH“ Denis Lasić.

    Na pitanje o kakvim se nepredviđenim okolnostima radilo, Lasić kaže da je konzorcij gotovo godinu radio na pripremi gradilišta, zbog čega su radovi značajno kasnili, ali da je to “njihov problem”.

    – Toj firmi se svakako naplaćuju penali zbog kašnjenja radova. Mi ćemo tražiti ispunjenje svake stavke ugovora u potpunosti. Imaju rokovi koji se moraju ispoštovati i uz sva kašnjenja ova dionica s mostom bit će završena u ovoj godini – ističe Lasić.

    O čemu se radi

    Stručnjaci nemaju dovoljno informacija da komentiraju problem koji se pojavio, ali generalno se može raditi o pojavi koja nije neuobičajena.

    – Ne radi se o oštećenju, nego, vrlo vjerovatno, o zazoru na površinskom sloju betona. Na objektu dužine 1.000 metara u kontinuitetu normalno je da imate zazore, jer se i betoniralo po segmentima. Imate kući četiri metra trotoara, pa se desi pukotina i to ne utječe na stabilnost kuće. Slično je i u ovom slučaju, s mostom ovolike dužine, visine i masivnosti – kaže profesor Igor Marković, stalni sudski vještak saobraćajne struke.

    Šta se tačno desilo

    – Nemam informaciju šta se tačno desilo, ali mislim da to nisu nikakva oštećenja, mislim da je to nastalo prilikom prednapona u mostu, što se uvijek radi. To podrazumijeva naprezanje mosta, njegove konzole i grede, kako bi izdržale što veći pritisak, kako u slučaju stvaranja velikog pritiska ne bi dolazilo do prevelikog osciliranja mosta – kazao nam je profesor mašinstva i bivši član Nadzornog odbora JP „Autoceste FBiH“ Ibrahim Badžak.

    Prema ugovoru izgradnja mosta Počitelj, visine oko 100 metara i dužine gotovo kilometar, vrijedna je 54.942.837 KM.

    avaz.ba