Magla smanjuje vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove, a posebno izdvajamo puteve u zapadnoj Bosni. U većem dijelu zemlje jutros se saobraća bez zastoja, uz povoljne vremenske prilike, navode iz BIHAMK-a.
Tokom dana očekujemo pojačanu frekvenciju saobraćaja, posebno na putnom pravcu Sarajevo-Mostar, pa molimo sve učesnike u saobraćaju da budu maksimalno oprezni, da drže odstojanje između vozila i da izbjegavaju rizična preticanja. Tokom dužih putovanja pravite češće pauze, a prije polaska na put informišite se o trenutnom stanju na putevima i graničnim prelazima.
Aktuelni radovi
Zbog radova na dionici regionalnog puta Brčko-Cerik (Bukvičko brdo) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce (M-1.8 Cerik-Lončari-Brčko, za putnička vozila Donja Skakava-Ulice-Vitanovići).
Još danas se izvode radovi na asfaltiranju na magistralnom putu Buna-Tasovčići, zbog čega se na mjestu radova saobraća naizmjenično, jednom trakom.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Bihać-Kamenica, Kiseljak-Busovača, Vitez-Nević Polje, Livno-Renjići, Semizovac-Olovo, Ripač-Dubovsko, na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova), Hadžiće, Stolac i Kladanj (iz smjera Olova).
Stanje na GP
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na graničnim prelazima: Velika Kladuša, Izačić i Bosanska Gradiška duga je kolona putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na ostalim graničnim prelazima za sada nema dužih zadržavanja.
Timovi istraživača iz Perua i SAD pronašli su novu vrstu zmije u peruanskom nacionalnom parku Otiši. Ova vrsta je nazvana po glumcu Harisonu Fordu (Harrison), koji je poznati borac za zaštitu životne sredine.
Narušen odnos s prirodom
Blijedožućkasto-braon zmija s razbacanim crnim mrljama nazvana je Tachimenoides harrisonfordi.
Ford, koji je potpredsjednik neprofitne grupe „Conservation International“, rekao je da je ovo otkriće podsjetnik da još ima toliko toga da se nauči o divljem svijetu i da su ljudi jedan mali dio nevjerovatno ogromne biosfere.
– Na ovoj planeti sve su sudbine isprepletene, a trenutno je milion vrsta na ivici zaborava. Imamo egzistencijalni mandat da popravimo naš narušen odnos s prirodom i zaštitimo mjesta koja održavaju život – rekao je Ford.
Po američkom glumcu već su nazvane vrste mrava i pauka.
Godine 1993. nova vrsta je prvi put dobila ime po Fordu – Calponia harrisonfordi, što je kalifornijski pauk, dok je nekoliko godina kasnije po glumcu nazvan mrav Pheidole Harrisonfordi, piše BBC.
Gmizavci u opasnosti od izumiranja
Za razliku od lika koji tumači, Indijane Džonsa (Indiana Jones), Ford je više puta rekao da voli zmije, a za novu vrstu je rekao da je s njom „brzo pronašao bliskost”.
– Zmija ima oči u kojima se možete udaviti i većinu dana provodi sunčajući se pored bazena prljave vode – vjerovatno bismo bili prijatelji ranih šezdesetih – rekao je on.
Istraživanje čiji su koautori stručnjaci organizacije „Conservation International“ pokazuje da su gmizavci posebno u opasnosti od izumiranja i da je više od petine svih gmizavaca trenutno ugroženo.
U petak 18. 8. 2023., u centralnim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku zemlje sunčano uz malu oblačnost. Poslije podne u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne su mogući pljuskovi praćeni grmljavinom, koji lokalno mogu biti i izraženiji. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 21, na jugu do 24, a dnevna od 27 do 32, na jugu do 36 °C.
U subotu 19. 8. 2023., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno vedro, uz umjeren porast naoblake poslije podne. U jutarnjim satima na sjeveroistoku Bosne se očekuju intenzivniji pljuskovi i grmljavina. Poslije podne i dio noći, u većem dijelu zemlje, pljuskovi praćeni grmljavinom. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 21, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 33, na jugu do 36 °C.
U nedjelju 20. 8. 2023., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom dana. U Hercegovini sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 18 do 22, na jugu do 25, a dnevna od 28 do 34, na jugu zemlje do 38 °C.
U ponedjeljak 21. 8. 2023., pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 18 do 23, na jugu do 26, a dnevna od 32 do 38 °C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine sutra igra protiv Izraela polufinale pretkvalifikacija za plasman na Olimpijske igre u Parizu.
“Zmajevi” će u 20 sati odmjeriti snage sa Izraelcima, a ova utakmica će biti u direktnom prijenosu na FACE TV.
– Nakon velike pobjede nad reprezentacijom Mađarske, koju ste ekskluzivno mogli pratiti samo na FACE TV, naša TV kuća je otkupila prava i za polufinalnu, te i za finalnu utakmicu, ukoliko pobijedimo reprezentaciju Izraela.
Shodno važnosti ove utakmice za bh. košarku, FACE TV je putem svog TV kanala omogućila svojim gledaocima direktan prijenos meča iz poljskog grada Gliwice, a koji počinje u 20.30 sati (petak). Utakmici će prethoditi specijalna emisija koja počinje u 20 sati.
S obzirom na to da direktan prijenos nije omogućen na ostalim TV-stanicama, u duhu dobre novinarske prakse i kolegijalnosti, obavještavamo vas da ćete sve aktuelnosti, odnosno rezultate i cijeli košarkaški meč moći pratiti na FACE TV – saopćeno je iz FACE TV.
Podsjetimo, u drugom polufinalnom duelu pretkvalifikacijskog turnira sastaju se Poljska i Estonija (17:30 sati). Finale se igra u nedjelju.
riliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos
Trend rasta priliva stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu se nastavlja i u 2023. godini.
-Prema podacima Centralne banke BiH za prva tri mjeseca ove godine, registrirano je 426,61 milion KM stranih investicija, što predstavlja povećanje od 80 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine kada je registrirano 237,66 miliona KM – rečeno je Feni iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,69 milijardi KM ili 15,4 posto ukupnog stanja investicija), Hrvatsku (2,54 milijarde KM ili 14,6 posto) i Srbiju (2,43 milijarde KM ili 13,9 posto).
-Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM i taj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovanih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama – dodali su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos.
U različitim životnim situacijama koje nam se najčešće neplanski dogode često posežemo za lijekovima iz kućne radinosti.
Jedan od tako primjenjivanih proizvoda je jogurt kao poznati pripravak za liječenje opeklina od sunca. Iako nema znanstvenih dokaza da zaista ubrzava cijeljenje opeklina, svaka će osoba koja se susrela s opeklinama u svom životu odmah reći da joj je jogurt pomagao.
U čemu je tajna jogurta i kože? Jogurt je namirnica koja je poznata stoljećima, a svoju je popularnost dobio u Americi pedesetih godina prošlog stoljeća kada je proglašen zdravom namirnicom te se počeo obilno proizvoditi i konzumirati. Nastaje djelovanjem bakterija na mlijeko kada se zagrijavanjem u mlijeko dodaju jogurtne kulture bakterija mliječne kiseline – Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus.
Jogurt sadrži, osim vode, i 0,7 posto mliječne kiseline, cink, kalcij, vitamine B5 i B12 pa je zbog toga izrazito ljekovit ako se redovito konzumira jer pospješuje imunitet i rast dobrih bakterija u crijevima.
Jogurt hladi kožu, ali…
U slučaju oštećenja kože jogurt djeluje površinski i ne ulazi sistemski u tijelo. Svojom hladnom i tekućom konzistencijom hladi površinu kože, što povoljno djeluje kod crvene i tople kože. No, efekt hlađenja ne traje dugo, pa se svakih 15 minuta, kada više nema efekta hlađenja, mora s kože oprati i ponovo namazati.
Probiotici, kao i vitamini i minerali iz jogurta pomažu u cijeljenju kože, što također djeluje povoljno. Malen postotak mliječne kiseline koji se nalazi u jogurtu hidratizira kožu jer je mliječna ili laktična kiselina vrlo dobra za jako osjetljivu kožu. Ona se ubraja u alfa-hidroksilne kiseline koje ne prodiru duboko u kožu, već djeluju površinski. U kozmetici se ova kiselina koristi za njegu jako osjetljive i fotooštećene kože lica, piše dermatologinja Klaudija Šebetić za Zdravobudi.hr.
Time je jogurt našao primjenu za njegu kože lica pa osobe koje vole prirodnu kozmetiku i prirodne proizvode često posežu za maskama s jogurtom ili pilingom za lice koji sadrži jogurt. Ovi su proizvodi dostupni za svakoga i kako ne uzrokuju iritacije na koži niti alergije, dobrodošli su za sve tipove kože.
Jogurt apliciran na opekotinu od sunca djelovat će samo površinski i ubrzavati cijeljenje kože, no oštećenja koja su nastala u dubini kože mogu trajati dugo i poneke će koža sigurno memorirati. Sunce kao izvor ultraljubičastih zraka na kožu djeluje površinski i duboko, a ovo površinsko djelovanje uzrok je nastajanju opeklina.
One se očituju kao naglo crvenilo kože uz koje mogu nastati mjehuri te kasnije ljuštenje. Mogu zahvaćati manju ili veću površinu kože, a pogotovo treba biti oprezan ako je opeklina od sunca nastala na velikoj površini kože. U slučaju manje opekline na kožu se mogu namazati gelovi koji hlade, hladniji oblozi, hladni jogurt, ali nije preporučljivo nanositi masne kreme, uljaste proizvode, ljekovite trave koje su fototoksične poput gospine trave.
U slučaju pojave općih simptoma, kao što je povišena temperatura, zimica, tresavica, jaka glavobolja, mučnina svakako je potrebno obratiti se liječniku.
Institut za razvoj mladih KULT je u saradnji sa dr.sc. Farukom Hadžićem sačinio Analizu troškova korupcije u bh. društvu sa fokusom na gubitak ulaganja u obrazovanje i troškove koji se stvaraju kroz iseljavanje mladih
Rezultati Istraživanja o položaju mladih u BiH Instituta za razvoj mladih KULT iz 2021. godine pokazali su da je želja mladih za odlaskom iz BiH visoka budući da je više od 50 posto mladih iskazalo želju da se odseli iz zemlje. Kao jedan od najčešćih razloga za odlazak mladi navode korupciju, koja im je na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije.
Tokom niza radionica sa preko 350 mladih u okviru inicijative Reci NE korupciji u Kantonu Sarajevo koju Institut za razvoj mladih KULT od septembra 2021. godine provodi u saradnji s Uredom za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, a zahvaljujući podršci Ambasade Kraljevine Nizozemske, mladi su imali priliku upoznati se sa pojmovima vezanim za korupciju, institucionalnim i strateškim odgovorima koje BiH realizira u borbi protiv korupcije a tokom dijaloga i promišljanja o značaju borbe protiv korupcije iznijeti stavove o onome što je bitno za prevenciju i borbu protiv korupcije.
Mladi dobro prepoznaju korupciju
Iako je problematika korupcije, po stavovima mladih, značajna za rješavanje, većina koruptivnih radnji koje mladi dobro prepoznaju su postupci i ponašanja gdje se posljedice osjete odmah, odnosno radnje traženja i nuđenja mita u javnim ustanovama i svakodnevnom životu. Stav mladih sagovornika uključenih u inicijativu Reci NE korupciji u Kantonu Sarajevo i zaključak svih održanih radionica glasi da je osnaživanje moralne osude i neprihvatljivosti korupcije prvi korak koji društvo mora načiniti kako bi stavilo korupciju pod kontrolu ali istovremeno priznaju da se uglavnom rijetko razmišlja o dugoročnim posljedicama i ishodima koruptivnih radnji, pa tako i o gubitku javnih sredstava koji se javljaju kao posljedice korupcije.
Imajući u vidu rezultate Istraživanja o položaju mladih u BiH i vezu između korupcije kao jednog od ključnih faktora koji tjera mlade ljude iz BiH i iseljavanje koje predstavlja jedan od najvećih problema za dugoročnu održivost naše zemlje, Institut za razvoj mladih KULT je u saradnji sa dr.sc. Farukom Hadžićem sačinio Analizu troškova korupcije u bh. društvu sa fokusom na gubitak ulaganja u obrazovanje i troškove koji se stvaraju kroz iseljavanje mladih.
Direktni i indirektni gubici
U okviru ove analize, prikupljeni su podaci koji se odnose na aspekt iseljavanja iz BiH kroz prve i trajne boravišne dozvole u zemljama članicama EU a zatim su na osnovu tih podataka, drugih studija i radova, izračunati direktni gubici ulaganja u obrazovanje koji se mogu povezati sa koruptivnim aktivnostima. Utvrđeno je da iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su otišle iz BiH iznosi 9,96 milijardi KM, što ujedno predstavlja i nivo izvezenog ljudskog kapitala iz naše države. Indirektni efekti korupcije na iseljavanje odrazili su se i na nivo nenaplaćenih doprinosa i poreza, što je vidljivo i iz činjenice da su se godišnji iznosi nenaplaćenih doprinosa po radniku povećali sa 561,8 miliona KM u 2014. godini, na 842,5 miliona KM u 2019. godini, koji bi bili naplaćeni da je navedeni broj naših građana ostao da živi i radi u BiH.
Kao prvi korak u utvrđivanju ekonomskih efekata korupcije bila je procjena troškova obrazovanja jedne osobe u BiH za koju su iskorišteni rezultati studije koju je 2020.g. provela Westminster fondacija[1] u BiH koja je između ostalog ispitivala: a) Koliko je iznos prosječnog troška školovanja visokoobrazovanog lica? i b) Koliki je oportunitetni trošak u pogledu gubitka potencijalnog BDP-a generiran godišnjom emigracijom stanovništva?
Studija prikazuje izračunate troškove ulaganja u obrazovanje pa tako troškovi osnovnog obrazovanja jedne osobe iznose 25.306,5 KM, osobe koja ima završeno srednje obrazovanje 39.544,9 KM, za završeno visoko obrazovanje osobe potrebno je izdvojiti 56.589 KM, dok je 84.364,7 KM suma koja je potrebna za obrazovanje osobe koja ima završen doktorski studij. Ovi iznosi su praktično troškovi koje ima društvo u procesu ulaganja u obrazovanje, jer dio troškova obrazovanja direktno snose i porodice, ali također i indirektno kroz plaćanje poreza iz kojih se finansira obrazovni sektor u cjelini.
Izvezeni ljudski kapital
Podaci Eurostata o broju izdatih dozvola za državljane BiH po nekom osnovu pokazuju da je od 2014. do 2020. BiH napustilo 261.713 građana, što je 9,96 milijardu KM izvezenog ljudskog kapitala, koliko je uloženo u njihovo obrazovanje. Samo iseljavanjem mladih osoba u dobi od 25 do 34 godine BiH je izgubila 2,4 milijarde KM koje su uložene u njihovo obrazovanje a što iznosi četvrtinu vrijednosti ukupno izgubljenog ljudskog kapitala, odnosno ulaganja u obrazovanje ovih osoba.
Analizom kumulativnog broja izdatih dozvola za BiH državljane dolazi se do podatka da je čak 87% izdatih prvih dozvola zbog zaposlenja i porodičnih razloga. Podaci pokazuju da je kategorija emigranata starosti 15-34, koja predstavlja mlade osobe, ujedno i najveća u ukupnom broju građana BiH koji su dobili trajnu dozvolu u Evropskoj uniji (149.283 izdate dozvole na kraju 2019. godine) a također i kategorija u kojoj je došlo do najvećeg povećanja broja izdatih dozvola na kraju 2019. godine u usporedbi sa 2014. godinom (38.362 dozvola više u odnosu na podatak iz 2014. godine).
Kada se ovim podacima pridodaju i podaci koji se odnose na kategoriju 35-49, onda se može vidjeti da je 61,8% svih izdatih trajnih dozvola izdato osobama iz BiH koje imaju između 15 i 49 godina, odnosno da je 61,8% iseljenih iz BiH zapravo populacija koja je najprogresivniji dio društva i države, ali i najveći potrošači. Ovi su podaci poslužili kao osnova za dalju procjenu troškova ulaganja u obrazovanje i izgubljene naplate poreza i doprinosa kao posljedica iseljavanja, koje je potaknula korupcija u BiH.
Stvarni gubitak teško procijeniti
Na osnovu podataka o izdatim trajnim dozvolama i podataka vezano za prosječne plate, izračunate su poreske obaveze koje je poslodavac trebao platiti na taj iznos prosječne plate čime je sačinjena procjena izgubljene naplate doprinosa i direktnih poreza kao posljedica iseljavanja. Samo u 2019., ukupni iznos nenaplaćenih doprinosa je iznosio 842,5 miliona KM izgubljenih doprinosa i poreza na dohodak, koji bi bili naplaćeni da je navedeni broj naših građana ostao da živi i radi u BiH. Samo zbog odlaska mladih u dobi od 25 do 34 godine u 2019. godini kao nenaplaćene doprinose po radniku BiH je izgubila 251,6 miliona KM. Brojke se odnose na godišnji, a ne kumulativni iznos nenaplaćenih doprinosa, a bitno je napomenuti i to da ovaj broj nije konačan, jer ne uključuje podatke o izgubljenoj naplati drugih poreza, konkretno poreza poput PDV-a i akciza, koji bi bili prikupljeni kroz potrošnju da su ove osobe ostale živjeti i raditi u BiH.
Stvarni gubitak zbog nerealizirane potrošnje ljudi koji su se iselili iz BiH je vrlo teško procijeniti jer od sklonosti potrošnje svakog pojedinca zavisi i iznos multiplikatora potrošnje, na osnovu kojeg se može izračunati i naplata poreza na potrošnju poput PDV-a.
Dalja analiza procjene nenaplaćenih doprinosa, koji su u 2019. godini iznosili 842,5 miliona KM ukazuje da se od ovog iznosa, 300,5 miliona KM odnosi na izgubljene doprinose za zdravstvo, dok se 416,9 miliona KM odnosi na neostvarene doprinose za PIO, koji je mogao poslužiti za povećanje penzija i standarda života penzionera. Da se navedeni iznos doprinosa za PIO uspio naplatiti i podijeliti penzionerima, u prosjeku bi svaki od 691.488 penzionera na evidenciji 2019. godine u toj godini dobio još 603 KM ili 50,3 KM više mjesečno. Nemogućnost poboljšanja finansijske sigurnosti penzionera je direktna posljedica gubitaka koje trpimo zbog korupcije koja je dovela do iseljavanja iz Bosne i Hercegovine.
Šta se moglo kupiti i izgraditi za taj novac
Gubitak nenaplaćenih doprinosa za zdravstvo od 300,4 miliona KM u 2019., pokušaćemo približiti prikazom šta se za taj novac moglo učiniti za unapređenje zdravstvenog sistema. Da se kojim slučajem ovaj novac naplatio i usmjerio u zdravstveni sistem, samo u jednoj godini se od ovog iznosa moglo izgraditi 6 potpuno novih bolnica gdje bi svaka koštala 50 miliona KM. Pored ovoga, da se izabrao drugi vid ulaganja, moglo se je od ovog novca nabaviti 300 uređaja za magnetnu rezonancu, pod pretpostavkom da je svaki uređaj koštao milion KM.
Kao dodatni primjer se može navesti i nabavka mamografa. Uz pretpostavku da jedan 3D uređaj za mamografiju košta 500.000 KM, za ovaj novac moglo se kupiti 601 takvih uređaja. Ovaj iznos se mogao usmjeriti i u besplatne ginekološke usluge za žene. Na ovaj način, moglo se ostvariti 2.006.667 besplatnih ginekoloških usluga, gdje bi jedna takva usluga sa Papa testom koštala 150 KM. Međutim, efekti korupcije koja je uticala i na iseljavanje iz BiH, doveli su do ogromnih indirektnih posljedica koji se ogledaju u pružanju lošijih zdravstvenih i socijalnih usluga.
Za 9,96 milijardi KM koliko je uloženo u obrazovanje ljudskog kapitala izgubljenog iz BiH od 2014. do 2020. mogli smo…
izgraditi 200 km novih kilometara autocesta – ako 1 km košta 50 miliona KM u prosjeku
ili nabaviti 996 miliona udžbenika – ako jedan košta 10 KM
ili nabaviti 3,98 miliona pametnih tabli u školama.
Mogli smo – ali nismo jer je od 2014-2020. godine iz BiH otišlo 261 713 osoba, dobrim dijelom zbog korupcije!
Nemamo analiza koje bi dale odgovora na pitanje koliko nas neposredno i posredno koštaju posljedice koruptivnih radnji kod javnih nabavki, tendera za gradnju infrastrukture i sl., nemamo analiza o tome koliko plaćamo posljedice i nesankcioniranje zloupotrebe položaja iako smo svjedoci šteta u domenu sigurnosti, obrazovanja, zdravlja, ekologije, ekonomije … , i gubitaka, kako materijalnih tako i ljudskih života.
Danas je u Kristalnoj sali Općine Bugojno obavljeno potpisivanje ugovora o stipendiranju između Fondacije Hastor i 157 učenika iz Bugojna, Gornjeg Vakufa, Donjeg Vakufa i Kupresa.
Fondacija Hastor je dobrotvorna i neprofitna organizacija koja na području Bosne i Hercegovine postoji i djeluje od 2006. godine i kroz svoj rad podržava djecu i omladinu, olakšavajući im obrazovni proces i pružajući priliku za napredak.
U 17 godina postojanja i djelovanja Fondacija Hastor je podijelila skoro 24 000 godišnjih stipendija i zajedno sa svojim stipendistima ostvarila više od 1.700.000 volonterskih sati. Kako ističu, plan je da u školskoj i akademskoj 2023/24. godini imaju više od 2.300 stipendista, uključujući učenike osnovnih i srednjih škola s kojima je potpisivanje u toku, studente s kojima će potpisivanje biti organizovano početkom nove akademske godine, ali i nove stipendiste koje će dobiti kroz konkurs za nadarene studente koji planiraju objaviti do kraja godine.
Ono po čemu se Fondacija Hastor razlikuje od drugih jeste stipendiranje tokom svih 12 mjeseci u godini te mentorska komponenta u okviru volonterskog procesa koji postoji još od njenog osnivanja: „U cjelokupnom periodu stipendiranja, pored finansijske podrške koju im pružamo, kroz volonterske radionice i sastanke nastojimo od naših stipendista izgraditi buduće lidere, unaprijediti njihove vještine, ali iznad svega – usaditi pozitivne ljudske vrijednosti i osobine koje će im na putu ličnog razvoja i napretka biti velika olakšica. Prije svega, u njih želimo ugraditi osobine plemenitosti, humanosti, pomaganja i dijeljenja dobra, koje će im ostati ugrađene i nakon prestanka stipendiranja u Fondaciji Hastor te će ih dalje moći prenositi na druge u svojoj okolini“, izjavila je direktorica Fondacije Hastor Lejla Đonlagić.
Svi zainteresovani za stipendiju Fondacije Hastor mogu posjetiti web-stranicu www.fondacijahastor.ba i informisati se o načinu apliciranja.
Osnovni sud u Banjaluci je presudom u koju je Detektor imao uvid, obavezao tuženu RS da Dragičeviću po osnovu naknade nematerijalne štete isplati 5.000 maraka
Osnovni sud u Banjaluci donio je prvostepenu presudu u korist Davora Dragičevića, oca ubijenog Davida Dragičevića, koji je tužio Republiku Srpsku zbog diskriminacije te naredio da mu se isplati odštetni zahtjev u visini od 5.000 konvertibilnih maraka, potvrđeno je za Detektor.
Davor Dragičević je Republiku Srpsku tužio zbog višestruke, kontinuirane i neposredne diskriminacije koja je učinjena neposredno putem Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a. On je odštetnim zahtjevom tražio nadoknadu u iznosu od 3.000 maraka, ali i sudsku odluku kojom će policiji biti zabranjena daljnja diskriminacija.
Osnovni sud u Banjaluci je presudom u koju je Detektor imao uvid, obavezao tuženu RS da Dragičeviću po osnovu naknade nematerijalne štete isplati 5.000 maraka.
„Analizom dokaza sud je utvrdio da je tužilac učinio vjerovatnim da je tužena prema njemu izvršila diskriminaciju. Sud je utvrdio da tužena nije dokazala da nije došlo do diskriminacije, a na njoj je, shodno citiranoj odredbi zakona, bio teret dokazivanja navedene činjenice“, piše između ostalog u presudi Osnovnog suda u Banjaluci.
Sud u presudi navodi i da je iz iskaza tužioca i saslušanih svjedoka utvrđeno da su u saglasnosti sa izvedenim materijalnim dokazima i video materijalima, odnosno da je tužilac „učinio vjerovatnim“ da tužena putem pripadnika MUP-a vrši neposrednu diskriminaciju prema tužiocu, tako što ga stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na ostale građane ograničavajući mu pravo pristupa javnim prostorima.
„Ovo je istorijska presuda kako za mene tako i za grupu ‘Pravda za Davida’, ali i za sve građane Bosne i Hercegovine i da se jednom kaže dosta je ali i da posluži, nadam se, presuda i kao pravni lijek. Da se jasno kaže da se ne mogu pripadnici MUP-a na ovakav način ophoditi ni prema jednom građaninu“, rekao je Dragičević za Detektor.
U obrazloženju presude sudija Miloš Čizmović se, između ostalog, pozvao i na tekst Detektora, „Diskriminacija i targetiranje banjalučkih aktivista ostali nekažnjeni“ koji je objavljen u junu 2021. godine.
Na prvostepenu presudu dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Banjaluci.
Ranije su pravosnažno presudu po tužbi zbog diskriminacije protiv Republike Srpske dobile aktivistkinje „Pravde za Davida“ Sofija Grmuša i Aleksandra Ninić Vranješ.
Vrhovni sud Republike Srpske je u decembru 2022. odbio, kao neosnovan, zahtjev Pravobranilaštva RS-a za revizijom te presude. Presuda još nije provedena.
Republiku Srpsku su zbog diskriminacije tužili i majka Davida Dragičevića Suzana Radanović i aktivista „Pravde za Davida“ Ozren Perduv. Ti procesi su u toku.
Prije nekoliko dana građani Kupresa su imali zanimljivog gosta – priliku za šetnju iskoristio je i jedan mali medo.
Video koji je objavljen na Facebooku izazvao je brojne komentare.
Jedni su se našalili kako je medo došao na godišnji odmor, drugi su kritikovali vozače koji su, kako kažu trubili i stvarali buku pa se medvjed preplašio.
