Category: Vijesti

  • Robot otvara još jedan tržni centar, traži 63 radnika

    Robot otvara još jedan tržni centar, traži 63 radnika

    Kompanija Robot komerc iz Sarajeva nastavlja sa ekspanzijom. 

    Uskoro otvaraju novi objekat i to u Busovači, pa traže čak 63 radnika koji će se priključiti njihovom timu.

    Robot je u stalnoj ekspanziji posljednjih godina i otvorili su niz objekata u brojnim bh. gradovima.

    Osim širenja maloprodajne mreže, ušli su i u sektor turizma i ugostiteljstva. Podsjetimo da je Robot nedavno preuzeo većinski udio u preduzeću Banja Kiseljak u sklopu koje se nalazi hotel Dalmacija.

    Riječ je o velikoj investiciji navodno vrijednoj 40 miliona KM koliko firma želi uložiti, što će voditi zapošljavanju velikog broja ljudi.

  • Magična ostrva u BiH koja nemaju konkurenciju u svijetu

    Magična ostrva u BiH koja nemaju konkurenciju u svijetu

    Blizu Bihaća, u naselju Račić, smjestila se turistička atrakcija Japodska ostrva. Ovo čudo prirode predstavlja kulturno-arheološko područje, okruženo zelenilom i plavom kraljicom – rijekom Unom

    Japodski otoci nevjerovatna su turistička atrakcija Bosne i Hercegovine, smještena tik uz hrvatsku granicu. Ade povezane drvenim mostićima teritorijalno se graniče s prekrasnim Nacionalnim parkom Una, jednim od tri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini.

    Taj je park svojim bojama, zvukovima i slikama obilježio zapadni dio Bosne gdje se smjestio, a zanimljivo je da je samo 40-ak kilometara udaljen od Nacionalnog parka Plitvičkih jezera. Pripada Unsko-koranskoj zaravni i obuhvata doline rijeka Une i Unce.

    Ostrvca kroz koja protiče Una

    Pet rječnih ostrvaca, tj. ada nedaleko od Bihaća, u mjestu Račić, po ljepoti nemaju konkurenciju u svijetu. Povezana su drvenim mostićima, a kroz njih protiče, stvarajući kaskade, rijeka Una, piše Punkufer.

    Sređen turistički centar Japodski otoci sastoji se od uređenog parkinga, restorana ispod kojeg čujete šuštanje rijeke, beach bar i velikog prostora za kampovanje. U skladu s prirodnom ravnotežom, svi su objekti pretežno drveni, a planirana je i rekonstrukcija japodskog naselja, onakvog kakvo je nekad postojalo na tim prostorima.

    Spavajte na drvetu, u luksuznom šatoru, apartmanu ili vikendici

    Uz sve ljepote koje nude Japodski otoci, posebno oduševljenje i doživljaj stvara smještaj koji se tamo nudi. Kućica na drvetu koja će vas vratiti u djetinjstvo i bajke u kojima ste tada uživali. Osim toga, tu su pravi luksuzni drveni bungalovi, koji će dodati komfor u vaš boravak, a možete ponijeti i spostveni šator. Možete da spavate i u apartmanima ili vikendicama.

    Bezbrižni odmor, slavlja, team building, momačke i djevojačke večeri

    Japodski otoci idealan su izbor za porodični, romantični, ali i odmor s društvom. Djeca se tamo mogu zabavljati u raznim igrama poput fudbala, badmintona ili pravljenja kula u pesku. Odraslima će rafting ili kanu safari na Uni i ostale rječne avanture poslužiti kao dobra sportsko-adrenalinska kombinacija za teambuilding, proslavu rođendana, momačko ili djevojačko večer…

    Program N1 

  • Saopćenje sa 10. sjednice Vlade SBK

    Saopćenje sa 10. sjednice Vlade SBK

    Na prijedlog Kantonalne uprave za branioce, Vlada SBK je donijela slijedeće odluke:
    – Odluka o usvajanju Programa i kriterija utroška sredstava sa transfera neprofitnim organizacijama – za istraživanje, sređivanje i arhiviranje i objavljivanje dokumentacije iz Obrambeno oslobodilačkog/Domovinskog rata.
    – Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2023. godinu sa pozicije „Tekući transferi pojedincima – za pravnu pomoć braniocima u iznosu od 42.000,00 KM. Sredstva će se raspodijeliti kako slijedi:
    • Fondaciji za pružanje pravne pomoći pripadnicima branilačke populacije Sarajevo izdvaja se iznos od 21.000,00 KM;
    • Zakladi za pružanje pravne pomoći pripadnicima braniteljske populacije Mostar izdvaja se iznos od 21.000,00 KM.
    – Odluka o izdvajanju i raspodjeli sredstva iz Budžeta SBK za 2023. godinu sa pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama – za izgradnju centra za psihosocijalno liječenje branitelja“ u iznosu od 100.000,00 KM. Sredstva će se doznačiti SRVI SBK.
    – Odluka o izdvajanju sredstva iz Tekuće rezerve Budžeta SBK za 2023. godinu u iznosu od 25.000,00 KM za obilježavanje manifestacije „Dani pobjede, dani ponosa“ – Vlašić 2023.
    – Odluka o izdvajanju sredstva iz Budžeta SBK za 2023. godinu sa pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama – udruženjima branilaca“ u ukupnom iznosu od 73.000,00 KM. Sredstva će se raspodijeliti u skladu sa dostavljenim prijedlogom Kantonalne uprave za branioce.

    Vlada SBK je na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijela Odluku o usvajanju Programa i kriterija utroška sredstava sa pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Poticaji lovstvu“ za 2023. godinu u vrijednosti od 27.816,00 KM.

    Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta je predložilo, a Vlada SBK donijela Odluku o izdvajanju sredstava o utrošku sredstava namijenjenih za izradu predmetnih kurikuluma za osnovne i srednje škole u iznosu od 3.500,00 KM. Sredstva će se doznačiti J.U. Zavodu za odgoj i obrazovanje Županije Zapadnohercegovačke.

    Vlada SBK je na prijedlog Ministarstva privrede donijela slijedeće odluke:
    – Odluka o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje postrojenja za pretvaranje energije sunca u električnu energiju – fotonaponske elektrane, snage 1,98 MW, na lokalitetu, Divičani, općina Jajce.
    – Odluka o davanju saglasnosti na sklapanje Anexa broj 3. Ugovora o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje postrojenja za pretvaranje energije vjetra u električnu energiju – vjetroelektrane, instalirane snage do 200 MW na lokacijama Ranča – Dobretići – Vitovlje Malo, općina Travnik, Jajce i Dobretići, kojim se produžuju rokovi za mjerenja i pripreme za izgradnju i puštanje u pogon vjetroagregata, do 1. 10. 2025. godine.
    – Odluka o raspodjeli dijela interventnih sredstava sa pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama“ za 2023. godinu u iznosu od 3.000,00 KM. Sredstva će se doznačiti JU Agenciji za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajce za sufinansiranje troškova Manifestacije Međunarodnih skokova u Jajcu.

    Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je predložilo, a Vlada SBK donijela slijedeće odluke:
    – Odluka o izdvajanju dijela sredstava za provođenje Programa mjera zdravstvene zaštite životinja u 2023. godini za epizootiološko područje SBK u ukupnom iznosu od 31.625,00 KM. Sredstva će se doznačiti vlasnicima životinja koje su bile ugrožene i eutanazirane u skladu sa dostavljenim prijedlogom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
    – Odluka o izdvajanju dijela sredstava za provođenje Programa mjera zdravstvene zaštite životinja u 2023. godini za epizootiološko područje SBK u ukupnom iznosu od 82.344,00 KM. Sredstva će se doznačiti veterinarskim stanicama u skladu sa dostavljenim prijedlogom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

    Donesene su i slijedeće odluke, a na prijedlog Ministarstva privrede:
    – Odluka o davanju saglasnosti na prijenos prava na koncesiju iz Ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju metalične mineralne sirovine antimona na lokalitetu „Čemernica“, općina Fojnica, broj 04-18-1842/13 i broj 01/01-78/2014 od 14. 3. 2014. godine sa koncesionara „Miličević“ d.o.o. Kreševo na privredno društvo „Rudnik Antimona“ d.o.o.Kreševo
    – Odluka o izmjeni Odluke o raspodjeli dijela interventnih sredstava sa pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – podrška razvoju poduzetništva i pokretanje novih start – up kompanija“ za 2023. godinu, broj 01-11.7-6129/23 od 10. 8. 2023. godine kojom se mijenja iznos subvencije za korisnika pod rednim brojem 54. – SOR PRINT STUDIO „NOA DESING“ i ukupan iznos Odluke povećava se na 547.800,00 KM.
    – Odluka o davanju saglasnost Ministarstvu privrede za provođenje postupka javne nabavke usluga satelitskog praćenja vozila u procijenjenoj vrijednosti od 4.500,00 KM bez PDV-a.
    – Odluka o raspodjeli sredstava sa pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – podška razvoju poduzetničkih zona“ za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 227.500,00 KM.

    Služba za zajedničke poslove je predložila, a Vlada SBK donijela Odluku o izdvajanju sredstava za nabavku usluga izrade i isporuke projektne dokumentacije i rekonstrukcije sale u zgradi Skupštine SBK u iznosu od 6.996,60 KM sa PDV-om. Sredstva će se doznačiti poduzeću „GAMES“ d.o.o. Travnik.

    Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta je predložilo, a Vlada SBK donijela slijedeće odluke:
    – Odluka o raspodjeli sredstava za oblast kulture za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 89.000,00 KM. Sredstva će se raspodijeliti u skladu sa dostavljenim prijedlogom Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta.
    – Odluka o raspodjeli sredstava za oblast sporta za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 31.500,00 KM. Sredstva će se raspodijeliti u skladu sa dostavljenim prijedlogom Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta.

  • Da li ste se ikada zapitali: Zašto su svjetla na semaforu crvena, žuta i zelena?

    Da li ste se ikada zapitali: Zašto su svjetla na semaforu crvena, žuta i zelena?

    Ideja da crveno znači stani, a zeleno znači idi seže daleko od semafora. Od malih nogu su nas učil da crvena boja znači opasnost, a zelena sigurnost. Ali zašto su baš te boje odabrane za semafore?

    Prvi saobraćajni signali postavljeni su u Sjedinjenim Američkim Državama 1910-ih. Zabrinuti zbog nesreća s više putnika na cesti, gradovi su postavili saobraćajne tornjeve kako bi pomogli protoku automobila.

    Policajci su upravljali tornjevima, koristeći zviždaljke te crvena, zelena i žuta svjetla kako bi vozačima pokazali kada trebaju stati i krenuti.

    Zatim je 1920. godine William Potts stvorio prvi trobojni četverosmjerni semafor kako bi pomogao vozačima da ostanu sigurni na raskrsnicama. Prvi se pojavio u Detroitu u Michiganu, na uglu Woodward Avenue i Fort Street.

    U cijeloj su zemlji postojali razni sistemi semafora i šabloni, bez koordinacije. Zatim je Savezna uprava za autoceste 1935. izradila “Priručnik o jedinstvenim uređajima za kontrolu saobraćaja”.

    Postavili su jedinstvene standarde za sve saobraćajne znakove, oznake na trotoaru i saobraćajnu signalizaciju, zahtijevajući crvene, žute i zelene indikatore svjetla.

    Zašto zelena, žuta i crvena?

    Prije nego što su postojali semafori za automobile, postojali su saobraćajni signali za vozove. U početku su željezničke kompanije koristile crvenu boju za zaustavljanje, bijelu za kretanje i zelenu za oprez.

    Kao što vjerovatno možete zamisliti, kondukteri su naišli na nekoliko problema s bijelom. Bijelo se noću lako moglo zamijeniti s nekim drugim svjetlom zbog mogućih odbijanja svjetla, zbog čega su željezničke kompanije prešle na zelenu boju.

    A budući da se žuta lako razlikuje od ostalih boja, postala je standard za oprez. Od tada je tako, boje su postale standard i za semafore za saobraćaj cestama.

    Zašto je crvena odabrana za stop?

    Crvena je boja s najvećom valnom dužinom. Dok putuje kroz molekule zraka, raspršuje se manje od drugih boja, pa se može vidjeti s veće udaljenosti. Zamislite kako sunce postaje crveno dok zalazi. Iako je ljudsko oko najosjetljivije na žuto-zelenu boju markera, nijansu visokovidljivih sigurnosnih prsluka, crvenu može vidjeti iz veće udaljenosti.

    Žuta ima kraću valnu dužinu od crvene, ali dužu valnu dužinu od zelene. To znači da je crvena vidljiva najdalje, kao korisno napredno upozorenje za usporavanje ili zaustavljanje. Nije jasno je li crvena odabrana na temelju valne dužine, kontrasta u odnosu na zelenu ili prirodne povezanosti crvene s krvlju, a time i opasnosti.

    Vjerovali ili ne, žuta je nekad značila stop. Davnih 1900-ih neki su znakovi za zaustavljanje bili žuti jer je bilo preteško vidjeti crveni znak u slabo osvijetljenom području. Na kraju, s razvojem visoko reflektirajućih materijala, rođeni su crveni znakovi stop.

    Budući da se žuta dobro vidi u svako doba dana, neki saobraćajni znakovi i školski autobusi i dalje su obojeni tom bojom, piše Jutarnji.hr.

    Radiosarajevo.ba

  • Psiholozi otkrivaju: Ovu rečenicu dijete najviše želi čuti od svojih roditelja

    Psiholozi otkrivaju: Ovu rečenicu dijete najviše želi čuti od svojih roditelja

    Vjeruju kako je zadatak svakog roditelja motivirati dijete te mu pružiti podršku kada god mu je ona potrebna. Također, određenim stvarima koje roditelji govore svojoj djeci mogu utjecati na njihovo odrastanje i formiranje njih kao osoba.

    Što god im kažemo u njihovoj najranijoj mladosti, obično ostane i djeca će to najvjerojatnije aktivno koristiti u komunikaciji s drugim ljudima, najčešće sa svojim vršnjacima, a kasnije bračnim partnerima ili vlastitom djecom.

    Zato je ključno znati što reći i kada to reći, objašnjavaju stručnjaci. Od svih rečenica, jedna je posebno bitna te upravo nju većina djece želi čuti od svojih roditelja. Ona glasi ”Ponosan/na sam na tebe.”

    Naime, uvijek je važno da svome djetetu damo do znanja da se ponosimo njime, bez obzira na to što nas ponekad naljuti ili napravi nešto čime se možda baš i ne slažemo. Stvar je u tome da dijete zna da, koliko se god trudilo, njegov će trud biti prepoznat od strane njegovih roditelja.

    Psiholozi kažu da će to djetetu dati dodatnu motivaciju i osjećaj sigurnosti, ali i samopouzdanje koje mu je potrebno da jednoga dana odraste u sretnu i uspješnu odraslu osobu.

    Program N1 

  • Dječaka (15) ujela zmija dok je sjedio u parku

    Dječaka (15) ujela zmija dok je sjedio u parku

    Petnaestogodišnjeg dječaka iz Svilajnca sinoć u večernjim satima u gradskom parku ujela je zmija. Prema pretpostavkama, radi se o otrovnici, međutim to još uvijek nije potvrđeno, navodi Telegraf.rs.

    Dječak je sjedio na klupi u parku, kad je osjetio bol u ruci. Odmah je otišao u Hitnu službu Doma zdravlja u Svilajncu, u kojoj je konstatovan ujed zmije, jer je ruka dječaka natekla, pa je na dalju dijagnostiku upućen u KC u Kragujevcu, gdje se trenutno nalazi i u stabilnom je stanju.

    – Sav medicinski tretman vezano za ovakvu vrstu povrede je primijenjen i nakon toga na dalje liječenje dječak je prevezen sanitetom u Kilinički centar u Kragujevac u kome je noćas zadržan. Na ruci je konstatovan otok i po dječakovoj izjavi on misi da je u pitanju zmija otrovnica, međutim prema kliničkoj slici koja se razvila ne bi rekli da je te vrste zmija. Malo je neobično i nelogično da otrovnica ima u gradskom parku. Kako god, bitno je da se reagovalo na vrijeme i da je dječak sada dobro – potvrdio je Telegrafu ljekar iz Zdravstvenog centra u Svilajncu.

    Inače, odmah nakon toga poznanici i mještani Svilajnca uputili su su se u gradski park, kojeg su detaljno pretražili kako bi zmiju uhvatiili, kako se ne bi dogodilo eventualno nešto slično i još nekoga ujela. Zmija nije nađena, piše Telegraf.rs.

  • Trebinje dobija prvi halal restoran

    Trebinje dobija prvi halal restoran

    Trebinje je jedna od najznačajnijih turističkih destinacija Bosne i Hercegovine koja zahvaljujući odličnom geografskom položaju između Dubrovnika i Herceg Novog vrlo intenzivno razvija turizam tokom cijele godine.

    Medžlis Islamske zajednice Trebinje i brojna dijaspora postaju značajniji investitori u turizam čime se proširuje ponuda i privlače novi gosti, kako domaći tako i strani.

    U Trebinju je nedavno otvoren prvi halal restoran-ćevabdžinica koja je smještena u Vakufskoj kući u Starom gradu u blizini Sultan Ahmedove džamije.

    Orhan Tičić je rođen u Trebinju, a živi i radi u Engleskoj. Uprkos udaljenosti, mnogo vremena provodi u rodnom gradu, a nedavno je odlučio investirati u restoran, odnosno ćevabdžnicu.

    – U Engleskoj imam firmu koja sarađuje sa prehrambenom industrijom gdje mi radimo marketing, advising, socijalne mreže, web stranice i aplikacije. Zajedno sa kolegom Tihomirom Ateljevićem iz Trebinja smo došli na ideju da otvorimo čevabdžinicu u Starom gradu – kaže Tičić za Anadoliju.

    Njegova namjera je da svojim primjerom uspješne investicije motivira i druge iz dijaspore da ulažu u Trebinje i Bosnu i Hercegovinu kako bi se lokalna ekonomija i standard poboljšali što je dobrobit svih građana.

    Objekat je u procesu halal certifikacije, po čemu je jedinstven u ovom djelu Hercegovine.

    – Poslujući u Trebinju, upoznao sam se sa mnogo novih ljudi iz Trebinja i iz cijele Bosne i Hercegovine koji su nam izašli u susret i pomogli. Jedan od njih je i poznati bosanskohercegovački kuhar Nihad Memeledžija koji je tokom priprema za otvaranje objekta, odnosno edukacije osoblja, boravio u Trebinju te nam je mnogo pomogao na početku, kad je najizazovnije – dodaje Tičić.

    FOTO: AA

    Medžlis Islamske zajednice Trebinje, iako djeluje u specifičnim okolnostima, već godinama ulaže u razvojne projekte obnove vakufske imovine i njeno stavljanje u privrednu funkciju. Prije otvaranja ovog restorana, Medžlis je investirao 2018. godine u četiri apartmana čime je upotpunjena ponuda Trebinja halal smještajem. Ovaj projekat je realizovan u najvećoj mjeri zahvaljujući velikom dobrotvoru i najvećem poslijeratnom trebinjskom vakifu Kasimu Čustoviću Kami.

    Vakufsku kuću u kojoj je smještena ćevabdžinica su donacijama kupile i uvakufile džematlije Trebinja još 2018. godine, a njena obnova trajala je dvije godine.

    – Jedan od najvećih donatora za obnovu Vakufske kuće bila je općina Karatay iz Konye u Turskoj, kojoj dugujemo veliku zahvalnost. Naravno, zahvalnost dugujemo i svim drugim donatorima kojih je mnogo i svi su zaslužni da u Trebinju imamo jedan ovakav objekat razvojnog karaktera – kaže glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Trebinje Sadik ef. Fazlagić.

    Iz Medžlisa se nadaju da će ovaj primjer saradnje biti motivacija i drugima da ulažu i posluju u Trebinju.

    – Nadamo se da će investitor svojim trudom, radom i ozbiljnošću opravdati ukazano povjerenje i privući veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine i regiona. Veliko nam je zadovoljstvo što je zakupac vakufskog prostora uspješni Trebinjac iz dijaspore sa izraženom željom za pokretanje jednog ovakvog biznisa u svome rodnom gradu. Ovo je primjer koji želimo istaći kao pozitivan, ali i potaći druge ljude da ga slijede – dodaje hafiz Fazlagić.

    FOTO: AA

    Pored navedenog, u Trebinju postoji više privatnih smještajnih objekata čiji su vlasnici iz dijaspore. Jedan od njih je Avdo Karadža koji je prizemlje porodične kuće u prigradskom naselju Prljače preuredio u tri apartmana.

    – Mi smo prije 20-tak godina odlučili uložiti sredstva u porodično imanje s ciljem bavljenja turizmom. Međutim, različite okolnosti su nas udaljile od tog cilja da početkom ove godine krenuli sa radom. Naša kuća se nalazi izvan grada, prema Nikšiću, što gostima pruža miran boravak i tišinu u sezoni. Trebinje je jako privlačna destinacija u svim godišnjim dobima, a posebno zimi kada je magla u Sarajevu. Također, Trebinje je povoljnija opcija za smještaj ako želite posjetiti Dubrovnik, Herceg Novi ili neki drugi grad u blizini – kaže Karadža.

    Za njega je ova investicija i priprema za povratak iz Švedske, odnosno posao kojim se može baviti njegova porodica.

    Izvor: Anadolija

  • Dobre vijesti: Osiguran TV prijenos finala pretkvalifikacionog turnira “Zmajeva”

    Dobre vijesti: Osiguran TV prijenos finala pretkvalifikacionog turnira “Zmajeva”

    Košarka reprezentacija BiH u nedjelju će igrati finale pretkvalifikacionog turnira za plasman na Olimpijske igre.

    Utakmice će se igrati u 14:15 sati, a protivnik je reprezentacija Poljske.

    TV prijenos je osiguran na Face televiziji.

    – FACE televizija je uspjela otkupiti prava i za finalnu utakmicu, te će ekskluzivno prenositi i ovu odlučujuću utakmicu koja nas može odvesti na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre – naveli su iz Face televizije.

    avaz.ba

  • Bilježi se rast plata u BiH, prosječna neto primanja u prvom polugodištu iznosila 1.244 KM

    Bilježi se rast plata u BiH, prosječna neto primanja u prvom polugodištu iznosila 1.244 KM

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim licima u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu 2023. godine iznosila je 1.244 KM, a za isti period 2022. godine je iznosila 1.085 KM.

    Prosječna neto plata u prvom polugodištu 2023. godine u odnosu na isti period prethodne godine nominalno je viša za 14,6 posto.

    Za period od jula do decembra 2022. godine prosječna mjesečna neto plata iznosila je 1.159 KM.

    Povećanje prosječne mjesečne neto plate u prvom polugodištu 2023. u odnosu na drugo polugodište 2022. godine iznosilo je 7,3 posto.

    Najviše prosječne neto plate u prvom polugodištu 2023. imali su zaposleni u djelatnosti Informacije i komunikacije u iznosu od 1.798 KM, zatim u Finansijskoj i djelatnosti osiguranje – 1.766 KM te u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji – 1.753 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Najniže prosječne neto zarade u prvom polugodištu 2023. imali su radnici u Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 817 KM te u Građevinarstvu gdje su prosječne neto plate iznosile 914 KM.

    U prvom polugodištu 2023. prosječna bruto plata u BiH iznosila je 1.916 KM, a za isti period 2022. godine je iznosila 1.664 KM i nominalno je viša za 15,2 posto.

    Za period od jula do decembra 2022. godine prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 1.781 KM.

    Povećanje prosječne mjesečne bruto plate u prvom polugodištu 2023. u odnosu na drugo polugodište 2022. godine iznosilo je 7,6 posto.

    Treba podsjetiti da sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juni 2023. iznosi 2.768,40 KM.

    Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 44,54 posto, a minimalnom platom 21,53 posto.

    Klix.ba

  • Skupština Chicaga jednoglasno usvojila Rezoluciju o Srebrenici

    Skupština Chicaga jednoglasno usvojila Rezoluciju o Srebrenici

    Skupština grada Chicaga jednoglasno je usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici i proglasila svaki 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Istovremeno Skupština grada Chicaga je osudila genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.

    – Rezolucija je usvojena poslije 12 godina borbe ze istinu i pravdu u gradu sa najačim antibosanskim pokretom u SAD-u. Od sada se 11. juli obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

    Ovo je još jedna, veoma značajna pobjeda istine o genocidu u Srebrenici, ovoga puta u Chicagu, koja nas još više obavezuje u radu na odgovoru na krucijalno pitanje da li je moguće da djelo genocida ostane postojati na tlu države Bosne i Hercegovine? Ne može se iz genocida izvlačiti pravo, beneficije, neupitne kategorije, tj. ne može se na osnovu genocida ostvarivati pravo na bilo šta – saopćeno je iz Instituta za istraživanje genocida Kanada, Bratstva Bošnjaka preživjelih genocida, Bošnjačko američke nacionalne asocijacije, te web portala Bošnjaci.net.

    Zahvalili su se sponzoru Rezolucije Debri L. Silverstein, zastupnici u Skupštini Grada Chicaga, kao i svim zastupnicima koji su Skupštini Chicaga osudili i iskazali solidarnost prema žrtvama genocida u Srebrenci i Bosni i Hercegovini. Zahvaljujemo se svim pojedincima, organizacijama i zajednicama koji su učestvovalu u ovom velikom poduhvatu, bitnom za kulturu sjećanja u Chicagu, SAD-u i svijetu.

    Tekst rezolucije na bosanskom jeziku:

    Budući da se u julu 1995. godine u bosanskom gradu Srebrenici dogodio genocid u kome je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka; i

    budući da je, pored ubistava, više od 20.000 civila protjerano sa tog područja u pokušaju etničkog čišćenja bošnjačkog stanovništva;i

    budući da je Srebrenica proglašena “sigurnom zonom” od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1993. godine i trebala je da bude oslobođena oružanih napada – ali nasilje i ubistva su nastavljeni; i

    budući da su jedinice bosanskih Srba zauzele grad Srebrenicu 11. jula 1995. godine i za manje od dvije sedmice izvršile najgori čin masovnog ubijanja u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata; i

    budući da su srpske snage počele da odvajaju sve muškarce od 12 i više godina i zatvaraju ih u skladišta i kamione; i

    budući da je ubijanje nenaoružanih bošnjačkih muškaraca i dječaka počelo u julu 1995. godine, pri čemu je najmanje 8.000 civila ubijeno i pokopano u masovnim grobnicama; i

    budući da su srpske snage granatirale i napale oko 15.000 Bošnjaka u Srebrenici dok su pokušavale da se spase preko planina, a preživjelo je ne više od 3.000 od prvobitne grupe; i

    uzimajući u obzir, da su se prvi Bošnjaci naselili u Chicagu krajem 19. stoljeća, sa populacijom koja je stalno rasla na čak 70.000 Bošnjaka i njihovih potomaka koji su živjeli na području Chicaga i osnivali zajednice kao što je Bosanski islamski kulturni centar u okrugu 50 u Chicaga; sada, dakle, odlučeno da mi, članovi Gradskog vijeća grada Chicaga, okupljeni ovog devetnaestog dana jula 2023. godine, ovim 11. jula 2023. godine proglašavamo “Danom sjećanja na genocid u Srebrenici” u gradu Chicagu, i najoštrije osuđujemo genocid u Bosni i Hercegovini zajedno sa svim drugim zločinima protiv čovječnosti i kampanjama etničkog čišćenja širom svijeta.