





Na svjetskim tržištima cijene nafte blago pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer se rast najvećih svjetskih ekonomija usporava, zbog čega slabi i potražnja za crnim zlatom.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 0,4 posto, na 84.48 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,8 posto, na 79.83 dolara.
U odnosu na početak godine, cijena barela na londonskom tržištu u minusu je oko 1,7 posto, a na američkom oko 0,5 posto.

U Bosni i Hercegovini se danas očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a temperature će rasti do 39 stepeni celzija. U noći s ponedjeljka na utorak očekuje se pogoršanje vremena te pad temperature do 10 stepeni celzija u narednim danima.
Jutarnja temperatura zraka danas će se kretati od 19 do 24 stepeni prema Celzijusu, na jugu do 28, a dnevna od 30 do 36 stepeni celzija, na sjeveroistoku Bosne i do 39.
U Sarajevu će danas biti sunčano uz postepeno naoblačenje tokom poslijepodneva. Jutarnja temperatura iznosi oko 20, a dnevna oko 35 stepeni.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHZ) u poslijepodnevnim satima se očekuje jače naoblačenje sa zapada, što u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne može usloviti pljuskove i grmljavinu.
Tokom noći, u većem dijelu zemlje, očekuju se kiša, pljuskovi i grmljavina.
U utorak se u jutarnjim satima očekuju kiša, pljuskovi i grmljavina u Hercegovini, centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne.
U ostatku dana pljuskovi sa grmljavinom u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura zraka kretat će se od 16 do 22, na jugu do 24, a dnevna od 25 do 31 stepen celzija.
U srijedu će preovladavati umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom, koji lokalno mogu biti i izraženiji.
Jutarnja temperatura zraka kretat će se 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 19 do 25, na sjeveroistoku Bosne do 28 stepeni celzija.
Nestabilno vrijeme sa kišom očekuje nas i u četvrtak. Jutarnja temperature zraka kretat će se od 14 do 20, a dnevna od 16 do 22, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 26 stepeni celzija.
Klix.ba

Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) razmatrat će danas na hitnoj sjednici izmjene Zakona o strancima, kao i Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH.
Ovim zakonima potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija i tržišta vina, navedeno je iz Vijeća ministara koje je predložilo da se oba zakonska rješenja razmatraju po hitnom zakonodavnom procesu.
Kada je u pitanju Zakon o strancima, njime se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU-a.
Dopunama zakona želi se olakšati boravak digitalnih nomada u BiH, a intencija Vijeća ministara BiH je dodatno produžiti njihov boravak u BiH, zbog čega je najavljena mogućnost amandmanskog djelovanja u ovom pravcu.
Zakon se usklađuje s uredbama EU-a koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.
S obzirom na značaj koji sektor vina ima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Prijedlogom zakona o organizaciji tržišta vina u BiH želi se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.
Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.
Rješenja predložena u ovom zakonu imat će višestruki pozitivan utjecaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu, naveli su iz Vijeća ministara.
Poslanici opozicionih stranaka iz RS u Predstavničkom domu PSBiH zatražili su od Narodne skupštine RS da se izjasni o Zakonu o vinu tvrdeći da taj zakon znači prijenos nadležnosti s entiteta na državu, što, mišljenja su, nije u skladu s Ustavom BiH.
Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini koju su predložili poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Rezolucijom Predstavnički dom osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i uznemiravanja žena i apelira na nadležne pravosudne organe, da preduzmu hitne mjere u vezi s procesuiranjem delikata vezanih za nasilje nad ženama.
Ovim dokumentom poslanici bi, ukoliko ga usvoje na današnjoj sjednici, zatražili od Vijeća ministara i drugih nadležnih organa da pristupe izradi dokumenata vezanih za definiranje okvira politika i mjera za zaštitu i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama.
Rezolucijom se predlaže da se pristupi izmjenama krivičnog zakonodavstva na način da se femicid definira kao posebno krivično djelo, imajući u vidu da je to najekstremnija manifestacija nasilja usmjerenog prema ženama na osnovu njihovog rodnog identiteta.
Sjednica počinje u 13 sati.

Drugi masakr na Markalama u Sarajevu izvršen je na današnji dan 1995. godine kada je sa srpskih položaja ispaljena granata koja ubila 43, a teško ranila 84 civila.
Ovaj masakr smatra se jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.
Gelerima minobacačke granate od 120 mm ispaljene iz pravca Trebevića, koja je eksplodirala u blizini sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu, ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žig.
Prvi masakr na ovoj sarajevskoj pijaci dogodio se 5. februara 1994. godine kada su srpske snage ubile 68, a ranile 142 civila.
Za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva, uključujući i dva masakra na Markalama, Međunarodni sud u Haagu osudio je visoke oficire Vojske Republike Srpske – Stanislava Galića na doživotni zatvor, a Dragomira Miloševića na 29 godina.

08:30 do 10:30 sati Šehida
12:00 do 14:00 sati Dolac na Lašvi
16:30 do 18:30 sati Kalibunar
20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo
08:30 do 10:30 sati ulica Kraljice mira
11:00 do 13:00 sati Višnjica Polje
13:30 do 15:30 sati Lug
07:00 do 08:30 sati Bukovci (kod STR Sabina)
08:30 do 10:00 sati Gavrine kuće
11:00 do 12:00 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
12:00 do 13:00 sati Kaćuni (lokalna cesta prema Silosu)
13:00 do 14:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
07:00 do 08:30 sati ulica Bistrička cesta
11:00 do 12:30 sati Voljice
15:00 do 16:30 sati Dražev Dolac
22:00 do 23:30 sati Pajić Polje
08:00 do 09:00 sati Prusac
09:45 do 10:45 sati Nova Travnička
17:00 do 18:00 sati Oborci
19:30 do 20:30 sati 770 Slbbr.
13:00 do 14:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
15:00 do 16:30 sati ulica Slobode (GUMA)
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Rostovo
19:00 do 20:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
08:00 do 10:00 sati ulica Bosanska
10:30 do 12:30 sati Ostružnica Polje
12:40 do 14:40 sati Nadbare
07:00 do 09:00 sati Bila-cesta prema bolnici Nova Bila
09:00 do 11:00 sati lokalna cesta, Divjak
12:00 do 13:00 sati M-5 Ahmići
13:00 do 14:00 sati ulica Hrvatske mladeži
08:30 do 09:30 sati M-16.4 Stojkovići
10:00 do 11:00 sati R-439 Rastovci (Franjgine kuće)
12:00 do 13:00 sati M-16.4 V.dom

Početak nove radne sedmice svakako će značiti i pojačanu frekvenciju saobraćaja, posebno u gradskim zonama. Na svim putnim pravcima vozače molimo da budu maksimalno oprezni, da drže odstojanje između vozila i da ne zaborave vezati sigurnosni pojas. I ostale učesnike u saobraćaju (motocikliste, bicikliste, korisnike električnih romobila i pješake) molimo da budu oprezni i da poštuju saobraćajne propise.
Zbog radova na dionici regionalnog puta Brčko-Cerik (Bukvičko brdo) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce (M-1.8 Cerik-Lončari-Brčko, za putnička vozila Donja Skakava-Ulice-Vitanovići).
Zbog sanacionih radova na raskrsnici kod mjesta Rudanka, usporeno se saobraća magistralnim putem Doboj-Rudanka-Johovac i regionalnim putem Razboj-Rudanka.
U toku su radovi na magistralnom putu M-5 u Sarajevu (tranzit, od kružnog toka u Hrasnom do skretanja za Vraca), zbog čega se svakim danom (osim nedjelje) u vremenu od 07 do 16;30 sati saobraća usporeno, jednom trakom.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Bugojno-Kupres, Vitez-Nević Polje, Livno-Kamensko, Semizovac-Olovo, Ripač-Dubovsko, na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova), Hadžiće i Kladanj (iz smjera Olova).
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h. Za danas je najavljen početak sanacionih radova na ovoj lokaciji.
Na graničnim prelazima: Izačić, Velika Kladuša, Gradina i Bosanska Gradiška duge su kolone putničkih vozila koje čekaju na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na ostalim graničnim prelazima promet putničkih vozila za sada protiče uz zadržavanja do 30 minuta.

Mančester siti je teškom mukom uspio slaviti na gostovanju Šefilda u 3. kolu engleske Premijer lige sa 3:1.
Nakon prvih 45 minuta nije bilo golova. Prva zvijezda favoriziranog Sitija Erling Haland (Haaland) nije iskoristio penal u 37. minuti kada je pogodio stativu.
To je bila jedina prilika za sjajnog Norvežanina koji nije mogao “disati” pored bh. defanzivca Anela Ahmedhodžića u prvom dijelu.
Anel je u stopu pratio čudesnog Halanda koji se u jednom trenutku požalio sudiji Džaredu Žileu (Jared Gillett) na našeg fudbalera.
Siti je poveo u 63. minuti, kada je Halanda uposlio Džek Griliš (Jack Grealish).
Norvežanin je iskoristio priliku dok pored njega nije bio Ahmedhodžić i glavom je iskoristio sjajan centaršut Griliša.
Zanimljivo, na teren je utrčao i jedan navijač Sitija koji je sa igračima slavio pogodak.
Šefild se vratio u 85. minuti preko Džejdena Boglea (Jayden) koji je pogodio nakon greške Kajla Vokera (Kyle Walker).
No, Siti je tri minute kasnije preko Rodrija došao do drugog gola i nova tri boda.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ističe da prepoznaje potencijal Zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija u BiH koje je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH sredinom ove sedmice.
– Zakon treba da unaprijedi transparentnost institucija BiH i da omogući dostupnije i transparentnije informacije – kazali su iz OSCE-a za Fenu.
Misija je podsjetila da te zakone redovno koriste mediji i organizacije civilnog društva kao jedina dostupna sredstva za prikupljanje informacija o radu tijela vlasti u svrhu istraživačkog novinarstva, borbe protiv korupcije i u svrhu drugih oblika građanskog aktivizma.
– Međutim, njegov stvarni uticaj će se mjeriti praktičnom provedbom i dosljednim poštovanjem njegovih ključnih principa. Zakon će biti efikasno implementiran samo uz pažljivo provođenje i istinsku posvećenost otvorenosti svih uključenih aktera – poručili su iz OSCE-a.
Poslanici Predstavničkog doma PSBiH su u drugom čitanju podržali Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, ali su odbacili amandmane kojima bi se na drugačiji način regulirala žalbena procedura.
Naime, poslanici iz opozicionih stranaka naglasili su da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara, što propisuje zakon, ne može biti drugostepeni organ u rješavanju po žalbama na rješenja institucija BiH. Međunarodna zajednica navela je ranije da je stoga potrebno usvojiti amandmane na predloženi zakon kako bi bio u skladu s pravnom stečevinom EU i relevantnim međunarodnim standardima.
Zakon je utvrdilo Vijeće ministara s oznakom EI (evropske integracije) kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u toj oblasti, ali poslanici su tokom ranijih rasprava upozorili da uspostavljanje Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH ne ispunjava kriterije nezavisnosti drugostepenog tijela i ne bi garantiralo efikasnost i brzo postupanje po žalbama.
Poslanici iz vladajuće koalicije branili su zakon i tokom ranijih rasprava o njemu, navodeći da je cilj donošenja zakona sistemsko uređenje materije na nivou BiH kako bi se osigurala pravilna primjena zakona i poštivanje međunarodnih standarda, kao i promocija i zaštita prava na pristup informacijama.
federalna.ba/Fena

Građani pretragom kroz bazu mogu bolje upoznati osobe koje donose političke odluke u njihovo ime i nalaze se na pozicijama od interesa za javnost
„Imovina političara“ je najpotpunija baza podataka o prihodima, pokretnoj i nepokretnoj imovini te karijerama više od 220 zvaničnika i političara u Bosni i Hercegovini.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je objavio bazu podataka „Imovina političara“ na novoj platformi koja omogućava jednostavniju i pregledniju pretragu podataka na svim uređajima. Baza je dopunjena aktuelnim podacima za više od 220 zvaničnika i političara vladajućih i opozicionih stranaka u Bosni i Hercegovini (BiH).
Građani pretragom kroz bazu mogu bolje upoznati osobe koje donose političke odluke u njihovo ime i nalaze se na pozicijama od interesa za javnost. U bazi se nalaze podaci o: imovini, obrazovanju, profesionalnoj i političkoj karijeri, ušteđevini, kreditima, udjelima u preduzećima te dionicama. Također, građanima su na raspolaganju i informacije o tužbama i sudskim presudama.
U bazi je dostupno više od 2.300 dokumenata: vlasničkih listova o nekretninama, registara preduzeća, imovinskih kartona te optužnica i presuda. Za potrebe baze novinari su uradili više od dvije stotine intervjua. Upotpunjena linkovima na istraživačke priče, koje su osnovni CIN-ov proizvod, ova baza služi otkrivanju podataka koje su političari željeli sakriti od javnosti.
CIN ove podatke prikuplja od 2009. godine, kada je na isti način obradio podatke za 32 političara, i periodično ih osvježava novim informacijama. Zbog velikog broja profila, dokumenata i fotografija „Imovina političara“ se smatra jedinstvenom riznicom podataka o ljudima na najvažnijim pozicijama u BiH.
„Imovina političara“ je izvor informacija novinarima, naučnicima i drugim profesionalcima, a prevashodno je namijenjena građanima koji zahtijevaju odgovornost i stručnost od svojih političkih predstavnika.
Pretraga i organizacija podataka
U skladu sa aktuelnošću pozicije i posljednjom dopunom podataka profili su organizovani u grupe − aktivni i neaktivni. Aktivne profile novinari periodično ažuriraju i oni se odnose na osobe koje trenutno obavljaju funkciju ili značajno utječu na kreiranje politike i standarda života u zemlji. Među neaktivnima su profili bivših i preminulih političara. Informacija o posljednjem ažuriranju je dostupna na svakom profilu.
„Imovina političara“ se može pretraživati ukucavanjem imena ili prezimena zvaničnika na početnom izborniku ili odabirom imena iz abecednog spiska preko ikonice “više osoba” u gornjem desnom uglu.
Uz to, opcija “filteri” vodi korisnike do mini profila političara koji nude kratke informacije o trenutnoj poziciji i stranačkoj pripadnosti te iznosu posljednjih primanja i broju nekretnina − ako je riječ o aktivnim profilima.
Baza podataka se može pretraživati i po stranačkoj pripadnosti. Na taj način rezultat prikazuje profile svih članova birane stranke. Na istom mjestu korisnici mogu na liniji vrijednosti (slajderu) odabrati raspon primanja ili broj nekretnina i rezultati će prikazati listu političara koji odgovaraju traženim podacima.
Novinari CIN-a ovom bazom podataka pozivaju građane da se preko linka “prijavi imovinu političara” jave redakciji ako znaju nešto više o karijeri, imovini ili drugim podacima o političarima. Novinari će prijave provjeriti i dopuniti bazu.
Bazu podataka možete pronaći putem linka:
https://imovinapoliticara.cin.ba