Glavni grad BiH od 14. do 16. septembra je domaćin svjetskog događaja koji okuplja 300 autoriteta iz 40 zemalja. Dr. Gurbeta-Pokvić: BiH je za sada ispod evropskog prosjeka
Bosna i Hercegovina ili tačnije njen glavni grad uskoro će biti domaćin jednog od najznačajnijih događaja u oblasti medicinskog i biološkog inženjeringa. Riječ je o Konferenciji o medicinskom i biološkom inženjeringu MEDICON ’23 i CMBEBIH ’23 koja će se održati od 14. do 16. septembra u Sarajevu.
Ovaj događaj, najavljuju organizatori, s obzirom na teme kao i autoritete iz svijeta koje okuplja imat će dubok i širok uticaj na zemlju i region.
Dr. Lejla Gurbeta-Pokvić, direktorica Verlab Instituta u razgovoru za Fokus ističe da će konferencija okupiti više od 300 sudionika iz 40 zemalja diljem svijeta. U Sarajevu će, kaže, imati priliku ugostiti svjetske stručnjake i znanstvenike koji se bave područjima digitalizacije, zdravstva, umjetne inteligencije i inovacija.
Jedan od istaknutih govornika na ceremoniji otvaranja konferencije bit će voditeljica tima za medicinske uređaje i dijagnostiku in vitro u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Ona će podijeliti informacije o trendovima primjene umjetne inteligencije u upravljanju medicinskim uređajima. Također, na konferenciji ćemo imati čast ugostiti i Tomislava Sokola, zastupnika u Evropskom parlamentu, koji će govoriti o prvom evropskom zakonu o umjetnoj inteligenciji. Istraživanja su pokazala da će generativna umjetna inteligencija u narednih deset godina moći doprinijeti rastu bruto domaćeg proizvoda na globalnoj razini za 7%, stoga nije potrebno bojati se umjetne inteligencije, ali je izuzetno važno da se adekvatno regulira – kaže Gurbeta-Pokvić.
Osim toga, kako navodi, na konferenciji će prisustvovati i deset pozvanih predavača koji su svjetski stručnjaci u različitim disciplinama, uključujući elektroporezu, medicinu spavanja, mikroelektroniku, digitalnu transformaciju, klinički inženjering i inovacije u biotehnologiji hrane.
No, šta je vještačka inteligencija u zdravstvu?
Kako kaže naša sagovornica, najjednostavnije rečeno vještačka inteligencija u zdravstvu predstavlja upotrebu računarskih programa i algoritama koji imaju sposobnost učenja i donošenja odluka na temelju podataka. Vještačka inteligencija je zapravo alat koji omogućava računarima da analiziraju ogromne količine medicinskih podataka brže i preciznije nego što bi to mogao činiti čovjek kako bi prepoznala obrasce, donijela odluke i izvodila zadatke. U medicinskom kontekstu, digitalizirani medicinski zapisi, slike, laboratorijski nalazi i ostali podaci omogućuju VI da donosi dijagnoze, predviđa rizike i personalizira terapije.
Dijagnostika bolesti
-Već danas vještačka inteligencija ubrzava dijagnostiku bolesti putem analize medicinskih slika i podataka, pruža personalizirane terapije na temelju genetskih podataka pacijenata te omogućuje kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja putem nosivih uređaja. Također, optimizira bolničke resurse i potiče istraživanje i razvoj novih lijekova. Što se tiče Bosne i Hercegovine i drugih prostora sličnog profila, uvođenje vještačke inteligencije u zdravstveni sektor zahtjeva određeno vrijeme. Potrebna je infrastruktura, obuka medicinskog osoblja i pravna regulativa kako bi se osiguralo sigurno i učinkovito korištenje. No, s obzirom na brzi napredak tehnologije i svjetske tendencije, očekuje se da će VI postati neminovnost i na ovim prostorima kako bi se unaprijedila medicinska skrb, smanjili troškovi i povećala dostupnost kvalitetne zdravstvene usluge – pojasnila je direktorica Verlaba.
Naglašava, pak, da vještačka inteligencija u velikoj mjeri ovisi o dostupnosti i kvaliteti digitalnih podataka. Digitalizacija podataka je ključna pretpostavka za uspješno implementiranje VI u različite sektore, uključujući zdravstvo. Dakle, zaključuje, bez prethodne digitalizacije i stvaranja digitalne infrastrukture za pohranu, upravljanje i razmjenu podataka, primjena VI u zdravstvu i drugim sektorima je otežana. Digitalizacija podataka osigurava potrebnu sirovinu za VI kako bi efikasno radila.
Upitali smo je gdje je zapravo BiH trenutno na mapi regije pa i šire po pitanju digitalizacije? Kakvi su joj potencijali i šta je potrebno da napredujemo u ovoj oblasti?
– BiH se, prema većini pokazatelja, nalazi ispod evropskog prosjeka i bilježi niže rangiranje. Kao i druge zemlje na Zapadnom Balkanu, BiH suočava se s nizom izazova u procesu ubrzanja digitalne transformacije. S jedne strane, stvaranje ili prilagodba regulatornih okvira koji potiču digitalnu transformaciju, istovremeno osiguravajući usklađenost i zaštitu, predstavlja zahtjevan zadatak. S druge strane, ograničen pristup tehnologiji i internetu, posebno u ruralnim i manje razvijenim područjima, rezultira nejednakim pristupom digitalnim uslugama. Rezultati istraživanja o digitalnoj transformaciji u Bosni i Hercegovini iz 2021. godine ukazali su na to da mnoge kompanije nisu prelazile na digitalne tehnologije zbog nedostatka potrebnih vještina među zaposlenicima, ali i zbog visokih financijskih ulaganja koja su bila potrebna – pojasnila je Gurbeta-Pokvić.
Kako bi se uspješno nosili s ovim izazovima, potrebne su sveobuhvatne politike, znatna ulaganja i strategijske inicijative koje će podržati proces digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini.
Inovacijski centri
Osim pozvanih govornika, na konferenciji će učestvovat i sami sudionici, predstavnici akademskih institucija diljem svijeta te istraživački timovi. Napominje da će se na konferenciji pojaviti i urednici pet znanstvenih časopisa koje izdaju Springer, Elsevier i Ios Press.
-Jedan poseban aspekt konferencije fokusiran je na povezivanje akademske zajednice s privatnim sektorom putem digitalnih inovacijskih centara. Očekuje se sudjelovanje europskog digitalnog inovacijskog centra SmartHealth iz Grčke, koji će podijeliti svoja iskustva i znanja s digitalnim inovacijskim centrom its4Health. Its4Health je jedan od 4 huba koji je podržan od strane projekta EU4DigitalSME, koji financiraju Evropska delegacija i Vlada Savezne Republike Njemačke – navela je naša sagovornica.
Cilj MEDICON & CMBEBIH 2023 konferencije je stvaranje prostora gdje će se okupiti predstavnici javnog, privatnog i akademskog sektora radi zajedničkog dijaloga, razmjene dragocjenih znanja i iskustava te dubokog razmatranja izazova i koraka koji nas očekuju u procesu digitalne i zelene transformacije Bosne i Hercegovine.
Konferencija se održava uz podršku Vlade Federacije BiH, Ministarstva za nauku, visoko obrzazovanje i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, Europske delegacije i Vlade SR Njemačke kroz projekt Eu4DigitalSME, te pod patronažom člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirevića.
