Category: Vijesti

Centralna izborna komisija BiH objavila je preliminarni pregled ovjerenih političkih subjekata po izbornim jedinicama za predstojeće lokalne izbore.  Donji Vakuf možete pronaći pod izbornom jedinicom 089. Podaci su dostupni na sljedećem linku: http://www.izbori.ba/Documents/Lok_Izbori_2016/Politicki_subjekti/Ovjereni_po_opcini_nov.pdf

Amina, Marija, Ahmed i Stefan su najčešća imena koja su za djecu birali roditelji u Bosni i Hercegovini u 2015. godini. – piše Klix.ba. U Federaciji BiH najčešće žensko ime je Amina, a slijede Sara, Emina, Lamija i Merjem. Najčešće muško ime je Ahmed, potom Amar, Daris, Adin i Harun, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Kada je riječ o Republici Srpskoj, roditelji su se u 2015. godini najčešće, među ženskim imenima, odlučivali za ime Мarija, potom Аnа, Мilica, Sofija i Sara. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Stefan, Luka, Nikola, Lazar i Pavle su najčešća muška imena u Republici Srpskoj.

Sa ove četiri elektrane BiH bi stigla na čelo balkanske liste najvećih proizvođača električne energije, ali bi u isto vrijeme ostala daleko od ispunjenja evropskog plana za povećanje učešća takozvane “zelene energije“.Sve zemlje regiona, među kojima i Bosna i Hercegovina, obavezale su se da u narednih nekoliko godina naprave potpuni energetski zaokret. To prije svega znači povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a smanjenje one koja se dobija iz termoelektrana koristeći kao sirovinu ugalj. No, koliko je zaista realno da Bosna i Hercegovina, ali i ostale zemlje regiona ispune obaveze iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice imajući u vidu nacionalne planove za izgradnju novih energetskih postrojenja baziranih na potrošnji uglja. Naime, vlade zemalja Zapadnog Balkana planiraju izgradnju novih termoelektrana na ugalj ukupne snage 2.800 kubnih megavata, istražuje Bankwatch, asocijacija evropskih organizacija koje brinu o zaštiti okoliša.

Najveći projekti izgradnje termoelektrana vezani su za Bosnu i Hercegovinu. Trenutno su u fazi gradnje ili planiranja četiri velika energetska objekta, koja će značajno povećati nacionalnu proizvodnju zasnovanu na uglju. Tako je u Stanarima kod Doboja izgrađena termoleketrana snage 300 megavata, u Ugljeviku se planira gradnja Bloka 3 koji bi u konačnici trebao imati snagu dva puta po 300 megavata. Dva velika projekta u Bosni i Hercegovini realizuje i Elektroprivreda BiH. Prvi je termoelektrana u Banovićima snage 350 megavata, a drugi Blok 7 Termoelektrane u Tuzli, koji bi nakon okončanja radova trebao imati 450 megavata.

Ciljevi Energetske zajednice za obnovljive izvore energije do 2020. godine

 Bosna i Hercegovina 40 posto energije mora dolaziti iz obnovljivih izvora

 Albanija 38 posto energije do 2020. godine mora biti “zeleno“

 Kosovo 25 posto energije iz obnovljivih izvora poput vjetra ili solarnih panela

 Makedonija 28 posto energije treba da dolazi iz obnovljivih izvora

 Crna Gora 33 posto energije do 2020. godine mora biti iz obnovljivih izvora

 Srbija 27 posto ukupno proizvedene energije mora biti “zeleno“

 (Faktor.ba/Foto: EPA)

U selu Marićka, udaljenom oko 25 kilometara od Prijedora, živi oko 200 neoženjenih muškaraca. Zaokupljeni svojim svakodnevnim obvezama i ne razmišljaju mnogo o tome. Poljoprivreda, ali i borba za opstanak u potpunosti su okupirali neženje ovoga sela koje je nekada bilo puno djece, mladih bračnih parova, krštenja…

Danas je sve na minimumu. Nekada poljoprivredni kraj, danas je miran. Ekipa Anadolije zatekla je tek poneku osobu na putu do Marićke, ali i u selu. Svi su, kako su im rekli, na njivama i obavljaju svoje svakodnevne obveze.

O problemu nesklapanja brakova govorio je Slaviša Pančić, svećenik u parohiji Marićka. Podsjetio je da u ovoj parohiji postoje tri matične škole u kojima ima jako mali broj djece.  “Što znači da, generalno, sela u BiH na neki način nestaju i to je problem, ne samo ove parohije nego i drugih mjesta u BiH. Statistika je jednostavna jer je ’70-ih godina bilo u prosjeku 50 sklopljenih brakova na godišnjoj razini. Krštenih je bilo 80, 90 ili 100, a umrlih 20, 30, 40. Međutim, 2014, 2015, 2016. i, vjerojatno naredne godine, sve se okrenulo. Sahrana 40, 50, krštenja pet ili šest, vjenčanja dva ili tri, i to sve govori”, ispričao je svećenik Pančić.

Istaknuo je kako samo u ovom selu ima oko 200 neženja koji su već davno trebali biti roditelji, ali, nažalost, nisu.

Rješenje, kako je kazao, postoji.

 “Mislim da oni koji su zaduženi za takve stvari imaju rješenje. Ima i mnogo ljudi koji su u nekim jakim tvrtkama, imaju po 40 godina, ali nisu u braku. Jednostavno, njegov pretpostavljeni treba mu postaviti uvjet: ili brak, žena i djeca, ili umanjena plaća. Ili upražnjeno radno mjesto na koje bi došao netko tko ima dvoje ili troje djece”, pojasnio je svećenik Pančić.

 Prema njegovim riječima, tako je uradio Zapad. I u Marićkoj, kao i u većem dijelu BiH, problem je nezaposlenost, ali ima i onih koji su zaposleni, a ne odlučuju se na brak.

 “U ovom selu ima 15 djece, a škola je od prvog do petog razreda. Za ovaj prostor, jako malo. Marićka, kao parohija, ima oko 410 domaćinstava, ali ima tri područne škole i sve tri su maltene u fazi zatvaranja. Dakle, mnogo je onih koji se nisu oženili ili udali i koji bi trebali sklopiti brak”, poručio je Pančić.

Takvog mišljenja nisu i neženje ovog sela. Razgovarajući s novinarom AA, iako pred kamere nisu htjeli, stanovnici poručuju da je “brak njihova privatna stvar”.

 Kako kažu, oni se bave svakodnevnim obvezama, uglavnom poljoprivredom i hoće li se netko od njih oženiti tiče se samo njih i nikog više. Također, poručuju da je malo onih djevojaka koje bi živjele na selu, jer svi uglavnom žele u grad

Što vozač ima više novca, to bi za njega kazna za prekršaj u saobraćaju trebalo da bude veća, smatraju bh. stručnjaci.

Oni ističu da bi kaznenu politiku u BiH trebalo prilagoditi pozitivnoj praksi u brojnim evropskim državama, jer, kako podvlače, nije isto kada sa 300 maraka bude kažnjen građanin sa niskim primanjima i onaj za kojeg je taj iznos zanemarljiv. Na primjer, u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj te Švajcarskoj visina kazne “reže se” po vrsti prekršaja, ali i visini primanja vozača, što u praksi znači da bogatiji plaćaju više, a siromašniji manje, ali kazna i jedne i druge podjednako zabrine. Da je poželjno da se ovakva praksa uvede i kod nas, smatraju bh. stručnjaci, koji naglašavaju da, uz prevenciju, sankcije mogu da smanje crni bilans na putevima.

“Nekome ništa nije platiti kaznu od 100 maraka, a nekome je misaona imenica da nađe toliko novca. To je dobra ideja, a da li je prihvatljiva za naše zakonodavce i da li bi htjeli da je razmotre, te detaljno razrade način pripreme, drugo je pitanje”, napominje Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS. Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja i ovlašteni sudski vještak za saobraćaj BiH, ističe da socijalni momenat treba sagledati, ali i ističe da je pitanje koliko pogađa kazna ljude koji “imaju previše”. Međutim, on ističe da bi ovakvu praksu u BiH bilo teško uspostaviti. “Kod nas je u nekim slučajevima teško pronaći i adresu pojedinim licima. Generalno, ovdje je višestruke povratnike potrebno staviti pod kontrolu, uduzimati im imovinu. Ako neko napravi 20 teških prekršaja, izaziva opasnost. Tu bi trebalo tražiti rješenje”, rekao je Kovačević.

U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH kažu da nisu zaprimili inicijative da se u zakon uvede da se iznos kazni prilagođava imovinskom stanju vozača. Međutim, kako uvjeravaju, prilikom izrade Nacrta izmjena i dopuna Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, razmatrali su pojedina rješenja razvijenih zemalja EU. “Tačno je da pojedine evropske zemlje iznos kazni prilagođavaju imovinskom stanju vozača. Međutim, potrebno je, pored izmjena u samom zakonu, imati ispunjen čitav niz drugih preduslova za ovakvo postupanje. Moramo imati sve sisteme uvezane, jer se javlja jedan osnovni problem: utvrđivanje imovinskog stanja vozača”, kaže za “Nezavisne” Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH. Ipak, po njegovim riječima, i aktulni zakon ostavlja mogućnost da se kazne izriču i vodeći računa o imovinskom stanju vozača.

“U Zakonu u osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH dati su, za pojedine prekršaje, rasponi novčanih kazni. Zakonima o prekršajima predviđeno je da se, pri odmjeravanju visine novčane kazne, uzima u obzir i imovinsko stanje počinioca prekršaja. Tako nadležni sud može, od slučaja do slučaja, dodatno cijeniti činjenice te visinu kazne izreći i vodeći računa o imovinskom stanju počinioca prekršaja”, ističe Andrić.

                                                                                                                                                         /izvor:cafe.ba/

Prema takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH prvi dan ovogodišnjeg ramazanskog posta 1437. hidžretske godine je u ponedjeljak, 6. juna, dok će se prvi teravih namaz klanjati u nedjelju, 5. juna.

Ove godine, odnosno hidžretske 1437. godine, kako je navedeno iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta, po islamskom kalendaru Ramazan ima 29 dana.

Ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i muslimanke provode u postu od zore do zalaska sunca, nastojeći steći Allahovo zadovoljstvo, moralno pročišćenje i duhovnu snagu.

U ovom odabranom mjesecu nalazi se noć Lejletu-l-kadr u kojoj je ljudima počelo spuštanje Božije objave Kur´ana i noć Bedra, historijskog događaja koji je snažno usmjerio povijest islama.

Muslimani Bošnjaci, pored posta i klanjanja teravih-namaza od dvadeset rekata, ramazan provode nastojeći što više učiti i razumijevati kur´anski tekst, prisustvovati mukabelama, družiti se na zajedničkim iftarima i sehurima, razvijati duh međusobne solidarnosti i izvršiti obavezu koja proističe iz propisa zekata i sadekatu-l-fitra.

Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama.