Category: Vijesti

Dok se mnogi građani Bosne i Hercegovine spremaju za dolazak zime i nove troškove, najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju nominalan pad prosječne mjesečne bruto plaće za 0,5% u odnosu na prethodni mjesec, i realni pad od 0,3%, ali ne treba paničiti – situacija se i dalje kreće u pozitivnom smjeru.

Za mjesec juli 2023. godine, prosječna mjesečna bruto plaća u BiH iznosila je 1.944 KM. Ovaj podatak ukazuje na manji rast plaća u odnosu na prethodni mjesec, ali to ne znači da su stvari loše. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, primjećujemo značajan rast – nominalno je viša za impresivnih 11,8%. Ako uzmemo u obzir inflaciju i druge faktore, realni indeks rasta plaća bio je 7,5%.

Ali, nisu samo bruto plaće u fokusu. Neto plaće također su doživjele sličan trend. Za juli 2023. godine, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.262 KM, s nominalnim padom od 0,4% u odnosu na prethodni mjesec i realnim padom od 0,2%. Ipak, kad te podatke poredimo s istim mjesecom prošle godine, primjećujemo rast od 11,3%, uz realni indeks rasta od 7,0%.

Neto plaće su tradicionalno najveće u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja sa prosječnom neto plaćom od 1.865 KM, a blisko ga prati sektor informacija i komunikacija sa prosječnom neto plaćom od  1.846 KM. Treće mjesto zauzima sektor koji se bavi proizvodnjom i snabdijevanjem električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 1.737 KM u mjesecu julu 2023. godine.

Što se tiče sektora sa najmanjim neto plaćama, sektor uslužnih i smještajnih djelatnosti ima najmanju prosječnu neto plaću sa 816 KM u julu 2023., što predstavlja pad u odnosu na šesti mjesec kada je bila 827.

Sektor građevinarstva je drugi najmanje plaćen s prosječnom neto plaćom od 951 KM u mjesecu julu, dok sektor trgovine ima prosječnu neto plaću od 993 KM.

Bez obzira na ove podatke, važno je napomenuti da su plaće u BiH i dalje u porastu, što je dobar znak za sve radnike u zemlji.

Vlada Hrvatske prije nekoliko dana predstavila je novi paket mjera za zaštitu građana i privrede od poskupljenja, ograničavajući cijene 30 prehrambenih artikala.

Uz ulje, mlijeko, brašno, šećer, piletinu, zamrznute su cijene jogurta, sira, jaja, krompira, špageta, junetine, viršli i drugih proizvoda.

Osnovne namirnice

Novi paket mjera na snazi je šest mjeseci i koštat će 464 miliona eura, uz postojećih 551 milion, koliko vrijede mjere iz prethodnog paketa pomoći koje su i dalje na snazi. Uz novčanu pomoć ugroženim kategorijama stanovništva, Vlada Srbije početkom mjeseca također je usvojila mjere koje su rezultirale sniženjem cijena 20 osnovnih namirnica.

Istina, Vlada FBiH je krajem avgusta ograničila marže na brašno, hljeb od pšeničnog brašna, mlijeko, jestivo ulje, šećer, jaja, svježe meso, deterdžente, ali izuzev ulja, čije cijene su snižene i ranije, efekti se ne osjete zbog, čini se, izostanka kvalitetne kontrole visine marži. Sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je rekordne 3.322 KM.

Profesor Željko Rička, ekonomski stručnjak, podržava ovakav način podrške jer svaka pomoć stanovništvu je potrebna, ali ukazuje i na probleme zbog izostanka sistemskog pristupa borbi protiv inflacije i podršci socijalno ugroženima.

– Ovakve odluke mogu biti isključivo kratkoročnog karaktera, a država će prividno imati povoljniju situaciju s inflacijom. Drugo, to je mjera koja se odnosi na sve nas, pa će i oni koji mogu platiti, a da ne pitaju za cijenu, koristiti te pogodnosti. Mnogo bi bolje bilo to okrenuti prema ljudima s nižim primanjima, pravičnije je subvencionirati dio penzija ili određenih iznosa plaća nego što se to populistički daje svim stanovnicima – kaže Rička.

Povući proizvode

On očekuje i zloupotrebe, na način da se s polica u skladišta povuku proizvodi s ograničenom cijenom, koji će biti vraćeni u prodaju kada mjere ne budu na snazi.

– Ovo o čemu pričamo je zadatak robnih rezervi. Čim cijene odu visoko, intervenira država izbacivanjem na tržište određenih artikala, pa tako obara cijenu. Bolje da su na vrijeme pripremili kvalitetne robne rezerve, a svi kantoni to imaju, tako ne bismo bili prepušteni samilosti trgovaca – ističe profesor Rička.

Izmišljamo toplu vodu

Popunjavanje magacina robnih rezervi u periodu enormnog rasta prihoda ne bi trebalo biti problem, ali još ostaje nepoznanica gdje odlaze viškovi sredstava kojima se svi nivoi vlasti u svakom izvještaju hvale.

– Pustili smo privredu i građane i ne primjenjujemo ni elementarne mjere. Bilo je raznih situacija i ranije, bilo je i katastrofa, ali su postojali mehanizmi koji se po potrebi aktiviraju, dok sada izmišljamo toplu vodu – ističe Rička.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otputovao je u New York a povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, saznaje Fena u Predsjedništvu BiH.

Kako je rečeno Feni, predsjedavajući Komšić obratit će se sjednici.

Ovogodišnja tema zasjedanja Genaralne skupštine Ujedinjenih nacija je “Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno poticanje globalne solidarnosti”.

U međuvremenu, u New York je otputovao i šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, koji je na društvenim mrežama najavio “desetine sastanaka na visokom nivou u sedmici koja je pred nama”.

federalna.ba/Fena