Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Stručni seminar za nastavnike i profesore matematike – Bugojno od 25. -26.08.2017.

    Udruženja matematičara u FBiH (UM TK, UM KS, UM USK, ”Algoritam”-Mostar) organiziraju zajednički seminar za nastavnike i profesore matematike od  25. do 26. augusta  2017. godine u Bugojnu.  Seminar je stručnog karaktera.

    Cilj seminara je da poveže nastavnike i profesore matematike u osnovnim i srednjim školama kako bi na jednom mjestu razmijenili iskustva u podučavanju i, istovremno, od eminentnih predavača stekli nova znanja o pojedinim oblastima matematike i metodama predavanja, a  koja će iskoristiti da obogate svoje časove nastave, učine ih zanimljivijim  i, na taj način, otklone uvijek prisutni „strah“ od matemitke i daju dobar motiv đacima za  daljni rad u matematici.

     

     

    Link za prijavu : https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSezTln3lK9yjTOddNO3iEOQ9XqOFL8jxxgYGbyT8BaC6bExbQ/viewform

  • Održana Vanredna izborno-izvještajna skupština “Fk Radnik”

    Sinoć je u velikoj  sali zgrade Općine Donji Vakuf održana Vanredna izborno-izvještajna skupština Fudbalskog kluba “Radnik”.

    Odmah na početku, predsjednik Skupštine Muharem Kurić pozdravio je prisutne delegate i zahvalio im se na učešću u radu.  Nakon što je sekretar Kluba prozvao delegate, Predsjednik Skupštine je konstatovao postojanje kvoruma za donošenja odluka.

    Uslijedio je izbor radnih tijela Skupštine i  utvrđivanje Dnevnog reda Skupštine.

     

    Zatim je predsjednik Upravnog odbora Samir Šutković podnio izvještaj Skupštini u kojem je između ostalog istakao koliki značaj za sportsku zajednicu u Donjem Vakufu predstavlja Fudbalski klub Radnik, te je pozvao prisutne delegate da izaberu novo rukovodstvo i nove ljude. Konstatovao je da “Radnik” nikad nije rezultatski bolje stajao, a da je imao veću podršku određenih struktura, ti rezultati bi bili još i bolji. Donjovakufski fudbaleri su imali zapaženiji uspjeh od nekih klubova čije financiranje u mnogo većoj mjeri podržavaju matične općine.

    Period između dvije Skupštine je ocijenio uspješnim, a prokomentarisao je i usporedio rad prijašnjeg i sadašnjeg sastava Upravnog odbora. Zahvalio se i pojedinačnim donatorima čije su donacije uveliko olakšale cjelokupno funkcionisanje kluba. Kao glavni razlog svoje ostavke je naveo umor.

    Predsjednik Upravnog odbora je zatim je predstavio financijski Izvještaj nakon kojeg je uslijedila rasprava u kojoj su pojedini delegati tražili od članova Upravnog odbora da obrazlože pojedine stavke iz prezentovanog izvještaja. Jedan dio delegata je ukazao da se Klub nalazi u teškoj situaciji, da mu prijeti suspenzija, da je stanje stanje u omladinskim selekcijama veoma loše, te da klub već dugo vremena nije proizveo kvalitetnog igrača iz svog pogona. Nakon rasprave, delegati su u konačnici usvojili izvještaj.

    Obzirom da se delegati nisu uspjeli usaglasiti oko izbora članova novog Upravnog odbora, donesena je odluka da se formira radna grupa u sastavu: Almir Smajlović, Senad Selimović, Almin Mlinarević, Edin Kulašin.

    Radna grupa će u narednom periodu obaviti razgovor sa svim potencijalnim kandidatima kako bi se utvrdila njihova spremnost za rad u Upravnom odboru.

     

     

     

  • Donji Vakuf : Ponovo pogoršano vodosnadbjevanje građana

    Situacija sa vodosnabdijevanjem građana se ponovo pogoršala pprethodne večeri, tako da je ponovo nekoliko naselja ostalo bez vode. Iz tog razloga sinoć se nastavilo sa mjerom opće redukcije od 23 sata i 55 minuta , pa do 6 sati sutra ujutro – kada će se opet nakratko upostaviti vodosnabdijevanje većeg dijela grada i prigradskih naselja. Najgora situacija sa vodosnabdijevanjem je u naseljima Gornja mahala / MZ D.Vakuf IV, Rujanci, Malovina i Gornja Kutanja. Loše vodosnabdijevanje je i u naselju Guvna koje se snabdijeva iz posebnog i vlastitog vodovodnog sistema Prusac-Guvna.- informišu iz JPK”Gradina” Donji Vakuf.

  • Spuštena zavjesa na 45. Teatarski festival “FEDRA”

    Posljednji dan 45. Teatarskog festivala “FEDRA” , Kazališna družina “ŠTOLCER” Čakovec odigrala je predstavu „Ne izlazi bez čarapa“, u režiji Dejana Buvača, nakon čega je upriličena ceremonija proglašenja pobjednika i dodjela nagrada. Žiri publike ove godine je bio u sljedećem sastavu: Alma Jusufbegović, Sanela Kolovrat, Ratko Kolovrat, Aida Bešlagić, Edin Korjenić, Dubravka Vukadin, Demir Džaferović, Vanda Herceg, Mirsada Hadžiabulić i Elma Bevrnja. Nagradu za najbolju predstavu dodijelili su Gradskom pozorištu Trebinje sa predstavom „Pisac porodične istorije“.

    45. TEATARSKI FESTIVAL FESTIVAL BiH „FEDRA“ NAGRADE FESTIVALA izvještaj stručnog žirija Žiri 45. Teatarskog festivala BiH FEDRA – Jelena Trepetova-Kostić, glumica, predsjednica žirija, Dragan Komadina, dramaturg i Nedžad Fejzić, teatrolog – od 13. do 20. 7. 2017. sedam predstava u službenom programu festivala. Na završnoj sjednici održanoj 20. jula/srpnja 2017., žiri je donio ODLUKU:

    Nagradu za najbolju predstavu u cjelini dodjeljuje se predstavi PISAC PORODIČNE ISTORIJE Ljubomira Đurkovića u režiji Slobodana Marunovića u izvedbi Gradskog pozorišta Trebinje. Riječ je o predstavi, „tragičnoj farsi u deset slika“, koja u zavidnoj mjeri scenske sinergije dramskog teksta, redateljskog postupka i glumačke igre promišljenim teatarskim jezikom iznova postavlja kritički i emotivni upit o krhkom biću porodice – ali i individuuma – u žrvnju balkanske buke i bijesa povijesti. Fotošopirana, povijesno-mitologizirana, okamenjena porodična istorija/slika/identitet, pretvara se, „deziluzioniziranjem“, u scensku sliku svoje agonije.

    Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se SLOBODANU MARUNOVIĆU, redatelju predstave „Pisac porodične istorije“ Ljubomira Đurkovića u izvedbi Gradskog pozorišta Trebinje. Slobodan Marunović sigurnim vođenjem ansambla – kroz iznimno precizna i tačna redateljska rješenja – iščitava složeni, „klasični“, dramski tekst Ljubomira Đurkovića, i uobličava predstavu jasnih i komunikativnih scenskih znakova.

    Nagrada za najboljeg glumca dodjeljuje se MIRZI KRTIČIĆU, glumcu KUD „Adem Alić“ iz Gračanice, za ulogu Lakija u predstavi „Maratonci trče počasni krug“ Dušana Kovačevića u režiji Mirele Trepanić. Uspješno izbjegavši neposredno referiranje, „puko preslikavanje“ , filmskog glumačkog klasika, Mirza Krtičić gradi lik Lakija, čovjeka nesputanog zakonima višeg civilizacijskog reda, sugestivno proživljenom glumačkom igrom i gestikom, u rasponu od realističkog privida do burlesknog i apsurdnog.

    Nagrada za najbolju glumicu dodjeljuje se VESNI ĐURIĆ, glumici Gradskog pozorišta Trebinje za ulogu Jovanke Milošić u predstavi „Pisac porodične istorije“ Ljubomira Đurkovića u režiji Slobodana Marunovića. Uz minimalna vanjska sredstva svoju scensku prezentnost Vesna Đurić postiže najzahtjevnijim glumačkim sredstvom – stapanjem sa likom – i impostiranjem njegove osnovne note – majke, supruge koja iz kaveza egzistencijalno-antropološkog patrijarhata, zapravo na svom ženskom „principu“ pokušava održati porodicu na okupu – iz koje gradi svaku scensku radnju.

    Nagrada za najboljeg mladog glumca/glumicu dodjeljuje se AJLI KURTOVIĆ, glumici teatra FEDRA iz Bugojna, za ulogu Amele u predstavi „Posljednja porodica“ u režiji Vahida Durakovića. Slijedeći u svakom trenutku osnovnu dramsku liniju predstave, Ajla Kurtović, pokazuje vrlo kultiviranu teatarsku i glumačku inteligenciju i stvara lik uvjerljive scenske energije.

    Nagrada za najbolju epizodnu ulogu dodjeljuje se IGORU SVRDLINU, glumcu Gradskog pozorišta Trebinje za ulogu Slobodana Ćobe Miloševića u predstavi „Pisac porodične istorije“ Ljubomira Đurkovića u režiji Slobodana Marunovića. U izuzetno minimalistički svedenom registru, Igor Svrdlin u najboljoj tradiciji psihološkog realizma, oživljava lik koji se, sa neizgovorenim traumatskim bolom, „otvara“ i partnerima i publici. Nagrada za najbolju debitantsku ulogu dodjeljuje se MILENI BOKUN, za ulogu Mileve Kokotović u predstavi „Pisac porodične istorije“ Ljubomira Đurkovića u izvedbi Gradskog pozorišta Trebinje u režiji Slobodana Marunovića

    Nagrada za najbolju scenografiju dodjeljuje se DAVORINU BRIŠEVCU, u predstavi „Pobuna u kokošinjcu“ u izvedbi Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik u režiji Ante Bilića. Davorin BRIŠEVAC je svojim iznimno funkcionalnim scenografskim rješenjem omogućio da redateljska, glumačka i producentska zamisao vrlo efektno „progovori“ na sceni. Nagrada za najbolju kostimografiju dodjeljuje se DANIJELI LOVRIĆ, u predstavi „Pobuna u kokošinjcu“ u izvedbi Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik u režiji Ante Bilića. Kostimi Danijele Lovrić svojom vizualnom razigranošću vrlo uspješno prate ludičku posvećenost glumaca

    Nagrada za najbolju muziku dodjeljuje se ALOJZU ČAKARIĆU, u predstavi „Pobuna u kokošinjcu“ u izvedbi Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik u režiji Ante Bilića. Originalna scenska muzika Alojza Čakarića, mnogo više od puke zvučne kulise, ne bježeći od svog „holivudskog“ uzora, svojom muzičkom imaginacijom ocrtava i s vojevrsnu glazbenu „dramaturgiju“ ovog teatarskog ostvarenja.

    Žiri je odlučio dodjeliti i četiri posebna priznanja: • ALEKSANDRU PEJAKOVIĆU za rafinirani društveni angažman u adaptaciji i režiji predstave „Tetovirani Isus“ • ESADU GRBEŠIĆU, MIRALEMU DŽAFEROVIĆU, NEDŽADU ĐUVIĆU, MIRZI KRTIČIĆU I ADNANU AHMETBEGOVIĆU, glumcima KUD „Adem Alić“ iz Gračanice za kolektivnu igru kao članovima porodice Topalović u predstavi „Maratonci trče počasni krug“ Dušana Kovačevića u režiji Mirele Trepanić • producentu ANTI BILIĆU za vizualni identitet projekta „Pobuna u kokošinjcu“ u izvedbi Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik.

    Jelena Trepetova Kostić, predsjednica žirija

    Dragan Komadina, član žirija

     

    Nedžad Fejzić, član žirija

    izvor:Husein Šljivo

  • Snažan zemljotres u Grčkoj i Turskoj: Dvoje mrtvih na ostrvu Kos, najmanje 200 povređenih

    Snažan zemljotres magnitude 6,7 po Rihteru pogodio je sinoć područje između turskog letovališta Bodrum i grčkih ostrva. Najmanje dve osobe su poginule na grčkom ostrvu Kos, a ima najmanje 200 povređenih u priobalnim gradovima Turske i Grčke.

    Kako se navodi, zemljotres se dogodio u 22.31 po srednje evropskom vremenu, prenosi Rojters.

    Potresi su se dogodili u blizini velikih turističkih centara, u blizini obale Egejskog mora, u ranim jutarnjim satima u petak, rekli su nadležni iz Turske i Grčke. 

    Povređeno je oko 200 ljudi, oko 120 na ostrvu Kos i 70 u Turskoj.

    IZ geološke službe Sjedinjenih Američkih Država (USGS), koja prati zemljotrese, rečeno je da se radi o plitkom zemljotresu, na samo 10 kilometra od morskog dna, severozapadno od primorskog grada Marmaris. Epicentar je na samo 20 kilometra od turskog odmarališta Bodrum, 16 kilometara istočno-severoistočno od Kosa.

    Turski gradovi Bodrum i Datka, kao i Kos i ostrvski arhipelag Dodoekanseki su velike turističke destinacije.

    Džordž Kiritzis, gradonačelnik Kosa, izjavio je za Rojters da je najmanje dvoje ljudi poginulo na grčkim ostrvima i da je nekoliko povređeno tokom zemljotresa.

    – Imamo dvoje mrtvih i nekoliko povređenih za sada – navodi Kritezis.

    Nadležni iz ostvrske bolnice rekao je za agenciju AFP da su preminuli usmrćeni kada se tavanica zgrade obrušila na njih.

    Grčki vatrogasci naveli su da su spasili troje povređenih iz urušene zgrade.

    Predsednik Turske službe za vanredne situacije (AFAD) Mehmet Halis Bilden upozorio je građane na manje zemljotrese, koji slede nakon velikog i dodao da nema većih posledica ili šteta u Turskoj.

    – Naši ljudi trebalo bi da znaju da će se nastaviti manji zemljotresi, i ne bi trebalo da ulaze u oštećene i objekte labilne strukture – rekao je Bliden za CNN Turske

  • Kome se roda ugnijezdi na dimnjak dobija 100 eura

    Vlasnici i korisnici kuća ili objekata u Zagrebačkoj županiji na kojima se gnijezde bijele rode mogu da računaju na jednokratnu godišnju naknadu od 700 kuna (blizu 100 eura) po gnijezdu.Javna ustanova “Zeleni prsten”, koja devetu godinu za redom sprovodi projekat “Zaštita i očuvanje bijele rode”, pozvala je sve vlasnike i korisnike objekata koji do sada nisu učestvovali u projektu, a imaju gnijezda, da se prijave do 20. avgusta.

    Jednokratna godišnja naknada za gnijezdo bijele rode iznosi 700 kuna (blizu 100 eura) po gnijezdu.Projekat “Zaštita i očuvanje bijele rode” ima za cilj da se očuvaju gnijezda bijelih roda na krovovima kuća, a uključuje i učešće u dijelu troškova za popravku krovova. Bijela roda je ptica s rasponom krila od preko dva metra, a dužina njenog tijela dostiže jedan metar. Gradi velika gnijezda u krošnji visokih stabala, ali veoma često i u naseljima na krovovima kuća ili drugom mjestu na visini. Najčešće snese četiri do šest jaja.

     

    izvor: N1

  • Narandžasto upozorenje za veći dio BiH, temperature do 39 stepeni!

    Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narandžasto upozorenje od 20. do 22. jula u vremenskom intervalu do 14.00 do 17.00 sati zbog visoke dnevne temperature zraka i visoke vrijednost UV indeksa. Upozorenje je izdano za područje Hercegovine, Krajine, za sjever i sjeveroistok Bosne.Očekivane maksimalne temperature zraka bit će od 35 do 39 stupnjeva Celzijusa, a UV indeks vrlo visok, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

    Naime, danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano i vruće, uz malu do umjerenu oblačnost. Prema kraju dana ili u večernjim satima ponegdje u centralnim i sjevernim područjima Bosne, kao i na sjeveru i istoku Hercegovine je moguć pljusak kiše.

     

     

    vecernji.ba

  • Počastite se: Danas je Svjetski dan sladoleda

    U svijetu se danas obilježava Svjetski dan sladoleda, koji je ustanovljen u Sjedinjenim Američkim Državama prije 33 godine. Obilježavanje Dana sladoleda predložio je tadašnji predsjednik SAD Ronald Regan. Priča o sladoledu počinje u Kini, gdje su na kraljevskim dvorovima pravili mješavinu leda i mlijeka i dobijali poslasticu koja se smatra pretečom današnjeg sladoleda. U Evropu su sladoled donijeli Arapi, a na engleski dvor je stigao u 17. stoljeću. Kralj Charles II bio toliko oduševljen hladnim desertom da je platio veliku svotu novca kuharu kako bi zadržao recept u tajnosti.  Početkom 20. stoljeća, počeli su da se javljaju različiti oblici sladoleda – prvo kornet, zatim i sladoled na štapiću.  Čuvena britanska premijerka, “Čelična Lady”, Margaret Tatcher je svoju karijeru počela pronalaskom hemijskog jedinjenja koje se dodaje sladoledu da bi bio kremast. Najskuplji sladoled na svijetu košta 25.000 dolara, a uz tu čokoladnu poslasticu dobijete zlatnu narukvicu sa dijamantima.

  • Studentski parlament UNSA: Podržavamo ispitivanje neregularnosti u Studentskom centru

    Studentski parlament o trenutnoj situaciji u studentskim domovima u KS Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu podržava nastojanja da se ispitaju neregularnosti u JU “Studentski centar KS”, kao i da se svi odgovorni za nezakonito zapošljavanje i finansijske pronevjere izvedu pred lice pravde.

    Studentski parlament također insistira na nastavku ulaganja u studentski standard i studentske domove u Kantonu Sarajevo, te iznova naglašava neophodnost donošenja zakona o studentskom standardu na nivou Federacije BiH.

     

    “Nadamo se da će se već jednom pojedinci prestati bogatiti preko leđa studenata, čiji su roditelji izdvojili svoj posljednji novac kako bi ih poslali u nas glavni grad na školovanje. Studenti su naša svetinja i naš najveći resurs, zato se počnimo prema njima tako i ponašati”, saopćeno je iz Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu.

    izvor:Klix.ba

  • Kraljica Jelena Gruba – jedina žena na čelu Bosanskog kraljevstva

    Jelena Gruba je bila bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Dabiše, a zatim kao jedina žena na bosanskom vladarskom tronu.

    Brak sa Dabišom je trajao od 1391. do njegove smrti 1395. godine. Iz njihovog braka rođena je jedna kćerka, Stana. Poslije Dabišine smrti izabrana je za vladaricu od strane bosanske vlastele. Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno uništavali i slabili centralnu vlast.

    Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine, kada ju je vlastela kraljevine Bosne, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti proglašenjem Ostoje za novog kralja. Razlozi za njenu smjenu nisu poznati, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni, sa titulom kraljice. O kraljici Jeleni saznajemo iz samo dva historijska izvora. Ti dokumenti su: jedna povelja upućena Dubrovniku, te jedan zahtjev. Zanimljivo je da nije kovala svoj novac, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svog muža, Stjepana Dabiše. Rođaci su joj bili plemići Nikolići, koji su vladali jednim dijelom Huma.

     

    Legenda o Jeleni Gruboj

    ”Izgradnja dvorca u srcu Zvijezde, na prijevoju Pribija, među žitelje okolnih naselja unese nemir i ogorčenje. Na zahtjev kraljice Jelene trebalo je sačiniti veliko kameno zdanje u nevjerojatno kratkom vremenu. Kraljičina zapovijed bila je jasna, pa je graditelje čekao iznimno težak posao. Nisu smjeli ni pomisliti što bi se dogodilo ako u njemu ne uspiju.Mnogi su moć kraljičinoga vladarskog žezla osjetili još za kraljeva života. A sada, poslije njegove smrti, Jelena bijaše od velikaša izabrana na kraljevsko prijestolje, te čvrstom rukom zavlada iz stolnoga grada Bobovca. Od njezine moći i okrutnosti žacnuše se i oni koji je izabraše nadajući se da će dovođenjem žene na tron lakše nametnuti svoj utjecaj. No, poučena iskustvom iz prošlih vremena, Jelena je savršeno znala kako treba voditi kraljevstvo koje bi rado za sebe imali i najmoćniji vladari toga doba.Čvrste bobovačke zidine štitile su Jelenu od ratnika sa sjevera i istoka. Još je samo trebalo naći načina kako da sebe i svoga nedoraslog sina u čije je ime vladala zaštiti od unutarnje opasnosti. Sumnja u vjernost najvažnijih velikaša i njihova prevrtljiva narav tjerali su kraljicu od bobovačkih kula i zidina. Stoga se sve snažnije nametala potreba za izgradnjom dvorca u kojem bi boravila sa rođacima i najodanijim podanicima, pod budnim okom naoružanih stražara, čime bi opasnost po krunu koju je nosila i sinovljevu glavu bila umnogome otklonjena. U slučaju pak vanjske opasnosti imala bi dovoljno vremena da se skloni u sigurnost tvrdih bobovačkih zidina.

    Izbor Pribije za izgradnju dvorca nije bio slučajan. Više je razloga vodilo kraljicu da se opredijeli za tu blagu uzvisinu na zvjezdanskom platou. Još za muževljeva života bila je opčinjena prekrasnim krajolikom u Zvijezdinom podnožju. Znala je satima sjediti na zvjezdanskom kršu i promatrati prostrana pšenična polja kako se ljeskaju na blagom povjetarcu. Otad joj ta uzvisina priraste srcu, te joj ju kralj ubrzo dade u vlasništvo.

    Kraljica tu podiže naselje u kojem nastani rodbinu i najvjernije velmože. Okolne su oranice davale obilje žita, a bujni pašnjaci bili su dostatni za brojna stada. Kraljica je često boravila u tome naselju. Odluči stoga dvorac graditi u njegovoj neposrednoj blizini.

     Kameno zdanje na vrhu Zvijezde bilo je izvrsno rješenje za njene brige. Svoju sigurnost stavit će u vlastite ruke. Skloniti se dakle izvan bobovačkih zidina, a opet im biti blizu da može obavljati državničke poslove i po potrebi se u njih skloniti, te istodobno uživati u ljepoti područja za koje se vezala svim svojim bićem, bili su dovoljni razlozi da se dvorac gradi baš na prijevoju Pribija. 

    Izgradnja krenu silovito. Podigoše se najodlučniji klesari i zidari, pod teškim teretom zategoše se brojne podaničke mišice, začu se mukli topot stotina konja i volova koji su od kamenoloma do mjesta izgradnje prenosili i vukli goleme kamene blokove. Radilo se do iznemoglosti, od rane zore do kasnih večernjih sati. Kraljica je preko nadglednika budno pratila izgradnju. Kad joj se učini da i pored svih napora radovi sporo napreduju, zapovjedi da se u gradnju uključe i žene koje su dotad obrađivale okolna polja.

     

    Oko gradilišta te putem do kamenoloma dade postaviti mnogobrojne baklje u kojima je noću gorjela smola što su je po vijačkim i dubostičkim šumama skupljala odraslija djeca. Radovi se sada nisu prekidali ni noću. Vrijedni graditelji počeše padati od umora, a trudne su žene od silnih napora gubile začetu djecu. Ali, kraljica ne poštedi ni trudnice.

    Svako malo ugibaše iscrpljeni konji i volovi.

     

    Shrvani teškom nevoljom i ogorčeni zbog kraljičine prevelike revnosti, njezini je podanici prozvaše Jelena Gruba. To se ime brzo proširi po kraljevstvu i zauvijek obilježi ženu koja pokuša vladati željeznom rukom.

     

    Kad dvorac uz goleme muke i žrtve napokon bi gotov, kraljica se sa sinom smjesti u nj. Okružena moćnom stražom i ljudima u koje je imala povjerenja, konačno je mogla odahnuti. Uživala je u prelijepom okolišu, posjećujući često i svoje naselje koje narod po njezinom nadimku prozva Grubanovići.

     

    (…) Tri su godine trajale muke naroda podno Zvijezde, a tada u kraljevstvo upadoše ratnici s istoka. Kraljica bi primorana napustiti dvorac. Bosanski velikaši iskoristiše odsutnost Jelenine čvrste ruke te na prijestolje dovedoše novog vladara. Ogorčeni narod s padina Zvijezde razori dvorac do temelja, a kraljičino naselje, lišeno moćne zaštite, poče polako propadati da bi s vremenom palo u zaborav.”

     

     

    Izvor: www.bosnae.info