Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Iz Bosne i Hercegovine na hadž ove godine ide 1.800 hodočasnika

     

    Iz Bosne i Hercegovine na hadž će ove godine otputovati 1.800 hodočasnika koji će u deset aviona krenuti za Kraljevinu Saudijsku Arabiju.

    Ured za hadž Rijaseta Islamske zajednice u BiH je izvršio sve potrebne pripreme za odlazak na hadž i izvršavanje hadžskih obreda u 2017. godini.

    Prijave do popune mjesta mogle su se izvršiti najkasnije do 27. maja, a ovogodišnji protokol nije predvidio suorganizaciju hadža s turističkim agencijama.

    Interesovanje za hadž je bilo veliko, a direktor Ureda za hadž i umru muderis Nezim ef. Halilović je za Fenu kazao da je u roku od tri dana popunjeno 1.260 mjesta, nakon čega je Ured muftijstvima, u skladu s njihovim zahtjevima, odobrio novih 180 mjesta koja su ponovo popunjena u roku od tri dana.

    “S obzirom na to da je interesovanje za hadž bilo neočekivano veliko odobreno je još 180 novih mjesta, koja su također popunjena u roku od pet dana. Tako je broj prijava i uplata za hadž dostigao broj od 1.620 hadžija. Ali i nakon toga se Uredu za hadž i umru obraćaju hadžije. Tako da ove godine imamo 1.800 hadžija”, kazao je Halilović.

    Od avioprijevoznika je zatraženo da osigura deset aviona što je i učinjeno, tako da će hodočasnici po grupama putovati u deset aviona.

    U Medini i Mekki osiguran je smještaj i hrana u hotelima za sve hadžije.

    Hadž je jedna od pet islamskih dužnosti, koju tokom života treba ispuniti svaki punoljetan muškarac i žena koji steknu uvjete za to.

     

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                /izvor:klix.ba/

  • Oliver Stone dolazi na 23. SFF, bit će mu uručeno Počasno Srce Sarajeva

    Oliver Stone dolazi na 23. SFF, bit će mu uručeno Počasno Srce SarajevaSarajevo Film Festival će imati čast u programu Posvećeno ugostiti istaknutog reditelja Olivera Stonea, kojem će u okviru 23. izdanja SFF-a biti uručena nagrada Počasno Srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.

    Višestruki dobitnik nagrade Oscar Američke filmske akademije Oliver Stone je napisao i režirao više od 20 dugometražnih filmova, a njegov opus uključuje neke od najutjecajnijih, kultnih naslova koji su obilježili protekle decenije. Stone je u nekim od svojih filmova u potpunosti odbacio konvencije mitskog žanra, a u tom se kontekstu prvenstveno pominje “Vod smrti” (1986.), prvi film iz njegovog vijetnamskog triptiha, te filmovi “Rođen 4. jula” (1989.), “JFK” (1991.), “Rođene ubice” (1994.), “Nixon” (1995.), kao i satirični filmski portret bivšeg američkog predsjednika Georga W. Busha “W”(2008.) i dokudrama o životu američkog zviždača Edwarda Snowdena “Snowden” (2016.).

    Njegovi su filmovi osvajali pažnju brojne međunarodne publike i imali su značajan kulturni utjecaj. Među takvim filmovima se ističu oštra filmska kritika američkog angažmana u Centralnoj Americi “Salvador” (1985), kritički prikaz američkog korporativnog kapitalizma “Wall Street” (1987.), istinita priča o dvije od samo 20 osoba koje su preživjele teroristički napad u New Yorku 11. septembra 2001. “World Trade Center” te poetski omaž šezdesetim godinama prošlog vijeka i ekstatičnoj muzici Jima Morrisona “The Doors” (1991.).

    Između ostalog je i autor filmova “Samo igra” (1999.), neobičnog zapisa o stanju sporta u Americi, epske historijske drame “Aleksandar Veliki” (2004.) i “Aleksandar Veliki — The Ultimate Cut” (2014.) te “Wall Street: Novac nikada ne spava” (2010.), realističnog drugog filma o finansijskom slomu 2008. i životu Gordona Gekka po odsluženju zatvorske kazne.

    Stoneova serija filmova na temu kriminala pored filma “Rođene ubice”, uključuje i naslove “Pogrešno skretanje” (1997.) i “Divljaci” (2012.).

    Njegovi su mu scenariji za filmove drugih reditelja dali prvi uvid u svu kompleksnost vlastitih ideja. Publika je “Ponoćni ekspres” (1979.) dočekala s oduševljenjem koje je samo dodatno poraslo nakon filma “Lice sa ožiljkom” (1983.). Napisao je scenarije i za filmove “Godina zmaja” (1985.) i “Konan barbarin” (1982.). Stone je producirao ili koproducirao desetine naslova, uključujući filmove “Narod protiv Larryja Flynta” (1996.), “Klub sretnih žena” (1993.) i “Preokret sudbine” (1990.).

    Autor je i više dokumentaraca, uključujući tri filma o Fidelu Castru “Comandante” (2003.); “Tražeći Fidela” (2004.) i “Castro zimi” (2012.); i jedan film o ogromnim društenim promjenama u Južnoj Americi, “Južno od granice” (2009.), u kojem je značajna pažnja posvećena Hugu Chavezu i šestorici drugih južnoameričkih predsjednika. Također je snimio i film o izraelsko-palestinskim odnosima, “Persona non grata” (2003.).

     

    Stone je u skorije vrijeme snimio monumentalnu, dvanaestosatnu TV seriju “Neispričana istorija Sjedinjenih Američkih Država” (Showtime, 2012.) o uvriježenoj, trijumfalističkoj interpretaciji američke historije i četverodijelnom razgovoru s ruskim predsjednikom “Intervju s Putinom” (Showtime, 2017.).

     

     

    Rođen je 15. septembra 1946. u New Yorku, a 1965. je napisao “San jednog djeteta”, autobiografski roman o vlastitoj mladosti, objavljen u izdanju St. Martin’s Pressa 1997. Služio je američku vojsku i kao pripadnik pješadije se 1967. i 1968. borio u Vjetnamu, za što je odlikovan Bronzanom zvijezdom i Purpurnim srcem s hrastovim lišćem. Po povratku iz Vijetnama je nastavio studij na Filmskoj školi Univerziteta u New Yorku, gdje je diplomirao 1971. Radio je na poslovima održavanja palube na brodovima američke trgovačke mornarice te kao vozač taksija u New Yorku, reklamni prodavač, asistent produkcije i kurir.

    izvor:Klix.ba

  • Priznanje za doprinos u organizaciji utakmice mladih reprezentacije BiH i Španije

    Načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić uputio je pismo zahvale i čestitke JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf za učešće u pripremi i realizaciji prve zvanične utakmice reprezentacije Bosne i Hercegovine u našoj, Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu.

  • Građani pozvani na uništavanje ambrozije

    Pozivajući se na odluku Vlade Federacije o mjerama za sprečavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste – Ambrosia artemisiifolia L, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona Posavskog pozvalo je građane tog kantona na njeno suzbijanje i sprječavanja daljnjeg širenja.

     Ova biljka je strahovito otporna i “učinkovita” u biljnom svijetu. Jedna biljka može stvoriti i do 100 milijuna peludnih zrnaca, te oko 60 tisuća sjemenki, koje mogu preživjeti u tlu i do 30 godina. Pomoću vjetra polen se može raširiti i do nekoliko stotina kilometara i izraziti je alergen za čovjeka.

     “Stoga, apeliramo na svu javnost da tijekom vegetacijske sezone, u više navrata, a posebno u periodu od kraja lipnja (prije cvjetanja), pa sve do listopada provode mjere suzbijanja i uništavanja ambrozije”, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske.

  • Protest mladice na „Drinskoj regati“

    Na najvećoj manifestaciji na vodi u Evropi – regati na rijeci Drini, Centar za životnu sredinu je organizovao akciju posvećenu zaštiti ove rijeke i života u njoj.

    Oko 20 000 učesnika se na čamcima i tradicionalnim drvenim splavovima spustilo ovom prelijepom rijekom. Na ovogodišnjem događaju su udruženja ljubitelja prirode i ribara zajedno protestvovali protiv izgradnje hidroelektrana koje predstavljaju prijetnju svim zemljama Balkana.

    Drina je najvažnije prirodno stanište za mladicu, globalno ugroženu riblju vrstu, koja može dostići dužinu do 1,8 m. Drina je pod prijetnjom izgradnje devet novih velikih hidroelektrana, uključujući projekat Buk Bijela.

    “Ovom akcijom želimo skrenuti pažnju učesnicima regate na Drini i široj javnosti da hidroelektrane uništavaju naše rijeke i zašto je od velikog značaja očuvanje rijeke Drine, biološkog žarišta za mladicu”, izjavila je Jelena Ivanić, organizatorica akcije iz Centra za životnu sredinu.

    Slogan „Sačuvajmo Drinu, zaustavimo brane!“ koji je plutao niz Drinu za vrijeme regate obilježio je ove proteste. Dodatno je pažnju učesnika regate okupirala velika maketa mladice.

    “U okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope borimo se da očuvamo rijeke Balkana za dobrobit mladice i sličnih vrsta, ali i za dobrobit ljudi. 20 000 učesnika ovog događaja pokazuje koliki značaj slobodne rijeke imaju za ljude. Pokušajte organizovati regatu na jezeru”, izjavio je Ulrich Eichelmann, koordinator  kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope.

     

    Akcija je organizovana od strane Centra za životnu sredinu i drugih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Udruženjem za sport i prirodu Green bear iz Bajine Bašte i Ujedinjenim ribolovcima Srbije uz podršku organizacije Riverwatch i brenda Patagonia.

  • Oprez: Ubod krpelja može prenijeti zarazne bolesti

    Ljetnji odmori i raspusti idealna su prilika za uživanje u prirodi. Iako je mnogima na tropskim temperaturama idealan boravak na morskoj obali, neki radije biraju svjež planinski ili seoski vazduh. Međutim, boravak na travi krije opasnost u vidu parazita koji ponekad može biti prenosilac zaraznih bolesti.

    Krpelj je, objašnjavaju za DN iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, parazit koji se hrani sisanjem krvi čovjeka i životinje. Mada, najveći broj krpelja nije zarazan, on, potencijalno, može biti vektor za prenošenje nekih zaraznih bolesti. Bakteriju prenosi ubodom – Opasnost krpelja za ljude je u tome što oni mogu biti potencijalni prenosioci zaraznih bolesti (lajmska bolest, krpeljski meningoencefalitis, kongo-krimska hemoragijska groznica i druge bolesti). Krpelj se zarazi prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a ubodom može prenijeti bolest na čovjeka – napominju u IJZ.

     

    Najpoznatije oboljenje koje krpelj može prenijeti je, kako navode, lajmska bolest. Tako je od početka godine Institutu za javno zdravlje prijavljeno tri slučaja obolijevanja od Lajmske bolesti, a da ova bolest nije rijetka, pokazuju i podaci za prethodne godine. – Tokom prethodne kalendarske godine je zabilježeno 12 slučajeva obolijevanja od lajmske bolesti, a za isti period 2015. godine četiri slučaja – upozoravaju u IJZ. Uzročnik lajmske bolesti je, objašnjavaju, bakterija spiroheta Borelia burgdorferi, koju zaraženi krpelj prenosi ubodom.

     – Na sreću, nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti (u Evropi oko 30 posto). Također je potrebno da krpelj provede minimalno 24 sata na tijelu domaćina da bi se uzročnik prenio, pa je stvarno zaraženih svega nekoliko procenata – navode u IJZ. Prvi simptomi tek poslije tri do 30 dana Ipak, simptomi lajmske bolesti nisu nimalo naivni, te tako, bolest zahvata kožu, srce, zglobove i centralni nervni sistem. – Prvi simptomi lajmske bolesti se javljaju tri do 30 dana nakon uboda. Na samom mjestu uboda se najprije uočava bubuljica i prstenasto crvenilo koje se širi. Može biti prisutna povišena tjelesna temperatura, glavobolja, otok limfnih žlijezda i bol u mišićima i zglobovima (koji se može javiti i nekoliko sedmica kasnije). Ukoliko se pravovremeno ne liječi bolest može dovesti do razvoja, komplikacija; neuroloških ispada, zapaljenja srčanog mičića i promjena na koži i zglobovima – kažu u Institutu.

    Kako napominju, krpelji su široko rasprostranjeni u prirodi, a njihova najčešća staništa su zelene površine. – Njihova staništa su zelene površine dvorišta, livade i šume. Za aktivnost krpelja je vrlo važna temperatura i vlažnost zbog čega imaju sezonsku aktivnost – najaktivniji su u proljeće i početkom ljeta. Krpelj ima mali radijus kretanja i odrasla jedinka može preći svega nekoliko metara u potrazi za hranom, mada postoje vrste koje aktivno traže domaćina pa mogu preći i više desetina metara – predočili su u IJZ.

    Sredstva protiv parazita kao zaštita

    Najbolji način da se zaštitimo od krpelja je, kažu u Institutu, da izbjegavamo područja gdje se oni nalaze. – Zatim: košenje trave i uređivanje terena; lični pregled kože i odjeće tokom i nakon boravka na zelenim površinama; nošenje odjeće dugih rukava i nogavica i svjetlijih boja (krpelj se lakše uočava); korištenje repelentnih sredstava koja odbijaju krpelje – ističu u IJZ. Ukoliko do uboda već dođe, oni pak napominju da ne treba koristiti hemijska sredstva, čupati ili gnječiti krpelja, već ga izvaditi pincetom ili zatražiti doktorsku pomoć. – Važno je pratiti mjesto uboda krpelja oko mjesec dana jer pojava crvenila ukazuje na razvoj infekcije – dodaju u IJZ.

     Kako se zaštititi

     

    Najbolji način zaštite od krpelja je izbjegavanje područja gdje se oni nalaze. košenje trave i uređivanje terena   lični pregled kože i odjeće tokom i nakon boravka na zelenim površinama  nošenje odjeće dugih rukava i nogavica i svjetlijih boja (krpelj se lakše uočava)  korištenje repelentnih sredstava koja odbijaju krpelje  ukoliko je došlo do uboda krpelja ne treba koristiti hemijska sredstva, čupati ili gnječiti krpelja, već ga izvaditi pincetom ili zatražiti ljekarsku pomoć,  važno je pratiti mjesto uboda krpelja oko mjesec dana jer pojava crvenila ukazuje na razvoj infekcije.

    izvor:Avaz.ba

  • Putem anonimne telefonske linije “Biram oporavak” pomoć najviše traže članovi porodica ovisnika

    Ovisnost o drogama je problem s kojim se društva širom svijeta pa i u BiH bore godinama. Udruženje za resocijalizaciju bivših ovisnika “Proslavi oporavak” pokrenulo je besplatnu telefonsku liniju za pomoć ovisnicima i njihovim porodicama. Za tri sedmice imali su 25 osoba s kojima su razgovarali.

    Kako je za Klix.ba  rekao Boro Goić, predsjednik udruženja, za pomoć su se većinom obraćali članovi porodica ovisnika koji su tražili informacije o tome kako da reaguju s obzirom na problem.

    “Nijedan razgovor koji smo vodili nije bio kraći od 20 minuta, što je i neki minimum za dijalog u kojem su naši savjetnici za oporavak koji se javljaju na telefon pokušavali saslušati sagovornike i dati određene savjete ili preporučiti servise koji bi mogli pomoći. S petero ovisnika smo vodili motivacione razgovore u našem savjetovalištu i intenzivirali razgovore o problemu u koji su upali. Svakom smo pristupili individualno i s potpunim dostojanstvom te očekujemo da ćemo zajedno pronaći ispravne institucije u kojima će se njihov proces oporavka moći kontinuirano provoditi”, rekao je Goić za Klix.ba.

     

    Istakao je kako nastavljaju pratiti oporavak svakog od njih, a pružaju podršku i njihovim porodicama koje uče kako da se ponašaju u fazi liječenja njihovih najmilijih.

    izvor:Klix.ba

  • Turiste na Makarskoj rivijeri čuvaju i policajci iz BiH

    Na područje Policijske uprave splitsko-dalmatinske upućeno je ukupno 20 policijskih službenika iz Bosne i Hercegovine, Češke, Slovačke, Poljske, Njemačke, Italije te Francuske.

    – Na našem području su angažirani policajci u odori iz Poljske te Bosne i Hercegovine jer su iz te dvije države najbrojniji turisti, a time i moguće situacije u kojima nam pružaju pomoć – kazao je za Makarsko Primorje Dino Nemčić, policijski službenik za prevenciju u Policijskoj postaji Makarska.

    Dodao je da su policijski službenici iz stranih zemalja obučeni u svoje službene odore, ali ne nose oružje, već su tu kao “velika pomoć u boljoj komunikaciji”.

    – K tome, Poljaci i državljani Bosne i Hercegovine kad ih vide, osjećaju se sigurnije i ugodnije. Stacionirani su u Makarskoj, a po potrebi pomažu na cijelom Makarskom primorju – kazao je ovom prilikom Dino Nemčić, policijski službenik za prevenciju u Policijskoj postaji Makarska.

     

    Riječ je o projektu “Policija u odori”. U Hrvatsku još od 2009. godine stižu policajci iz zemalja odakle dolaze turisti. Patroliraju zajedno s hrvatskim kolegama od 1. jula do kraja avgusta.

  • Veliki požar kod Mostara, ugroženi stanovništvo i kuće

    Veliki požar izbio je u poslijepodnevnim satima iznad Mostara, potvrđeno je za N1 iz Vatrogasne jedinice Mostar. Kako su kazali, svi raspoloživi vatrogasci, vatrogasna oprema i vozila su na terenu i gase požar na području Kobilovače.

     

    Kako je rekao zamjenik komandira PVJ Mostar Dragan Velagić, stanje na požarištu je jako teško budući da se vatra, kako kaže, podigla visoko. Zbog teškog prilaza opožarenom području, Velagić je kazao kako će vjerojatno zatražiti pomoć helikoptera u gašenju požara. Neki građani Mostara strahuju da bi se požar mogao proširiti i ugroziti njihove domove.

     

    Upućen zahtjev za pomoć u gašenju požara Operativno-komunikacijski centar 112 Ministarstva sigurnosti BiH dobio je zahtjev iz Federalne uprave civilne zaštite za pomoć u gašenju većeg šumskog požara na područu Brkanovog brda kod Mostara.

     

     

    Glasnogovornik Ministarstva sigrunosti BiH Admir Malagić kazao je Feni da se radi o požaru koji ugrožava stanovništvo i kuće u selu Miljkovići. Po njegovim riječima, trenutno je na ovom području angažirano 19 vatrogasaca i sedam vozila.

  • Na današnji dan svečano otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru

    Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most.

    Svečanost je upriličena u prisustvu najmanje 50 delegacija, pet predsjednika država, dvaju premijera, jednog predsjednika parlamenta, pet ministara vanjskih poslova, nekoliko članova kraljevske porodice te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.

    Obnova Starog Mosta, remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, trajala je, zajedno s pripremama, gotovo sedam godina.

    Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u proteklom ratu, 9. novembra 1993. godine. Stari most ima izražen luk širok četiri metra i 30 metara dug, koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).

    Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.

    Stari most, jedan od simbola Bosne i Hercegovine, u junu 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.

    Mostar godišnje posjeti stotine hiljada turista koji se dive ljepoti jedinstvenog kamenog mosta, koji je bio inspiracija mnogim piscima, slikarima, fotografima, pjevačima…

    Centar za mir i multietničku suradnju Mostar večeras će tradicionalno obilježiti godišnjicu otvaranja obnovljenog Starog mosta manifestacijom “Mostar Peace Connection” kojoj će, pored ostalih visokih dužnosnika, prisustvovati predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i premijer Makedonije Zoran Zaev.