Sedma redovna sjednica Općinskog vijeća Donji Vakuf održat će se u petak, 04. avgusta 2017. godine s početkom rada u 16 sati u velikoj sali zgrade Općine Donji Vakuf. Dnevni redom predviđeno je 12 tačaka, od kojih izdvajamo Odluku o dodjeli priznanja, Zahtjev za preispitivanje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi i Zahtjev za preispitivanje Odluke o razrješenju Upravnog odbora JU Dom zdravlja Donji Vakuf.
Na ovom ostrvu u udaljenom arhipelagu Orknijskih otoka je nakon epidemije kuge u XIX vijeku vrijeme potpuno stalo.
Manje poznato, nenaseljeno ostrvo Ejnhalou nalazi se u Orknijskom arhipelagu, sjeverno od kopna Škotske i predstavlja zaboravljeno mjesto hodočašća i rituala, folklora i duhova, prenosi NG.
Do ovog ostrva se ne može doći 364 dana u godini, ali je uzbudljivo jer se nalazi nadohvat ruke, samo 500 metara od Mejnlanda, ostrva s kojeg se kreće na putovanje do Ejnhalova.
Nema trajekta koji bi vozili do Ejnhaloua, pa je putovanje koje svakog ljeta organizira Društvo za kulturno naslijeđe Orkni jedina šansa da se dođe do otoka. Čak i da imate vlastiti brod, struje su ovdje veoma jake uslijed čega je dolazak na Ejnhalou veoma rizičan.
Otok je širok svega 900 metara i u obliku je srca. Na mapi zauzima samo točkicu. Nisko je položeno, ima svega 40 metara na najvišoj točki, iste je boje i kontura kao i drugi škotski otoci. Međutim, za razliku od njih, ovdje je vrijeme stalo.
Otok Ejnhalou obavijaju brojne misterije. Stanovnici Orknija odrastaju slušajući priče o duhovima otoka. Prema legendi, otok su začarali zli, skandinavski duhovi koji pretvaraju u zrak svakog tko pokuša kročiti na Ejnhalou. Tu su i priče o sirenama i vodenim čarobnjacima koji mijenjaju oblik i dolaze na kopno samo ljeti.
Ovi mitovi su pomogli da otok postane enigma. U Sagi o Orkniju, povijesnom spisu iz XIII vijeka o arhipelagu, Ejnhalou se samo usput pominje. Dok mnogi otoci arhipelaga Orkni imaju svoj početak, pravo porijeklo Ejnhaloua skoro je u potpunosti nestalo.
Lokalni stanovnici kažu da ostrvo postoji između svjetova – u geografskom i povijesnom smislu – i u tome ima mnogo istine, kaže Den Li, arheolog sa Univerziteta u Invernesu.
Nakon epidemije kuge 1851. godine, porodice koje su živjele na Ejnhalou su pobjegle. Kako bi očistio zemlju i osigurao da se niko ne vrati, gospodar je skinuo krovove sa svih kuća svojih podanika. Otok je od tada nenaseljen, kaže Li.
Na ostrvu postoji drevni kameni manastir, ali i prapovijesni lokaliteti, poput humki i zidova iz kamenog doba.
Einhalou se prevodi kao Svetio ostrvo ili Eyin Helga, ali važnost ovoga je nešto što stanovnici otoka nikada nisu u potpunosti shvatili, kaže dr. Sara Džejn Gibon, takođe arheolog Univerziteta u Invernesu.
Orkni je jedino mjesto u zapadnoj Europi bez potvrđenog manastira, a ipak sve upućuje da se nalazi u Einhalou. Ovaj bi mogao datirati iz XII vijeka, kaže Sara.
Otkako je napušten, otok je postalo dom mnogih morskih ptica, litice su pune gnijezda arktičkih čigri i galebova. Na ovom mjestu okruženom vodom i opkoljenom strujama, život je ipak pronašao svoj put.
Padne li euro, Njemačka će izgubiti oko dvije hiljade milijardi eura, odnosno svaki Nijemac izgubit će pola svoje financijske imovine! Na veliku štetu za Njemačku u slučaju raspada eurozone upozorio je Markus Krall, financijski stručnjak specijaliziran za rizični menadžment i jedan od pokretača inicijative da Europska unija dobije vlastitu agenciju za kreditni rejting, u autorskom članku u njemačkom tjedniku Focus.
Krall upozorava da se njemačka politička i privredna elita “kockaju” s novcem svojih građana ponašajući se kao špekulativni hedge fondovi. Američki hedge fondovi doveli su do posljednje globalne financijske krize 2008. godine, a oni funkcioniraju tako što se klade na financijskim tržištima. Ako pogode ishod, hedge fondovi zarađuju veliki novac. Ako promaše, nastaje ogroman gubitak i šteta. Krhko sidro stabilnosti Hedge fondovi rade s jako malo vlastita kapitala, a većinu sredstava koje ulažu posuđuju ili dobivaju kroz raznorazne financijske derivate. U biti, može se reći da većinom ulažu novac koji tek trebaju zaraditi. Cilj je s minimalnim ulaganjem kapitala ostvariti što je veću moguću dobit. A to nije ništa drugo nego najobičnije kockanje.
Nekoliko godina prije izbijanja financijske krize 2008. jedan je financijski stručnjak hrabro izjavio: “Kladim se, i vaša banka je hedge fond!” Tada su banke s gnušanjem odbile tu tvrdnju, pozivajući se da su one ozbiljne institucije koje pametno ulažu novac. Stvarnost ih je ubrzo demantirala kada je propast banke Lehman Brothers izazvala globalnu financijsku krizu i otkrila dotad nepoznate razmjere bankarskog kockanja s novcem štediša, ali i financijskih derivata koji su u biti virtualni novac. Danas je vrijeme da ponovno potegnemo to pitanje. Samo je adresat sada drukčiji. Tvrdnja glasi: Kladim se, i vaša je država hedge fond! I to vrijedi najviše za – Njemačku. Ova se zemlja odvažila na kockanje koje ima toliki obujam i potencijal da sprži više od polovice neto imetka Nijemaca – upozorava financijski analitičar Markus Krall.
Njemačka se danas predstavlja kao solidarna država koja pomaže onima koji su u krizi, njemačko gospodarstvo cvate, vlada u Berlinu iz mjeseca u mjesec bilježi sve veći višak u državnoj blagajni. Nisu li upravo zbog ovoga svi ljubomorni na Njemačku koja se gleda kao sidro stabilnosti i spasitelj Europe?
“Upravo u navedenome i leži problem. Naši donositelji političkih i ekonomskih odluka toliko su opijeni ovim površnim uspjesima da uopće ne vide koji rizici iza ovoga stoje i koji je razarajući potencijal ostavila desetogodišnja financijska kriza. Ti se rizici kristaliziraju u jednoj jedinoj okladi – uvjerenju da će euro opstati”, piše Krall.
Kao što se hedge fond Georgea Sorosa 80-ih godina prošloga stoljeća kladio na slom funte, danas se Njemačka kladi da euro neće propasti. “No postoji razlika: Soros je pogodio i zaradio milijarde jer se oslanjao na čistu ekonomsku analizu. Njemačka će svoju okladu s velikom vjerojatnošću izgubiti jer je utemeljena na manjkavoj analizi. Analiza se oslanja na političke želje, a ne na ekonomsku stvarnost”, upozorava Markus Krall. Poštivanje Maastrichta Euro je na rubu propasti jer on kao valuta može funkcionirati samo ako se sve članice eurozone drže pravila propisanih Ugovorom iz Maastrichta (javni dug 60 posto BDP-a, godišnji deficit 3% BDP-a), a toga se ne drži čak ni Francuska, druga najmoćnija sila eurozone, upozorava Krall. Pravila se pridržavaju samo Njemačka, Austrija, Nizozemska, Luksemburg. To dovodi do gomilanja dugova koji će postati neodrživi, a države ne provode strukturne reforme, osim Španjolske, smatra Krall. Sve te države uvjerene su u jedno – na kraju će sve to platiti Nijemci.
Potpredsjednica SDS-a Aleksandra Pandurević jučer je održala konferenciju za medije na kojoj je govorila o odnosima sa SNSD-om i odgovorila na izjave sa ranije održane konferencije za medije Nikole Špirića.
Građani nisu birali SNSD da dođu dva puta godišnje u skupštinski restoran da ručaju. Nisu birani da ručaju, nego da rade. Oni su se ponukani njihovim strastima odlučili da čine štetu RS-u. Poslanicima SDS-a nije problema da sjede u 7-8 komisija i rade danonoćno, kazala je Pandurević.
Dodala je da nema potrebe da “Špirić spominje bilo kakve zagrljaje”.
Samo nek nam Špirić ne priča o zagrljajima, jer se svi sjećamo njegovih zagrljaja sa Silajdžićem, Lagumdžijom i Tihićem. SDS je u Vijeću ministara zato što imamo sedam poslanika, SNSD bi trebao da zna da je 7 više od 6. Oni imaju šest poslanika. Za nas nema afera kao onih kakve je imao Špirić, svi se sjećamo “šećerne afere”.
Pandurević smatra da je problem SNSD-a sa rukovodstvom OSA-e sljedeći:
Polovinu OSA-e čini bivša državna sigurnosti RS-a. Čine ljudi koji su u rovovima stvarali RS. Čine mladi ljudi čiji su očevi poginuli u ratu. Oni te ljude zove neprijateljima, to je bruka i sramota. Nije njihov problem direktor agencije, nego zamjenik Trifko Buha. Problem im je što im gospodin Buha ne podnosi raporte i ukazuje na istrage, oni misle da to treba biti njihov korektivni faktor. Problem je što ne znaju šta se sve zna. Mi nemamo problem da iniciramo smjene menadžmenta OSA-e, dodala je.
O aferi “Ušće”, Pandurević je kazala da je cilj Izvještaja u vezi sa ovim slučajem bio da zavadi SDS sa funkcionerima Srbije.
Problem Špirića je što ne zna što piše u izvještaju o krivičnom djelu koji je upućen na Tužiteljstvo BiH. Jedini cilj im je bio da zavade SDS sa funkcionerima Srbije. Uhvaćeni su u svojim lažima i sad ne znaju kako da se izvuku iz tog problema.
Zašto Dodik nije protestirao zbog ploče “Za dom spremni”, zašto ne traži jasenovačku građu nazad? Dodik nam mora objasniti zašto je zaštitnik hrvatskih, a ne srpskih interesa. Gospodin Dodik nijedan jedini benefit od ovog nema. Zašto ćuti na sve udare hrvatskih političara na RS? On je temperamentan čovjek koji reagira na sve, izuzev da je od strane Hrvatske i njihovih službi nečim ucijenjen, kazala je Pandurević.
Danas, prvog dana vikenda, na gradskom stadionu u Donjem Vakufu odigrat će se utakmice redovnog 4. kola Ljetne omladinske lige u futsalu. Mladim igračima KS”Univerzalac” Donji Vakuf protivnik će biti NK”Sport Prevent” iz Bugojna.
Na gradski stadion u 17 sati i 30 minuta rebaju doći dječaci godište: 2005., 2006., 2007., 2008., 2009. i 2010. – obavještavaju iz KS”Univerzalac”.
Isplata penzija za juli započet će u ponedjeljak, 7. augusta, saopćio je Federalni zavod PIO.
Penzije ostvarene temeljem Zakona o PIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni.
Sukladno tome najniža penzija iznosi 326,17, zajamčena 434,90, dok najviša penzija iznosi 2.174, 48 maraka.
Mirovine koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.
Penzije ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branitelja domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mjesec juli, s uračunatim troškovima, iznose oko 165 miliona maraka.
Penziju za juli primit će ukupno 410.134 korisnika, priopćeno je iz PIO-a.
S porukom “Ne damo svoj trud ispod tri KM”, grupa uzgajivača malina, koja je sinoć prenoćila ispred otkupne stanice u Vitezu, i danas je nastavila s mirnim prosvjedom zbog najavljenih otkupnih cijena malina.
“Još nisu definitivno izašli sa cijenom, ali navodno je to od 1,60 do 1,90 maraka, ovisno o sorti. Međutim, kad se izračunaju troškovi, mi smo u minusi i nemamo nikakve zarade, a težak je to posao”, kazao je Faik Mujkić, jedna od malinara okupljenih ispred kompanije Natural Food.
Prvi urod malina ove godine je imao i Edin Fejzi, koji kaže kako je sada očigledno da će biti na gubitku.
“Ovo nema nigdje, omladina će sva otići. Uložio sam 7.000, a neću izvući ni 2.500 maraka. Znači, ne dođe mi plaća ni 120 maraka i nema me nigdje”, ističe on.
Uzgajivači malina tvrde da im se tijekom dosadašnjeg mirnog prosvjeda nije obratio nitko od predstavnika kompanije Natural Food.
Nezadovoljni malinari okupili su se danas i u Kiseljaku, ispred hladnjače firme Orange plus, a uzgajivač Ibrahim Bešo kazao je Feni da nije postignut dogovor da konačna otkupna cijena bude formirana u dogovoru sa uzgajivačima, te da ponuda ove kompanije ostaje dvije marke po kilogramu malina.
/izvor:drukciji.ba/
Na osnovu člana 8. Ugovora o otkupu jagodičastog voća, ESOF d.o.o. objavljuje konačnu cijenu za sve kooperante koji su zaključili Ugovor o otkupu, i to za sljedeće svježe proizvode :
|
Red.br |
Naziv proizvoda i sorta |
Iznos akontne cijene |
|
1. |
Malina – MEEKER |
1,90 KM |
|
2. |
Malina – WILLAMETTTE |
1,80 KM |
|
3. |
Malina – POLKA |
1,70 KM |
Napomena:
– Na navedenu cijenu platit će se dodatno trošak prijevoza maline do hladnjače za kooperante koji su lično dovozili malinu;
– Na navedenu cijenu platit će se paušalna naknada od 5% za sve koopernate koji imaju Rješenje od Uprave za indirektno oporezivanje
– – Dinamika plaćanja će se vršiti prema Ugovoru
Paraliza sna, vantjelesna iskustva, prosvjetljenje… Ponekad se dok spavamo dešavaju čudne stvari koje ni nauka nije uspjela da objasni do kraja.
Dobar san važan je za fizičko i mentalno zdravlje. Ali, snovi ponekad mogu da budu… čudni. Zastrašujući čak, toliko da ponekad poželimo da prosto ostanemo budni zauvijek. Ili, koliko god možemo da izdržimo. Ipak, sve dok su strašni samo snovi, dobro smo. Јer, ponekad se dok spavamo dešavaju čudne stvari koje ni nauka još nije uspjela da objasni.
Evo šta sve može da vas snađe dok spavate:
Paraliza sna
Sigurno vam se ovo desilo bar jednom: probudite se u toku noći i ne možete da se pomjerite? A još imate i osjećaj da je neko tu i da vas posmatra… Užas. U prošlosti se ova pojava objašnjavala prisustvom zlih duhova, ali smo, na svu sreću malo odmakli od tada, pa nauka nudi racionalnije objašnjenje. Kad zaspimo, tijelo se opusti i “umrtvi”, a kad se desi paraliza sna, mišići ostanu “isključeni” još neko vreijme nakon što se mozak probudio. Statistika kaže da je ovo bar jednom iskusilo oko sedam odsto ljudi, a vjerovatnoća da vas snađe paraliza sna je veća ako spavate na leđima.
Priviđanje
Samo što niste zaspali, a pred očima vam se “smjenjuju” čudne slike, najčešće zastrašujuće. Ovo se najčešće dešava kao posljedica stresa ili mašte podstaknute kojom čašicom alkohola.
Pričanje u snu
Osobe koje pričaju u snu nisu toga svjesne. Sama po sebi, ova pojava nije opasna, osim ako ne krijete neku tajnu. Kad pričamo u snu, odgovorićemo sasvim iskreno na bilo koje pitanje koje nam je postavljeno. Najčešće se javlja kad smo izloženi velikom stresu, naročito ukoliko naša psiha pokušava da se suprotstavi nečemu sa čime se u realnosti ne slaže.
San u snu
Da li vam se nekad desilo da sanjate nešto, kobajagi se probudite, ali i dalje nije stvarnost u pitanju? U stvari, sanjali ste da sanjate, odnosno, sanjali ste da ste se probudili.
Mjesečarenje
Ovo stanje je “druga krajnost” paralize sna – mozak i svijest spavaju, ali su mišići i tijelo budni. Ljudi koji pate od somnabulizma u snu ustaju, hodaju, sređuju kuću, ponekad i izlaze iz kuće, ali se ujutru ničega ne sjećaju. Mjesečari oko četiri do deset odsto ljudi, često se javlja kod djece, a uzroci ove pojave nauci su još uvijek nepoznati.
Sindrom “eksplodirajuće glave”
Da li vam se nekad desilo da vas probudi zastrašujuća eksplozija praćena zujanjem koju niko osim vas nije čuo? To je zato što ste tu eksploziju doživjeli u snu. Ni ovaj fenomen nije opasan, ali se osoba koja ga iskusi najčešće jako uplaši. Nauka kaže da se to dešava kad dođe do talasa neuronske aktivnosti u regijama mozga zaduženim za obradu zvuka. Ponekad, ovaj fenomen povezan je sa nesanicom ili se javlja kao posljedica džet-lega.
Apneja
Apneja je zastoj u disanju tokom sna. Kad se to desi, mozak ostaje bez kiseonika, pritisak varira, a osoba ima osjećaj da će se ugušiti ili da će joj srce “iskočiti”. To se dešava kad se tokom sna mišići u grlu opuste, pa to dovede do zatvaranja disajnih puteva. Rizik od apneje viši je kod gojaznih osoba i pušača.
Snovi koji se ponavljaju
Desilo vam se nekad da iz noći u noć sanjate isti san? Psiholozi kažu da nam podsvijest time ukazuje na nešto što nismo primijetili u realnosti. Ponekad, takvi snovi se ponavljaju sve dok se situacija koja nas opterećuje u stvarnom životu ne razriješi.
Propadanje
Da li vam zvuči poznato osjećaj da padate i padate i budite se tek kad tresnete o zemlju? Ovo je takođe neprijatno, ali bezopasno iskustvo. Spavanje je pomalo nalik na umiranje – otkucaji srca i disanje se usporavaju, mišići se opuštaju i umiruju. Mozak se ponekad uplaši i šalje impulse u mišiće da bi provjerio da li smo još živi i u tom trenutku se “trgnemo”.
Vantjelesno iskustvo
Ponekad, u polusnu, može se desiti da imamo osjećaj kao da napuštamo sopstveno tijelo. Osobama koje su sklone mistici ovaj fenomen služi kao dokaz za postojanje duše. S druge strane, ovaj fenomen jeste prilično teško objasniti sa naučnog stanovišta. Nauka proznaje da postoji iluzija “izlaska iz tijela”, ali nema objašnjenje kako to funkcioniše.
Prosvjetljenje
Ovo se dešava ponekad, kad dugo, dugo razmišljamo o nekom problemu, ali ne možemo da nađemo rješenje. Ponekad nam mozak daje nagovještaj rješenja u snu, ali je onda jako važno da po buđenju odmah pokušamo da primijenimo to rješenje, dok ga nismo zaboravili.
Navodno je ruski hemičar Dimitrij Mendeljejev bio toliko “opsjednut” periodnim sistemom elemenata, da ga je prvi put “ugledao” upravo u snu.
Stvar je u tome da naša podsvijest ponekad odgovor na pitanje koje nas muči spozna prije našeg svjesnog djela. Pošto podsvijest preuzima primat dok spavamo, ponekad dolazi do ovakvih “prosvjetljujućih” snova.
Izvor: Mondo
Sarajevo Film Festival 2017. bit će otvoren 11. augusta filmom “Druga strana nade” Akija Kaurismäkija projekcijama u Narodnom pozorištu Sarajevo i Ljetnom kinu Raiffeisen.
Kako navode iz SFF-a, ovo izuzetno filmsko ostvarenje kojim se, nakon šest godina, na velika platna vratio majstor sedme umjetnosti Kaurismäki, predstavlja svojevrstan tematski nastavak filma “Le havre” iz 2011. godine kojim je otvoren 17. Sarajevo Film Festival.
Film “Druga strana nade” je premijerno prikazan na ovogodišnjem Internacionalnom filmskom festivalu u Berlinu gdje je osvojio najznačajniju nagradu za režiju Srebrenog medvjeda, izazivajući jednako oduševljenje i kod publike i kod filmskih kritičara.Izvor:BHRT1