Category: Vijesti

Pojačana je frekvencija vozila na većini graničnih prijelaza, a graničnom prijelazu Doljani na izlazu iz BiH se čeka oko dva sata. Na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška i Zupci na prelazak granice u oba smjera čeka se od 60 do 90 minuta. Na GP Gabela Polje na izlazu iz BiH čeka se do 60 minuta.

Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja su nešto kraća.

Tokom dana, pojačana frekvencija vozila očekuje se i na putevima prema lokalnim izletištima. Vremenski uslovi su povoljni, a zbog visokih temperatura, ne preporučuju se duža putovanja u najtoplijim dijelovima dana.

Kraći zastoji mogući su na dionicama gdje se izvode sanacioni radovi, a gdje je obavezno poštivanje postavljene signalizacije, M-5 Gromiljak-Blažuj, M-5 Donji Vakuf-Travnik, M-17 Vrapčići-Mostar, M-4 Tuzla-Kalesija i M-16 Bugojno-Kupres.

 

Iz BIHAMK-a podsjećaju vozače da prije polaska na putovanje provjere da li posjeduju svu potrebnu dokumentaciju za prelazak granice. Neophodno je posjedovati validan pasoš za osobe, kao i zeleni karton za vozilo. Prelazak granice prema Srbiji i Crnoj Gori za odrasle osobe i dalje moguć samo sa ličnom kartom, dok djeca, kao i ranije, moraju imati pasoš.

Sporazum između Vlade FBiH i predstavnika boraca koji su protestirali ispred zgrade Vlade FBiH u Sarajevu podrazumijeva ukidanje finansiranja svih boračkih udruženja do donošenja zakona o udruženjima od posebnog značaja za FBiH. No, kako u razgovoru pojašnjava v. d. predsjednika Saveza demobilisanih boraca FBiH Nijaz Hodžić, njima to ne predstavlja problem.

Zakonski okvir

– Kada je u pitanju rad Saveza, na godišnjem nivou u te svrhe se izdvaja oko 40.000 KM, dakle po 10.000 u četiri kvartala. Među uposlenima imamo jednog sekretara, a sva ta sredstva odlaze na plaćanje režija Saveza i rad Upravnog odbora i Skupštine, koja ima 50 delegata – kazao je Hodžić. Dodao je da ta odredba sporazuma nije sporna te da zaista treba sve staviti u zakonske okvire.  – Ako jedna grupa boraca na tome insistira, ja nemam ništa protiv, jer će se ukinuti i finansiranje svih ostalih udruženja, kojih imamo više od 1.500 u FBiH. Zaista ovu oblast treba dovesti u red i zakon o udruženjima od posebnog značaja u FBiH će to uraditi i već je na pomolu. Nakon donošenja tog zakona, tačno će biti definirano ko će koga predstavljati i, što je bitnije, ko će snositi odgovornost – smatra Hodžić. Prema njegovim riječima, napokon će agonija u vezi s udruženjima prestati i tačno će biti definirani kriteriji koje je neophodno ispuniti kako bi neko udruženje za sebe moglo reći da je boračko. 

– Savez se neće ukinuti, mi ćemo kroz novi zakon dokazati svoju reprezentativnost. Ko će biti na čelu Saveza i upravnih tijela, o tome će se izjasniti rukovodstvo i delegati, tačno onako kako je to definirano u Statutu. To neće biti problem, mi ćemo nastaviti raditi u kontinuitetu, boriti se za prava svih boraca. Dosta toga urađeno je proteklih godina, ali bilo je i propusta – istakao je Hodžić. Dokaz tome, prema njegovim riječima, jeste i veliki broj boraca koji su na evidenciji zavoda za zapošljavanje širom FBiH. Fiktivni slučajevi  – Ipak, mislim da se radi o velikom broju fiktivnih slučajeva, jer službe ne rade svoj posao. Veliki broj prijavljenih na birou je u inostranstvu, bave se nacrno nekim drugim djelatnostima, a prijavljuju ih na biro drugi ljudi. Kada bi se provela dobra kontrola i analiza, broj boraca na birou bilo bi manji od 30.000 – naglasio je Hodžić. I Koordinacija boračkih udruženja potpisala je s Vladom FBiH sporazum, koji podrazumijeva da će u narednom periodu za borce biti izdvojena znatna finansijska sredstva.  – Da, mi smo to postigli dugotrajnim pregovorima i naredni korak bio je da se uradi pravilnik i kriteriji dodjele sredstava. Ali, desilo se da Ministarstvo potpiše novi sporazum, vjerovatno pod pritiskom demonstranata, koji su, nažalost, već duže od 40 dana ispred zgrade Vlade FBiH u Sarajevu – kazao je Hodžić. Sastanak s ministrom  – Pitamo se sad koja je svrha sporazuma koji je s nama potpisan krajem juna i ovoga koji je potpisan prije nekoliko dana. Ali, kako ne bismo govorili napamet, planiramo održati sjednicu Koordinacije, a dogovoren je sastanak s ministrom za boračka pitanja FBiH Salkom Bukvarevićem – pojasnio je Hodžić

Hiljade turista se svake godine iz naše zemlje vraćaju kućama s lijepim uspomenama na ljubazne domaćine, bogatu prirodu, kulturu, historiju, tradiciju… Iako je većina njih zadovoljna boravkom u BiH, nije im teško priznati kako im nedostaje vode u Sarajevu ili bankomata u Travniku.

Nezadovoljni turisti rijetko kucaju na vrata turističkih zajednica u BiH. Jedino u slučajevima većih incidenata, stranci u BiH traže pomoć nadležnih. Turističke zajednice dužne su pomoći turistima, a većinu slučajeva prebace onim organima koji su nadležni za rješavanje određenog problema.

 

Nedostaje zabavnih sadržaja

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo govori nam kako ova institucija u proteklom periodu nije zaprimila nikakve žalbe turista, ali, na osnovu anketa i istraživanja, došla je do podataka šta turistima nedostaje. 

“Turisti bi voljeli više bankomata u gradovima, javnih toaleta, dječijih igrališta i drugih sadržaja za djecu. Žalili su se i na džeparoše. Kroz analize smo vidjeli da je njima BiH divna, ali nema zabavnih sadržaja, naročito za porodice. Mi smo na osnovu toga kreirali Javni poziv za dodjelu sredstava kojima želimo graditi više igrališta i adrenalinskih parkova te označiti više biciklističkih staza”, naglasila je Đapo.

 

Oni turisti koji posjećuju Sarajevo najteže se suočavaju s nestankom vode. Također, glavni grad BiH nema informativni centar u koji se mogu javiti turisti s primjedbama, žalbama, kritikama ili pohvalama. S obzirom na to da je prije nekoliko mjeseci tek osnovana nova Turistička zajednica Kantona Sarajevo, u skladu s novim Zakonom o turizmu u KS tek se formira baza podataka ove zajednice.

“Još nemamo mjesta gdje se turisti mogu obratiti. Pripremamo istraživanje sa stranim turistima koje ćemo provesti u ovom periodu. Nakon rezultata tog istraživanja, moći ćemo govoriti o stepenu zadovoljstva turista u Kantonu Sarajevo”, kazao nam je Faruk Čaluk, v. d. direktora Turističke zajednice KS.

 

Zadovoljni cijenama i kvalitetom

Kako saznajemo iz drugih kantonalnih turističkih zajednica, manjak bankomata i igrališta gotovo svuda je problem. Kako nam je rekao direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miroslav Matošević, i sam se iznenadio kada je, prema rezultatima anketa, uvidio da su turisti 92-98 posto zadovoljni odnosom cijene i kvalitete turističke ponude u ovom kantonu.

izvor:Klix.ba

 

“Najviše smo anketirali turiste na Vlašiću, što one u hotelima, što prolaznike. Saznali smo da su najviše zadovoljni osobljem, domaćinima, gastro ponudom te pruženim informacijama o nekoj destinaciji. Nažalost, zbog domicijelnog faktora se najviše žale na ono što koriste s drugim stanovnicima ili mještanina. Na Vlašiću su bili nezadovoljni ski-liftovima”, kaže Matošević.

 

Iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona govore nam kako su za 15 godina postojanja dobili dvije ili tri primjedbe turista.

 

“Jednom je jedna osoba napadnuta u ugostiteljskom objektu u Mostaru, što smo mi proslijedii policiji, jer je to njihova nadležnost. Zaista do nas ne dolaze nikakve žalbe”, naglasio je Andrija Krešić, predsjednik Turističke zajednice HNK.

 

Tokom turističkih sezona, pojedine atraktivne destinacije u BiH dobiju svoje ambulante. Srećom, saznajemo kako se rijetko javljaju turisti s težim zdravstvenim tegobama.

 

 

Bez vode, čuvajući se od džeparoša ili trčeći u potrazi za javnim WC-om, i ove godine hiljade Evropljana i turista iz svijeta obilaze bh. gradove. S obzirom na to da zvanični podaci govore kako je svake godine sve veći broj onih koji se odluče odmor provesti u BiH, vlasti bi morale pokazati veći interes da zadrže ovaj rast.

U gradu na Neretvi danas će biti održano tradicionalno 451. takmičenje u skokovima sa Starog mosta na kojem će učestvovati između 50 i 60 skakača. Tačan broj učesnika će biti poznat uoči samog takmičenja nakon što svi prijavljeni skakači obave ljekarski pregled.

Po riječima predstavnika Organizacionog odbora tog takmičenja Emira Balića, ovogodišnje skokove, koji će biti održani u kategorijama skokovi na glavu i skokovi na noge, ocjenjivat će žiri u sastavu Mirsad Deda Pašić, Enver Novaković, Benaid Kalajdžić, Emir Balić i Alica Jakirović.

 

Članovi žirija, kako je kazao, dobri su poznavaoci skokova jer su i sami bili dugogodišnji skakači, a neki od njih i sportski radnici.

Predsjednik Kluba skakača u vodu “Mostari” Semir Drljević naglasio je kako su obavljene sve organizacione i sigurnosne pripreme te da su poduzete sve potrebne mjere kako bi takmičenje proteklo bez problema.

Po njegovim riječima, za mostarske skokove i Klub skakača vlada veliko zanimanje medija pa su do sada snimanje dokumentarnih filmova o tom događaju najavile i tri svjetske medijske kuće.

 

– Skokovi su festival mladosti, hrabrosti i ljepote – poručio je Drljević navodeći kako će, osim takmičenja u skokovima, ovoga vikenda biti održan i tradicionalni festival u tavli, muzički festival koji pripremaju mladi te skokovi s bakljama kojima će tradicionalna manifestacija biti zatvorena.

 

Takmičenje će početi u 16:30 sati, a osim skakača iz Mostara i BiH, ono će okupiti i takmičare iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja.

 

 

Pokrovitelji ovogodišnje manifestacije su kantonalno Ministarstvo turizma i Turistička zajednica HNK-a.

 

U gradu na Neretvi danas će biti održano tradicionalno 451. takmičenje u skokovima sa Starog mosta na kojem će učestvovati između 50 i 60 skakača. Tačan broj učesnika će biti poznat uoči samog takmičenja nakon što svi prijavljeni skakači obave ljekarski pregled.

Po riječima predstavnika Organizacionog odbora tog takmičenja Emira Balića, ovogodišnje skokove, koji će biti održani u kategorijama skokovi na glavu i skokovi na noge, ocjenjivat će žiri u sastavu Mirsad Deda Pašić, Enver Novaković, Benaid Kalajdžić, Emir Balić i Alica Jakirović.

Članovi žirija, kako je kazao, dobri su poznavaoci skokova jer su i sami bili dugogodišnji skakači, a neki od njih i sportski radnici.

Predsjednik Kluba skakača u vodu “Mostari” Semir Drljević naglasio je kako su obavljene sve organizacione i sigurnosne pripreme te da su poduzete sve potrebne mjere kako bi takmičenje proteklo bez problema.

Po njegovim riječima, za mostarske skokove i Klub skakača vlada veliko zanimanje medija pa su do sada snimanje dokumentarnih filmova o tom događaju najavile i tri svjetske medijske kuće.

– Skokovi su festival mladosti, hrabrosti i ljepote – poručio je Drljević navodeći kako će, osim takmičenja u skokovima, ovoga vikenda biti održan i tradicionalni festival u tavli, muzički festival koji pripremaju mladi te skokovi s bakljama kojima će tradicionalna manifestacija biti zatvorena.

Takmičenje će početi u 16:30 sati, a osim skakača iz Mostara i BiH, ono će okupiti i takmičare iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja.

Pokrovitelji ovogodišnje manifestacije su kantonalno Ministarstvo turizma i Turistička zajednica HNK-a.

 

                                                                                                                                                                                    /izvor:bhrt.ba/

Jedan od najvećih Konzumovih maloprodajnih objekata u BiH  je zatvoren, a prema informacijama portala Klix.ba na istom mjestu uskoro bi trebao biti otvoren Bingo centar.

Ova informacija za Klix.ba potvrđena je iz više izvora, dodajući da zatvaranje Konzuma u Zenici nema veze sa aktualnom situacijom i problemima ove firme na tržištu.

 Naime, nakon otvorenja Shopping centra “Džananović” prije devet godina poslovni prostor u kojem se nalazio Konzum kupio je tadašnji Hippo Leasing koji je iznajmljivao prostor. Nakon restruktuiranja Hippo grupacije u Addiko banku, odlučeno je da se nekretnine prodaju, tako da je vlasnik prostora u proteklih nekoliko mjeseci postao Bingo.

 Prema neslužbenim informacijama, Bingo bi 4. augusta trebao otvoriti vrata Zeničanima u novootvorenom objektu u Shopping centru Džananović, a za sada nisu poznati detalji.

 Konzum je u Shopping centru “Džananović” otvoren 2008. godine uz prisustvo čelnika iz Konzuma BiH i Hrvatske. Bingo već posjeduje manje samoposluge u Zenici te hipermarket u Lukovom Polju koji je nedavno renoviran i koji predstavlja najveći prodajni objekt u Zenici.

 

                                                                                                                                                                                                               /izvor:klix.ba/

Jedan od najvećih Konzumovih maloprodajnih objekata u BiH od jučer poslijepodne je zatvoren, a prema informacijama portala Klix.ba na istom mjestu uskoro bi trebao biti otvoren Bingo centar.

Ova informacija za Klix.ba potvrđena je iz više izvora, dodajući da zatvaranje Konzuma u Zenici nema veze sa aktuelnom situacijom i problemima ove firme na tržištu.

Naime, nakon otvorenja Shopping centra “Džananović” prije devet godina poslovni prostor u kojem se nalazio Konzum kupio je tadašnji Hippo Leasing koji je iznajmljivao prostor. Nakon restruktuiranja Hippo grupacije u Addiko banku, odlučeno je da se nekretnine prodaju, tako da je vlasnik prostora u proteklih nekoliko mjeseci postao Bingo.

Prema nezvaničnim informacijama, Bingo bi 4. augusta trebao otvoriti vrata Zeničanima u novootvorenom objektu u Shopping centru Džananović, a za sada nisu poznati detalji. 

 

Konzum je u Shopping centru “Džananović” otvoren 2008. godine uz prisustvo čelnika iz Konzuma BiH i Hrvatske. Bingo već posjeduje manje samoposluge u Zenici te hipermarket u Lukovom Polju koji je nedavno renoviran i koji predstavlja najveći prodajni objekt u Zenici.

izvor:Klix.ba

Različiti su prijedlozi stigli iz dva bosanskohercegovačka entiteta o ruti koja bi kroz Bosnu i Hercegovinu vodila na brzoj cesti Sarajevo – Beograd, ali još nema dogovora unutar BiH o tome. Pregovori su se na nivou ministra državnog i entitetskih vodili proteklih mjeseci, ali rješenje je izostalo.

Od prvobitnih osam, u razmatranje dolaze u obzir tri pravca, koje su inače predviđena strateškim dokumentima.

Dvije rute podrazumijevaju da spojna tačka između Bosne i Hercegovine i Srbije bude u Vardištu kod Višegrada, a treća ruta predviđa da se Sarajevo i Beograd spoje preko Tuzle i Bijeljine 

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je prije tri dana prihvatio prijedlog radnih tijela tog Doma da trasa buduće brze ceste od Sarajeva do Beograda ide preko Zenice, Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine.

“Većinom glasova smo odredili da ta trasa ide preko Tuzle. Od Sarajeva do Zenice, sadašnjim napravljem dijelom Koridora Vc, onda od Sarajeva do Žepča projektovanim dijelom koridora Vc. U Žepču se također odvaja prema Tuzli ‘y krak’ koridora Vc koji je ušao u projektnu dokumentaciju Ministarstva za promet i komunikaciju FBiH, kada sam ja bio ministar”, objašnjava za Radio Slobodna Evropa bivši ministar prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Parlamentu FBiH Enver Bijedić.

“Od Tuzle do Brčkog , također ‘y krak’ i tu se uklapa u projektnu dokumentaciju Autocesta Republike Srpske. Od Brčkog do Bijeljine i onda prema granici i tamo negdje u okolini Rume bi trebao da se uklapa u autoputu Beograd – Zagreb”, dodaje Bijedić.

 

S druge strane, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić za Radio Slobodna Evropa kaže da ne želi komentarisati odluku Parlamenta FBiH da trasa od Sarajeva do Beograda ide preko Tuzle.

“Republika Srpska i dalje stoji na svojim pozicijama da su projekti u RS-u koji su ušli u strateška dokumenta sasvim zadovoljavajući i da su nešto što je interes Republike Srpske. To govorim o ruti tri, znači od Sarajevo, preko Pala, Sokoca, Rogatice, Višegrada i Vardišta. Također, često se zaboravlja i ruta devet, koja veže Koridor Vc sa Srbijom preko Tuzle i Zvornika za Loznicu, i to je dobar projekat. A ovo što je Parlament Federacije, usvojio to je njihovo pravo i ja to ne mogu da komentarišem”, poručio je Trninić.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je nedavno novinarima rekao da se u Bosni i Hercegovini nikada neće postići dogovor o izgradnji brze ceste Sarajevo – Beograd, preko Višegrada.

 

Mirko Šarović

Kao razlog tome Šarović je naveo “zbog iracionalnog, ludog razmišljanja svih u BiH”, te dodao da će “pusti istočni krajevi Srpske (RS) ostati pusti, a drugi krajevi neće biti dovoljno razvijeni”.

Međutim, Enver Bijedić ima drugačiju argumentaciju. 

Kako navodi, prva varijanta koju je predložio je 335 km dugačka, i ona je već izgrađena u dužini od oko 135 km. Dalje, kaže, treba još 200 km da se gradi i to već spremljene projektne dokumentacije.

Kao drugi razlog koji tome ide u prilog Bijedić navodi povezivanje najmnogoljudnijeg i najrazvijenijeg, Tuzlanskog kantona, a također i dijela Republike Srpske, koji se odnosi od Brčkog do Bijeljine, koji je također gusto naseljen i koji je privredno jako potentan, u poljoprivrednom i svakom drugom smislu. I tamo se, dodaje, uklapa na izgrađeni dio autoceste Beograd – Zagreb.

“Imamo izgrađenih 135, treba još 200 km. U čemu je razlika u odnosu na ovaj drugi prijedlog kojeg su predlagali, naravno, Dodik i Vučić? Tamo bi trebalo da se izgradi sve, kompletno, 340 km, malo je duži taj dio, jer tamo nema izgrađen ni jedan jedini metar. Znači, mora se praviti od Sarajeva, prema Palama, od Pala do Prače, Višegrada itd.”, ističe Bijedić.

 

Bijedić kao drugi argument ističe da je “taj dio Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine jako rijetko naseljen”.

 

“Tamo nema dovoljno stanovništva, nema tu fizibilnosti, opravdanosti izgradnje ceste s obzirom na broj vozila koji bi se kretao. I u krajnjem, ono što je najvažnije, i za Republiku Srpsku i za Federaciju, je to da bi se taj koridor trebao praviti ne grant sredstvima Turske, kao što je Turska obećala, nego kreditnim sredstvima Turske, koja se moraju vraćati. Ako se bude pravilo na ovom gornjem, sjevernom koridoru, kojeg sam ja predložio, to bi se vratilo vrlo brzo s obzirom na to da bi prolazio veliki broj vozila”, riječi su Envera Bijedića.

Još nije poznato na koji će način Vlada Turske finansijski podržati gradnju brzog puta od Sarajeva do Beograda, te koliko će novca trebati za to. Stoga je ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko uputio pismo turskom ministru ekonomije Nihatu Zeybekciju. 

U pismu se navodi da su tokom sastanka sa entitetskim resornim ministrima definisana tri prijedloga moguće trase brzog puta Sarajevo – Beograd, ali da je nemoguće bilo šta raditi dok ne bude utvrđen finansijski okvir.

“Dvije rute preferiraju da spojna tačka između BiH i Srbije bude u Vardištu kod Višegrada, a treća ruta predviđa da se Sarajevo i Beograd spoje preko Tuzle i Bijeljine”, napisao je Jusko. 

Ministri prometa i komunikacija BiH i Srbije, Ismir Jusko i Zorana Mihajlović

Ipak, sekretar ministra saobraćaja i komunikacija BiH Igor Pejić napominje da je Vlada Republika Srbije već odredila pravac kojim će ići kroz Srbiju i on se završava na Vardištu, te da ostali prijedlozi i ne mogu biti dio tog projekta.

 

“U tom kontekstu vidljivo je da je došlo do određenih razmimoilaženja po pitanju trase. Ta razmimoilaženja zanemaruju osnovni podatak da je Republika Srbija svoju dionicu skoro izgradila do graničnog prijelaza Kotroman, odnosno Vardište, nekih 40 kilometara nedostaje i to u punom profilu autoceste. Potpuno je jasno da prijedlozi preko Tuzle, Bijlene, Brčkog… nisu suglasni sa projektom koji radi Vlada Republike Srbije, kojeg je praktično dobrim dijelom okončala. Republika Srbija je dionicu od Vardišta praktično povezuje sa Koridorom X, te da sve druge trase nisu kompatibilne sa njihovim projektom”, kaže Pejić.

 

U Međuvremenu je potpredsjednica srbijanske Vlade i ministrica građevinarstva Zorana Mihajlović izjavila da je Srbija spremna da gradi autoput Beogad – Sarajevo i već je urađena studija izvodljivosti, ali da Bosna i Hercegovina mora da dogovori o ruti na svojoj teritoriji.

 

“Od samog početka Srbija je potpuno spremna da gradi autoput prema Sarajevu, a kada smo imali zajedničke sjednice vlade, to je dogovoreno. Sa srpske strane postoji čak i studija izvodljivosti i tačno se zna koja će ruta biti, ali još nije jasna ruta kroz BiH. Tu mora da postoji dogovor unutar Bosne i Hercegovine i na taj dogovor ne može da utiče Srbija”, rekla je Mihajlović.