Category: Vijesti

Vlasti u RS-u nastavljaju s ograničavanjem fundamentalnih prava u ovom entitetu. Nakon usvajanja zakona o kleveti na red je došao Zakon o neprofitnim organizacijama. Naime, NSRS bi već naredne sedmice trabala razmatrati zakon kojim će, ukoliko bude usvojen, biti nametnut strogi nadzor nad radom nevladinih organizacija u tom entitetu, a one koje dobivaju bilo kakva sredstva iz inozemstva obavezati da se registriraju kao “strani agenti”. Ovakve odredbe institucije Evropske unije, Vijeća Evrope i OSCE-a okarakterisale su nedemokratskim. Da li je konačni cilj vlasti ugušiti sve kritike na njihov račun?

Organizacije u RS-u koje se djelimično ili u potpunosti finansiraju iz inostranstva biće označene kao agenti stranog uticaja. Kao i u slučaju kriminalizacije klevete, udruženja i aktivisti upozoravaju na pogubnost ovakvog zakona po demokratiju.

“Targetiranje neprofitnih organizacija kao stranih agenata, diskriminacija u odnosu na udruženja koja se finansiraju samo iz budžeta, zabrana političke aktivnosti, što je protiv Ustava BiH i RS-a, da ne govorimo o evropskim konvencijama koje se tiču fundamentalnih prava na udruživanje, okupljanje, slobodu mišljenja i govora – sve se to ovim zakonom krši”, ističe Aleksandar Žolja, predsjednik Udružnja Helsinški parlament građana Banjaluka.

Aktivisti vjeruju da je zakon usmjeren protiv organizacija koje na bilo koji način propituju i kritikuju poteze vlasti. Apsurdno je, navode, i to što su neke nevladine organizacije koje su sada na udaru osnovane upravo jer vlast nije u dovoljnoj mjeri radila svoj posao.

“Ukoliko bi se zakon usvojio ovakav kakav jeste, ne biste imali pravo da kritikujete neki zakon koji je predložen, ne biste imali pravo da predložite neki zakon ili amandman, da kritikujete uopšte političare jer se i to može uzeti kao političko djelovanje”, naglašava Stefan Blagić, predsjednik Udruženja Restart Srpska.

Iz misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini pozivaju vlast u RS-u da povuče nacrt zakona. Pisali su pojedinačno svim poslanicima. Upozoravaju da RS krši preuzete obaveze.

“Što se tiče OSCE-a, BiH, i s njom RS, preuzela je obaveze pristupanjem OSCE-u da se pridržavaju vladavine prava iz prostora za nevladine organizacije u kojem one djeluju”, ističe Thomas Busch, zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH.

Nacrt zakona o neprofitnim organizacijama će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini naći u utorak, 26. septembra.

federalna.ba

Na društvenoj mreži X (nekadašnjem Twitteru) stranica “World of Statistics” objavila je listu zemalja u kojima se popije najviše kilograma kafe po glavi stanovnika godišnje.

Sedma pozicija

Na prvom mjestu je Finska gdje se godišnje popije čak 9,6 kilograma po stanovniku.

Slijede Norveška sa 7,2 kilograma, Nizozemska sa 6,7, Švedska sa 6,5 pa Slovenija sa 6,1.

U top 10 su i Austrija u kojoj se po stanovniku popije 5,5 kilograma kafe godišnje, a odmah iza nje, na sedmoj poziciji je Srbija s 5,4 kilograma. Slijede Danska i Njemačka s po više od 5 kilograma godišnje te Belgija s 4,9 kilograma kafe.

Posljednje mjesto

Bosna i Hercegovina na 12. mjestu s 4,3 kilograma kafe godišnje, a Hrvatska je tri mjesta niže s 3,8 kilograma. Sjeverna Makedonija je 18. i ovoj državi se po stanovniku popije oko 3,6 kilograma kafe godišnje.

Posljednje mjesto na ovoj listi zauzima Nigerija s 0,03 kilograma kafe.

Oko 19.000 građana Bosne i Hercegovine hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje. Gotovo svaki peti stanovnik ne može priuštiti sebi nijedan obrok dnevno, a javne kuhinje su postale jedino mjesto gdje to mogu dobiti. I dok je iz dana u dan spisak korisnika sve duži, a sredstava sve manje, nadležni šute.

Broj socijalno ugroženih raste, a donacija je sve manje. Stanje u društvu mnogo je lošije nego što se to da pretpostaviti – tvrde u udruženjima za pomoć ugroženim licima. Samo u Bijeljini broj korisnika se svakodnevnmo povećava.

“Već pet godina radim humanitarne akcije porodicama i zauzmem se kao da su moje. Želim da obezbijedim što više sredstava da su mirne bar nekoliko mjeseci. Što se tiče institucija, one su gluhe o ovoj temi. Razumijem da ima mnogo onih koji su ugroženmi i bolesni, ali bi trebalo da rade na tome da se smanjuje ovaj broj”, govori Trajan Janković, predsjendik Humanitarnog udruženja “Humani čovjek”.

Od kako je osnovana bijeljinska Narodna kuhinja broj korisnika već se tri puta se povećao. Podjela hrane vrši se na šest punktova – četiri u Bijeljini i dva u Janji. Za 50 korisnika koji nisu u mogućnosti doći na neki od punktova obrok se odnosi na kućnu adresu. Iz gradske uprave izdvaja se više od 120.000 KM za nabavku i distribuciju hrane.

“Plus svi ostali troškovi – za struju, vodu, goriva za distribuciju hrane, plate radnika koji pripremaju hranu i koji je dijele”, ističe Mitar Škorić, rukovodilac Službe za zajedničke poslove Grada Bijeljina.

Povećanje zahtjeva bijeljinskom Centru za soijalni rad prvenstveno se ogleda u oblasti zahtjeva za dodatak za pomoć i njegu drugog lica.

“Tu imamo povećanje preko 150 korisnika više nego prošle godine. Trenutno je 1.976 korisnika za pomoć i njegu drugog lica”, navodi Mila Stojanović, socijalni radnik Centra za socijalni rad Bijeljina.

Povećani su i zahtjevi za smještaj u socijalnu ustanovu, ali i onih kojima je narodna kuhinja jedini način da prežive dan. No u odnosu na realne potrebe, to je još uvijek nedovoljno. Veliki broj sugrađana nema ni za osnovne životne potrebe, a donatora je sve manje. Danas još možda jedino humanitartna udruženja nastoje nadomjestiti razliku u broju skrbljenih i onih građana koji su u stanju socijalne potrebe. Podaci su poražavajući.

“Za tri godine humanitarnog rada uspjeli smo podijeliti 142.000 KM što se tiče hrane, paketića, pomoći za Vaskrs, skupljanje za oboljele od karcinoma… Kad sam preko ‘humanog Djeda Mraza’ djeci dijelo paketiće, prve godine smo podijelili 320, druge 500, a treće godine 700 paketića. Broj samo raste, niko ne pokušava da ga smanjuje”, ističe Janković.

Prognoze nisu optimistične. Analitičari vjeruju da će s nadolazećom inflacijom u narednim godinama biti sve više korisnika u stanju socijalne potrebe. Da “sit gladnom ne vjeruje” najbolje potvrđuje podatak da su u proteklom periodu revizori utvrdili niz propusta u izvršenju budžeta Bosne i Hercegovine, tj., da pojedini članovi nadzornih i upravnih odbora te komisija u institucijama Bosne i Hercegovine, kojima je mandat odavno istekao, redovno dobijaju naknade, dok se takođe na pojedinim rukovodećim mjestima nalaze ljudi koji su odavno stekli uslove za penziju.

federalna.ba

Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je 13,1 posto i dvostruko je viša u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji. Veću stopu nezaposlenosti ima samo Albanija. Ovi su podaci pomalo iznenađujući s obzirom na to da poslovna zajednica već duže vremena upozorava kako na tržištu nema radnika, zbog čega su ih prinuđeni dovoditi iz drugih država. Jedno od obilježja vremena u kojem živimo je svakako dinamična migracija stanovništva.

U julu 2023. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 350.461. U odnosu na juni povećao se za 1,1%, a u poređenju sa julom 2022. godine smanjio se za 3,1%. Broj zaposlenih osoba u junu ove godine iznosio je 850.480. U odnosu na maj broj zaposlenih osoba se povećao za 0,2%“.

Iako nam je stopa nezaposlenosti dvostruko veća u odnosu na evropski prosjek, zadnjih desetak godina u konstantnom je padu.

BORIS PUPIĆ, Agencija za rad i zapošljavanje BiH

“2017. godine ta stopa nezaposlenosti u BiH je bila 20,5 posto. U 2020. godini oko 16 posto. Tako da ipak imamo jedan dobar trend smanjivanja nezaposlenih osoba i anketa o radnoj snazi i anketa o stopi nezaposlenosti i govore u tom prilogu.”

Poslodavci tvrde da je naša ponuda radne snage iscrpljena, jer većina onih koji su na biroima su upitne kvalifikacione strukture. Nije mali broj onih koji rade na crno ili u inostranstvu, a na evidencijama se vode samo zbog određenih socijalnih davanja. Zbog toga se sve više angažuju strani radnici.

Iako posla ima više nego ikada, sve veći broj građana napušta Bosnu i Hercegovinu. Ne pomažu ni veće plate. U zadnjih 10 godina u inostranstvo je otišlo oko 600 hiljada bh. građana. Političari znaju za ove brojke, ali ne preduzimaju ništa.

bhrt