Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Zakazana 67.sjednica Vlade SBK/KSB

    vlada sbk

    Na osnovi članka 28. Zakona o Vladi  Kantona Središnja Bosna (Službene novine  Kantona Središnja Bosna,  broj: 5/03 – prečišćeni tekst i 14/03) i člana 33. Poslovnika o radu Vlade  Kantona Središnja Bosna (Službene novine Kantona  Središnja Bosna, broj 12/16 – prečišćeni tekst), premijer Tahir Lendo sazvao je 67.sjednicu Vlade kantona za četvrtak, 19.oktobra 2017.godine s početkom u 9 sati.

    Za sjednicu je predložen sljedeći dnevni red:                    

    1. Zapisnik sa 66. sjednice Vlade Kantona Središnja Bosna– tajnik Vlade Kantona
    2. Prijedlog zakona o inspekcijama Kantona Središnja Bosna – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    3. Nacrt zakona o besplatnoj pravnoj pomoći – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    4. Nacrt zakona o državnoj službi u Kantonu Središnja Bosna – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    5. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova Službe za zapošljavanje KSB/SBK– Služba za zapošljavanje
    6. Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Zavoda za zdravstveno osiguranje KSB/SBK – Zavod za zdravstveno osiguranje
    7. Prijelog odluke o dopuni Odluke o primjeni granskih kolektivnih ugovora za oblast obrazovanja – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    8. Prijedlog odluke o utrošku sredstva za zamjenu stolarije u OŠ “Muhsin Rizvić” Fojnica – Ministarstvo brazovanja, znanosti, kulture i sporta
    9. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku udžbenika za socijalno ugrožene učenike i učenike romske nacionalnosti – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    10. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za popunu upražnjenih radnih mjesta u školama – Ministarstvo obrazovanja , zananosti, kulture i sporta
    11. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava Zavodu za javno zdravstvo KSB/SBK za nabavku cjepiva – Ministartstvo zdravstva i socijalne politike
    12. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za hrvatsku bolnicu “Dr. Fra Mato Nikolić” Nova Bila – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
    13. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava Proračuna Kantona Središnja Bosna za 2017. godinu Razvojnom programu Ujedinjenih naroda – UNDP-u – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
    14. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Plan novčanih tokova za IV. kvartal 2017. godine – Ministarstvo financija
    15. Prijedlog odluka o izdvajanju sredstva za općinu Dobretići (IV. kvartal) – Ministarstvo financija
    16. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za sufinanciranje nastupa na Međunarodnom sajmu turizma i turističke berze “Sarajevo 2017” – Ministarstvo gospodarstva
    17. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za poticaj gospodarstvu (LOT 6-subvencija općinama za projekte održivog turizma) – Ministarstvo gospodarstva
    18. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za poticaje u poljoprivredi (interventna sredstva) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    19. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za izgradnju kanalizacije “Carevo Polje”, općina Jajce – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    20. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za projekte u oblasti vodoprivrede na području općine Vitez ( rekonstrukcija primarne vodovodne mreže ) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    21. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za projekte u oblasti vodoprivrede na području općine Vitez (rekonstrukcija vodovoda u Starom Vitezu) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    22. Prijelog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku telefonske centrale za potrebe MUP-a – Ministarstvo unutarnjih poslova
    23. Prijedlog odluke o iskljižavanju pištolja dodjeljenih umirovljenim policajcima – Ministarstvo unutarnjih poslova
    24. Prijedlog odluke o dodjeli ugovora za izvođenje dodatnih radova na uređenju parking prostora ispred zgrade Vlade Kantona – Služba za zajedničke poslove
    25. Prijedlog odluka o davanju suglasnosti na zaključivanje ugovora o javnim nabavkama – Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
    26. a) za izgradnju vodovoda u MZ Kaonik, općina Busovača
    27. b) za izgradnju kanalizacije u Gučoj Gori, općina Travnik
    28. c) za nabavku i ugradnju crpke na izvorištu Kremenik, općina Vitez
    29. d) za izgradnju rezervoara u MZ Bučići, općina Novi Travnik
    30. e) za izgradnju kanalizacije u naselju Podolac, općina Travnik
    31. f) za izgradnju cjevovoda Čabrino brdo, općina Travnik
    32. Suglasnost za pokretanje postupka za prodaju nekretnina u Republici Crnoj Gori – Agencija za privatizaciju
    33. Informacija o održanom sastanku po zaključku Vlade – Agencija za privatizaciju
    34. Suglasnost za raspisivanje oglasa za popunu radnih mjesta u MUP-u – Ministarsatvo unutarnjih poslova
    35. Suglasnost za popunu radnih mjesta u Ministarstvu gospodarstva – Ministarstvo gospodarstva
    36. Suglasnost za pokretanje postupka za nabavku uredskog namještaja za ptrebe MUP-a – Ministarstvo unutarnjih poslova
    37. Suglasnost za pokretanje postupka za nabavku stalnih sredstava za potrebe škola – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    38. Suglasnost za zaključivanje ugovora o djelu za potrebe škola – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    39. Suglasnost Općinskome sudu Bugojno za zaključivanje ugovoa o djelu za održavanje sustava grijanja, za sezonu 2017. / 2018. godina – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    40. Suglasnost za produženje ugovora o održavanju i nadogradnji sustava EMIS – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    41. 35. Suglasnost za povećanje naknade članovima ispitne komisije (tajnicama) Povjerenstva za polaganje vozačkih ispita – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    42. Informacija o zahtjevu za izvršenje Odluke Ustavnog suda BiH broj: 4038/16 od 7.9.2017.godine ( u predmetu “Agrokop” d.o.o Travnik i drugi ) – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    43. Informacija o preporukama Institucije ombudsmana po žalbi “El-Toro” d.o.o Bugojno – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    44. Informacija o zahtjevu Sindikalne organizacije organa uprave KSB/SBK za poštivanje članka 34a. Kolektivnog ugovora – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    45. Izvješće o radu Regionalne ekonomske zajednice (REZ-a) za razdoblje siječanj- lipanj 2017.godine – Ministarstvo gospodarstva
    46. Izvješće načelnika općine Kreševo o utroške sredstava za čišćenje i uređenje korita rijeke Kreševčice – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
    47. Izvješće načelnika općine Busovača o utroške sredstava za za sanaciju šteta od požara– Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
    48. Izvješće o rezultatima korištenja fiksnih i mobilnih radara za III. kvartal 2017.g. – Ministarstvo unutarnjih poslova
    49. Izvješće o realizaciji zaključaka Vlade Kantona za mjesec rujan 2017.g. – Stručna služba Vlade
    50. a) Ministarstvo gospodarstva
    51. b) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    52. c) Ministarstvo unutarnjih poslova
    53. Izvješće o radu inspekcija za mjesec rujan 2017.g. – Stručna služba Vlade kantona
    54. a) Ministarstvo unutarnjih poslova
    55. b) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    56. c) Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    57. d) Minitarstvo gospodarstva
    58. e) Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
    59. Rješenje o dodatku na plaću za Irmu Čorbić zbog povećanog obima poslova u odjelu za obrazovanje i znanost – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta

  • Sutra tematska sjednica Općinskog vijeća Donji Vakuf

    za i protiv

    Na osnovu člana 51. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Donji Vakuf, a na zahtjev grupe vijećnika, predsjedavajući Naser Rujanac sazvao je tematsku sjednicu Općinskog vijeća Donji Vakuf.

    Za sjednicu je predložen sljedeći dnevni red:

    1.Razmatranje situacije u JU Dom zdravlja Donji Vakuf, nastale nakon donošenja Odluke o razrješenju Upravnog odbora JU Dom zdravlja Donji Vakuf, a sa ciljem vraćanja rada organa upravljanja JU Dom zdravlja Donji Vakuf u okvire zakonitosti i nadležnosti definisanih Statutom JU Dom zdravlja Donji Vakuf.

    Sjednica će biti održana u srijedu, 18.oktobra, u velikoj sali zgrade Općine Donji Vakuf s početkom u 16 sati.

  • Prije sto godina rodio se Mak Dizdar, jedan od najvećih bh. pjesnika

    MAK100

    Prije stotinu godina u Stocu je rođen jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika Mehmedalija Mak Dizdar.

    Bosnu je definirao stećcima u svojim kapitalnim djelima Kameni spavač i Modra rijeka koja se ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke poezije prošlog stoljeća. Sastavio je sliku svijeta kojeg odavno nema, a osnova na kojoj ga je izgradio su stari bosanski tekstovi.

    “Poezija Maka Dizdara sržno živi od postupka arhaiziranja modernog i moderniziranja arhaičnih kulturoloških i povijesnih vrijednosti”, napisao je o Dizdaru književnik Enver Kazaz.

    “On je otkrio praslojeve tradicije i istodobno nas je, na tragu egzistencijalističke poetike, suočio sa metafizičkom nadom i egzistencijalnom prazninom”, naveo je Kazaz.

    Dizdara navodi kao pjesnika prevođenja dviju mitoloških struktura u novi poetski jezik, a te strukture su bosansko srednjovjekovlje i njegov jezik stećaka, te mitologija i kosmogonija antičke Grčke.

    Osnovnu školu je završio u Stocu, nakon čega odlazi u Sarajevo. Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Nakon rata, kojeg je dijelom proveo u ilegali, ostaje vezan uz novine kao urednik lista Oslobođenje, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis Život.

    Bibliografija: Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971).
    Cjelina Dizdarovog pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke Kameni spavač. Zbirka Kameni spavač ima historijsku vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.

    Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu,Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva Bosna je definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna. Bosni je, kaže pjesnik u komentaru “bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka”.

    Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.

    U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti 14. jula 1971. godine.

    Nizom manifestacija danas će biti obilježena 100. godišnjica rođenja velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara.

    Obilježavanje 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara odvija se u sklopu projekta Mak Dizdar: prvih stotinu godina, kojeg zajednički provode Fondacija Mak Dizdar, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

    U 12 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u sklopu događaja pod nazivom Slovo po slovo, zbirka po zbirka bit će predstavljena preuređena biblioteka Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, izložba MAKKAM i konceptualno umjetničko djelo Fragmenti spomenika Maku Dizdaru autora dr. Adisa Fejzića, kao i izložba Mak Dizdar: prvih stotinu godina, koju zajednički potpisuju Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Fondacija Mak Dizdar.

    O značaju misli i djela Maka Dizdara, o prevođenju Makovih stihova u jezik likovne umjetnosti kroz rad Adisa Fejzića i značaju muzejske biblioteke u kontekstu proučavanja bosanskohercegovačke kulturne i historijske baštine će govoriti prof. dr. Amila Buturović, prof. dr. Lejla Nakaš, direktor Fondacije Mak Dizdar dr. Gorčin Dizdar, direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hasimbegović, kao i predsjednik Upravnog odbora Fondacije za muzičke, scenske i likovne djelatnosti Armin Omerović.

    U 14 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine uz prisustvo autora Amarilda Gutića bit će održana predpremijera dokumentarnog filma Mak, koji će istog dana premijerno biti prikazan na TV-kanalu Al Jazeera Balkans u 17.05 sati.

    Kako je rečeno u najavi, “dokumentarni film Mak podsjeća na detalje životnog i pjesničkog puta Mehmedalije Maka Dizdara, od partizanskog ilegalca do poete autentičnog jezika.” Film Mak produkcijski je rad Centra za razvoj medija i analize, u čijem sastavu djeluje on-line magazine Žurnal.

    U 20 sati u Narodnom pozorištu u Sarajevu pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bit će održana svečana akademija i muzički teatar Mak Dizdar: prvih stotinu godina autorice Belme Bešlić-Gál. Prisutnima će se obratiti dr. Gorčin Dizdar, direktor Fondacije Mak Dizdar, prof. dr. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i g. Bakir Izetbegović. U sklopu muzičkog teatra nastupaju glumci Dženana Džanić i Muhamed Hadžović i muzičari Nataša Mirković i Pippo Corvino, za video projekcije odgovorna je autrijska umjetnica starsky (Julia Zdarsky), dok kostimografiju potpisuje Nermina Varešanović.

    izvor: radiosarajevo

  • Centar za kulturu, informisanje i sport organizuje okrugli sto na temu “Uloga žene u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992.-1995.”

    Okrugli sto Dan brigade

    U povodu Dana brigade JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf organizuje okrugli sto na temu – Uloga žene u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992.-1995.

    Okrugli sto biće upriličen u subotu 21. Oktobra, u velikoj sali Doma kulture s početkom od 17:30 sati.

    Uloga žene u odbrani BiH od agresora bila je jedan od važnijih segmenata odbrane Bosne i Hercegovine. Na ovu temu razgovarat ćemo sa tada aktivnim članicama Udruženja Sumejja, MDD Merhamet, ženama angažovanim u Armiji RBiH, zdravstvu, obrazovanju…Prigodan referat podnijet će načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić.

    Ovom prilikom, biće uručene i nagrade najboljim učeničkim likovnim i literarnim radovima pristiglim na Konkurs za najbolji učenički literarni  i likovni rad objavljen povodom obilježavanja 21. oktobra – Dana osnivanja 770. slavne brdske brigade. Tema za literarni rad bila je “Pismo borcu Armije BiH” a za likovni rad „ Slavni put za sigurnu budućnost”

  • Udruženje RVI Donji Vakuf organizuje svečanu akademiju povodom Dana RVI općine Donji Vakuf

    NAJAVA RVI 21 oktobar

    Udruženje RVI općine Donji Vakufi u subotu 21. oktobra i ove godine obilježava Dan RVI općine Donji Vakuf. U sklopu obilježavanja ovog značajnog datuma biće upriličena svečana akademija koja će se održati u velikoj sali zgrade Općine Donji Vakuf s početkom u 16:30 sati.  

    „Održavanjem ovih akademija prenosimo na nove generacije sjećanja i historijske činjenice iz proteklog rata, jer ne smijemo dozvoliti da se naša borba i naše patnje zaborave“,  istakao je  Fadil Sole, predsjednik Udruženja RVI Donji Vakuf.

    Iz Udruženja RVI Donji Vakuf pozivaju sve ratne vojne invalide, članove Udruženja, da prisustvuju svečanoj akademiji te tako daju svoj doprinos obilježavanju ovog značajnog datuma.

    Podsjetimo,  samo dva dana nakon formiranja 370. brdske brigade, 23. oktobra 1993. godine u sali KSC-a u Bugojnu formirano je Udruženje RVI koje je u svom sastavu okupljalo ratne vojne invalide općina Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Šipovo, kao i sve ostale RVI koji su u toku agresije na BiH imali prebivalište na teritoriji općine Bugojno. Prvi predsjednik tada jedinstvenog Udruženja RVI bio je Ragip Kolašinac, a potpredsjednik Amir Kriko. 10.septembra 1994. godine održana je osnivačka Skupština saveza RVI BiH i za prvog predsjednika Saveza izabran je Amir Kriko. Danas Udruženje RVI Donji Vakuf svoj dan slavi na datum formiranja donjovakudske brigade, 370.slavne brdske brigade.

  • Obavještenje iz Elektrodistribucije

    elektronaslovv

    Iz Elektrodistribucije Zenica, poslovne jedinice Donji Vakuf obavještavaju potrošače da će danas (17.10.) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti trafo područje Duge Njive u vremenu od 09:00 do 15:00 sati.

    Radovi će biti izvođeni i sutra (18.10.) na dalekovodu Janj – Osnovna škola, i to u naseljima Babin Potok 1,2,3 i GSM Đihanići u vremenu od 10:00 do 16:00 sati 

    I u četvrtak (19.10.) će zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti područje dalekovoda  Donji Vakuf – Prusac i to naselja: Ina benzinska pumpa,  Pribrača1, Pribrača2,  Urija, Prusac-Begića Ćuprija,  Prusac-Rika, Kamenolom, Tepeđik1, Tepeđik2, Prusac – Čaršija, Prusac – Srt,  Prusac – Magrđije, Potkraj i Guvna u vremenu od 10:00 do 16:00.

    Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca na broj telefona 080 02 01 30.

          

     

  • Domaćini na Rostovu se pripremaju za zimsku sezonu: Rezervacije već pristižu, najviše iz Hrvatske

    Rostovo je jedno od ski centara u Srednjobosanskom kantonu koje svake godine okupi hiljade turista iz BiH i zemalja regiona, a pripreme za zimsku sezonu uveliko su u toku.

    Skijalište “Rostovo” smješteno je desetak kilometara od Bugojna i idealno je za početnike s obzirom na to da se nalaze dvije mekane staze dužine 600 i 800 metara smještenih na visini od 1.160 metara. Zbog ruže vjetrova i nadmorske visine, jedno je od omiljenih mjesta sportista i rekreativaca, a u razgovoru za Klix.ba voditelj ski centra “Rostovo” Rusmir Kurbegović je kazao kako se već provode pripreme za narednu zimsku sezonu.

    “Trenutno pripremamo staze našim planskim održavanjem jer mi imamo travnatu stazu koja je izuzetno dobra i nije opasna. Poslove oko liftova smo priveli kraju, a uskoro ćemo nabaciti i sidra koja van sezone skidamo. Rezervacija već imamo, to su uglavnom turisti iz Hrvatske i vjerujemo da je pred nama dobra sezona, samo ako nas vrijeme posluži”, kazao je Kurbegović.

    Ski centar Rostovo s prvim minusima aktivira snježne topove kojima je pokrivena čitava staza, kako bi turisti i prije prvog prirodnog snijega, osjetili zimske čari. Prošla sezona, prema riječima Kurbegovića, bila je jedna od najboljih u proteklih nekoliko godina zahvaljujući januarskim minusima.

    “Prošle sezone smo imali goste iz Dalmacije, Slavonije, Zagreba, Hercegovine, a dosta gostiju nam dolazi i iz Tuzlanskog kantona. Naša mana je jedino što imamo male staze, ali opet je ujedno i prednost jer su sigurne za djecu i učenje prvih koraka na skijama”, pojašnjava Kurbegović.

    Iako zimi kroz ski centar “Rostovo” prođe više hiljada turista, proljeće je uglavnom mirno zbog manjka turističke ponude. Ljeto i jesen rezervisani su za seminare i konferencije i druge aktivnosti.

    Kurbegović dodaje kako je za širenje turističke ponude na Rostovu potrebna veća podrška lokalne vlasti.

    “Pošto smo jedini ovdje na Rastovu, imamo manje podrške nego ostali centri. Radimo 365 dana godišnje, a oni malo više forsiraju Vlašić koji istina ima više objekata i bolju stazu. Nemamo toliko jaku lokalnu i kantonalnu podršku i zaista nam je njihova podrška potrebna jer imamo potencijal koji možemo iskoristiti zbog povoljne klime na ovoj nadmorskoj visini”, zaključio je Kurbegović.

    Rostovo bi uskoro moglo postati omiljena destinacija za pripreme sportista iz cijele Evrope s obzirom na to da je u toku gradnja sportskog kompleksa i rukometne dvorane. Po završetku radova, sportski kompleks i dvorana bi mogli biti mjesto okupljanja veliki evropskih klubova, čime bi došlo i do porasta turizma u ovoj sredini koja izmami uzdahe prolaznika, vozača, koji svakodnevno koriste ovaj put.

                                                                                                                                                                     /izvor:klix.ba/

  • Veliki protest penzionera u Sarajevu naredne sedmice

    Mehmedalija Rapa, predsjednik Udruženja penzionera FBiH, potvrdio je za N1 da će penzioneri iz ovog bh. entiteta  održati protest u Sarajevu naredne sedmice.

    On je kazao da će protesti biti održani 25. oktobra u 11 sati ispred zgrade entitetske vlade.

    Izvršni odbor je donio odluku da se ide na proteste 25. oktobra ove godine. Ti protesti će biti održani pred Vladom Federacije u 11 sati, vjerojatno će trajati 2-3 sata, kazao je Rapa za N1.

    Naglasio je da se očekuje dolazak više od 15.000 ljudi.

    Mi sutra imamo sastanak nakon kojeg ćemo pristupiti tehničkim poslovima. Sutra privodimo kraju pripreme. Planirano je da bude oko 16.000. Vidjet ćemo, prikupit ćemo te informacije sutra ili prekosutra i znati koliko će približno biti ljudi na protestima, dodao je on.

    Penzioneri su ranije na odluku Vlade FBiH da nema povećanja penzija za 10 posto poručili – da se stide. 410 hiljada ih je u Federaciji, 66 posto živi od minimalne penzije – 320 maraka. Nemaju namjeru više čekati da Vlada novim zakonskim rješenjima razmatra njihov bolji status.

                                                                                                                                               /izvor:N1/

  • Nastavlja se razdoblje toplog i lijepog vremena

    Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Prije podne će biti magle u Krajini, na sjeveru Bosne i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu od 10 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 20°C i 26°C.

    U srijedu, 18.10.2017., u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Prije podne će biti magle u Krajini, sjevernim područjima i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu od 11 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20°C i 25°C.

    U četvrtak, 19.10.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Prije podne je moguća magla u sjevernim i sjeveroistočnim područjima zemlje. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu od 10 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 19°C i 24°C.

  • Kesten u BiH i dalje jako ugrožen, pokrenut prekogranični projekt u cilju njegove zaštite

     
    Drvo kestena u Bosni i Hercegovini uspijeva samo u pojedinim područjima, tačnije u Cazinu, Bužimu, Velikoj Kladuši, Kostajnici, manjim dijelom u Konjicu te nešto u Srebrenici.

    Iako je ove godine urod kestena neznatno bolji u odnosu na prethodnu, a plod kvalitetniji, krupniji i manje kvaran, stanje ove kulture je krajnje alarmantno. 

    Najveći neprijatelj kestena osa šiškarica

    Amir Makić, vlasnik i direktor firme “Vrganj promet” iz Bužima koja se, između ostalog, bavi i otkupom kestena ističe za naš portal da kestena ima puno manje nego prethodnih godina.

    “Razlog tome je nesavjestan odnos stanovništva i ljudi koji gospodare područjem na kojem kesten gravitira. S druge strane, veliki problem pravi i osa šiškarica koja je jako invaziona i kao takva nanosi ogromne štete. Moje su procjene da će kroz naredne dvije do tri godine ove dvije stvari doprinijeti tome da će površine pod kestenom, ali i plod kestena, biti znatno smanjeni, da ne kažem uništeni. Hitno je potrebno da se uključe svi relevantni faktori da se kesten kao kultura i potencijal zaštiti i eliminiše osa šiškarica”, kaže Makić.

    Prema njegovim riječima, prinosi su značajno smanjeni posebno prošle i ove godine.

    “Ove i prošle godine imamo 20 do 30 posto ploda, sve ostalo ne. Mi smo prije tri godine kupili preko 800 tona kestena, a prošle godine svega 200 tona. Prije tri godine postojalo je osam otkupljivača kestena na ovom prostoru, a sada je to svedeno na dva ili tri otkupljivača. Dakle, smanjuje se broj ljudi koji otkupljuju. Mi smo te godine kada je bilo osam otkupljivača kupili više od 800 tona, a sada kada su dva ili tri, kupimo 200 do 300 tona. Evidentno je smanjenje, a slično možemo očekivati i u narednim godinama”, objašnjava Makić.

    Problemi i za pčelare

    On smatra i da, gledajući sa aspekta trgovine, dodatan problem stvara neuređeno tržište budući da kesten otkupljuje, kako kaže, svako i svakako.

    “Onaj ko je registrovan mora imati hladnjače sa certifikatima prijavljene radnike, kao što je naša firma, a svi ostali koji rade nisu prijavljeni, nemaju radnike, a od inspekcije nemaju gotovo nikakvu kontrolu. I svi vrše promet i trgovinu tih roba i to pravi dodatni haos”, ističe.

    Osim otkupljivača i onih koji prodaju kesten, probleme zbog smanjenog prinosa kestena imaju i proizvođači meda. Hazim Hodžić iz cazinskog udruženja pčelara “Kesten” također govori da u posljednje dvije godine pčelari bilježe smanjene prinose.

    “Mislim da su prinosi opali čak za 50 posto u odnosu na nekoliko godina ranije, a možda čak i više. Iako povećavamo broj košnica, prinosi se smanjuju. To utječe i na odluku pčelara da li da se sele ikako na kesten, pa je zasigurno manje pčelara na kestenovoj paši. Radije se odlučuju na sigurniju pašu i tu ostaju. Također, kvalitet meda je također slabiji i nije na onom nivou na kojem smo očekivali”, kaže Hodžić.

    On dodaje da pored ose šiškarice koja uzrokuje sušenje i propadanje drveta kestena, kao i raka kore, također klima i vremenske prilike znatno utječu na prinose kestena pošto je on izuzetno osjetljiva biljka i traži povoljne uvjete za lučenje nektara. No, unatoč svemu i cijeni od 20 KM po kilogramu, kestenov med je i dalje veoma tražen zbog visokog kvaliteta i specifičnosti.

    Projekat na zaštiti kestena sa Republikom Hrvatskom

    Međunarodni IPA projekt “Zaštita i promocija kestena” koji je pokrenut ovog ljeta, trebao bi sistemski, naučno i planski rješavati probleme u ovoj oblasti, djelovati na zaštiti kestena u krajiškim šumama, a zatim i promociji kestena kao resursa.

    “To podrazumijeva da će određene naučne ustanove u BiH odraditi elaborate koji se tiču zdravstvenog stanja kestena i na osnovu tih podataka ići će se u smjeru poduzimanja konkretnih mjera. Jedna od tih mjera je uvoz parazitoida koji bi biološkim mjerama trebao pod kontrolom držati populaciju ose šiškarice. Parazitoid je vrsta insekta koji parazitira kestenovu osu šiškaricu u određenim fazama njenog razvoja i kao koristan insekt je jedna od mjera biološke borbe protiv ose šiškarice”, kaže nam Edham Hodžić, direktor Poljoprivrednog zavoda USK.

    Osim neophodnih aktivnosti poput izrade GIS baze podataka, procjene zdravstvenog stanja stabala, edukacije, prezentacije problema, projektom je predviđena i sadnja trajnih nasada kestena u Velikoj Kladuši, Bužimu i Vojniću, te revitalizacija aleje kestena u Karlovcu, kao i izrada plana zaštite s procjenom održivog ekološkog i ekonomskog potencijala kestena na cijelom području koji obuhvaća projekt.

    “Projekat podrazumijeva i stvaranje dvije nove parcele kestena, sa sortimentom kestena na području općine Bužim i Velika Kladuša u BiH, te u općini Vojnić u Republici Hrvatskoj”, kaže Hodžić.

    Projekat provodi općina Velika Kladuša kao lider projekta, općina Bužim, Poljoprivredni zavod USK, a partneri u projektu s druge strane granice su Grad Karlovac, Općina Vojnić i Centar za šljivu i kesten iz Grada Petrinje. Ukupna vrijednost projekta je 590.000 eura, a njegova implementacija je već započela i trajat će do kraja 2019. godine, prenosi portal klix.