Category: Vijesti

Svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno. Postojeći sustav socijalne zaštite ne doprinosi smanjenju siromaštva u BiH, pa stoga ne čudi da je proces emigracije postao jedan od najvažnijih društvenoekonomskih izazova s kojima se suočava BiH, stoji u Izvješću o razvoju BiH u 2016. godini koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP BIH).

“Bosna i Hercegovina je u 2016. godini ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda od 3 posto što je nepromjenjena stopa rasta u odnosu na 2015. godinu. Ostvareni ekonomski rast je imao utjecaja na blagi rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti u BiH koja je i dalje među najvećim u regiji”, navode iz DEP-a, piše Radiosarajevo.ba.

Prema njihovom Izvješću, opća razina cijena u zemlji je ostala stabilna, a vanjskotrgovinski bilans se poboljšao. Međutim, robni deficit od 7,2 milijarde KM u platnom bilansu čini oko 24 posto BDP-a i ukazuje na problem konkurentnosti ekonomije BiH. Također, strane direktne investicije u BiH se i dalje smanjuju.

“Ukupan javni dug i otplate duga bilježe povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Poslovno okruženje je i dalje opterećeno različitim administrativnim preprekama na različitim razinama vlasti”, navode u svojoj analizi iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Nadalje, iz ove direkcije kažu da je tržište BiH fragmentirano s različitim pravilima koja se primjenju u različitim dijelovima zemlje što vodi ka tome da se ne može postići stvarna sloboda kretanja roba i usluga.

“Prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2016/2017. godinu BiH, za razliku od prethodnih godina, nije zabilježila znatne promjene u svom rangiranju jer je dospjela na 107. mjesto od 138 zemalja (u 2015. godini je bila na 111. mjestu od 140 zemalja)”, ističu iz direkcije.

Prema njihovom mišljenju, niska konkurentnost BiH ekonomije ima svoje korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada.

U 2016. godini svega deset posto radnosposobnog stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, dok postotak radnosposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom iznosi 52,1 posto. Obrazovni sustav u BiH nije inkluzivnog karaktera i ne pridaje mu se značaj koji mu je odgovarajući, iako predstavlja važan stup u pristupu socijalnoj uključenosti i obrazovanju u EU.

“Pristup zdravstvenim uslugama je otežan jer su kapaciteti medicinskog kadra znatno manji od EU prosjeka što onemogućava adekvatan i pravovremen pristup pacijentu. Oko 15 posto stanovništva BiH nema javno zdravstveno osiguranje”, stoji u analizi DEP-a.

Da bi Bosna i Hercegovina adekvatno odgovorila na izazove prilagođavanja Europskoj uniji, te da bi se osiguralo učinkovitije i djelotvornije pružanje usluga građanima, iz DEP BiH ističu kako javna uprava u BiH mora poboljšati suradnju i transparentnost između svih razina vlasti, ujednačiti sustav planiranja i uskladiti ga s financijskim okvirom.

Iz Direkcije ističu da se u što kraćem vremenskom okviru mora počet vršiti bolja suradnja na svim razinama kako bi se izbjeglo donošenje pogrešnih i međusobno kontradiktornih politika i zakona.

vecernji.ba/radiosarajevo.ba

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u sklopu Svjetskog dan štednje, saopćila je kako su ove godine građani BiH zabilježili najveći iznos štednih uloga do sada.

Prema podacima CBBiH, depoziti građana čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama, te su, uz kontinuiran rast u 2017. godini, na kraju septembra dosegli, do sada, najviši zabilježeni nivo od 11,02 milijarde KM.

Prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2017. iznosili su 5,44 milijarde KM, što predstavlja 49,4 posto ukupnih depozita stanovništva, a od toga kratkoročni depoziti (s rokom oročenja kraćim od godine dana) imali su 504 miliona KM ili 9,3 posto, a dugoročni 4,94 milijarde KM ili 90,7 posto.

Transakcioni računi i depoziti po viđenju iznosili su 5,58 milijardi KM ili 50,6 posto ukupnih depozita stanovništva. Tokom prethodnih pet godina, evidentan je kontinuiran snažniji porast depozita u domaćoj valuti, jer su na kraju 2012. godine učestvovali u ukupnim depozitima stanovništva sa 36,4 posto, a sada su dostigli gotovo 50 posto.

Tako, depoziti stanovništva u KM valuti iznose 5,00 milijardi KM i imaju 45,4 posto učešća u ukupnim depozitima, a depoziti u eurima iznose 5,47 milijardi KM i imaju učešće od 49,6 posto.

Depoziti u ostalim stranim valutama iznose 549 miliona KM i imaju učešće od pet posto u ukupnim depozitima stanovništva. Depoziti stanovništva kontinuirano rastu, uprkos činjenici da prosječne plate i penzije ne bilježe značajan porast.

U poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine, depoziti su porasli za čak 770,9 miliona KM ili 7,5 posto. Uprkos niskim kamatama na depozite, građani nastavljaju s držanjem depozita u domaćim bankama, što je pokazatelj uspostavljenog povjerenja u bankarski sektor i u sistem osiguranja depozita.

Oročeni i štedni depoziti rastu manjim intenzitetom i na godišnjem nivou su imali porast od oko 0,6% (odnosno 34,2 miliona KM). Znatno brže rastu transakcioni računi, koji su u poređenju sa stanjem na kraju septembra 2016. godine porasli za 17,4 posto (odnosno 411,4 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 13,1% (odnosno 325,3 miliona KM).

Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja.

Važnost štednje je nesumnjivo velika i u današnje vrijeme, jer štedišama omogućava da stvore rezerve za buduću potrošnju i moguće finansijske teškoće, a štednja, istovremeno, stvara preduslove finansijskim institucijama za kreditiranje realnog sektora ekonomije.

Radiosarajevo.ba

Proizvođači malina u BiH ove godine su u gubitku, rečeno je na okruglom stolu “Problemi i rješenja u sektoru jagodičastog voća”, održanom u Tuzli u organizaciji Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona pri Kantonalnoj gospodarskoj komori Tuzla.

Elementarne nepogode, slabi prinosi, niske otkupne cijene i neusklađenost podsticaja sa situacijom na terenu, osnovni su problemi proizvođača. Zaključeno je da je osnivanje zadruge najbolje rješenje i to će biti prioritet, kako bi na vrijeme pripremili malinjake za narednu sezonu.

Sektor jagodičastog voća u početku je mnogo obećavao s obzirom na potencijal, ali ovogodišnje elementarne nepogode uzrokovale su gubitke i dovele u pitanje nastavak proizvodnje.

Imao sam tri dunuma, a ove godine dva su stradala od elementarnih nepogoda. Svi su u gubicima, kazao je predsjednik Grupacije proizvođača maline TK Almir Dedić.

Uz niske otkupne cijene, proizvođači jedva pokriju troškove. Procijenjeni su na oko 1,20 KM po kilogramu, otkupna cijena je oko 1,70 KM, a samo zaštita za održavanje malinjaka košta oko 300 KM po dunumu. Zaključeno je da bi osnivanje zadruge omogućilo komercijalizaciju, odnosno pojeftinjenje ulaznih elemenata, veće prinose i prodaju po najboljoj mogućoj cijeni.

Pokušavamo okruglim stolom da animiramo ljude da se organiziraju u zadruge, jer smatramo da je zadruga osnovna ćelija poljoprivrednog organiziranja na određenom prostoru u određenoj proizvodnji koja može i u lošim godinama amortizirati negativne efekte i utjecati na modernizaciju proizvodnje, a time na povećanje prinosa i bolje tržište, istakla je predstavnica UO Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasminka Hadžiabdić.

Kako je rekao tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju TK pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla Suad Selimović, oni će registrirati zadrugu do Nove godine.

Iskoristit ćemo ovaj zimski period za edukativne sastanke i pripremu malinjaka za narednu sezonu. Najbitnije je u malinjacima od proljeća đubriti i osigurati zaštitu, što će se odraziti na ukupan financijski bilans, kazao je Selimović.

Osim toga, Programi podsticaja bi trebali pratiti situaciju na terenu, prilagođavati se potrebama proizvođača i sistemski rješavati probleme, složili su se predstavnici Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona.

U BiH ima oko 20.000 proizvođača malina. U prošloj godini izvezene su 22 tone malina, u vrijednosti od oko 56 milijuna KM i zato je u interesu svih da se ova proizvodnja očuva, zaključeno je.