Category: Vijesti

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pozvao je jučer na radni sastanak ministra komunikacija i prometa BiH Ismira Jusku, uoči najavljenog održavanja sastanka Izetbegovića s predsjednikom Republike Turske i predsjednikom Republike Srbije, Tajipom Erdoganom i Aleksandrom Vučićem, u ponedjeljak u Turskoj.

Glavna tema razgovora bila je izgradnja moderne prometnice koja bi povezivala Sarajevo i Beograd.

Jusko je Izetbegoviću predočio da su do sada iskristalizirana dva prijedloga buduće trase, odnosno najizglednija pravca, i to Sarajevo – Beograd preko Tuzle i Sarajevo – Beograd preko Višegrada. Oba pravca nalaze se u strateškim dokumentima, te su oba bitna za cjelokupni razvoj cestovne infrastrukture Bosne i Hercegovine i njeno pozicioniranje u regionalnoj i međunarodnoj cestovnoj mreži.

Također, Jusko je podsjetio da je Parlament FBiH donio odluku da ta prometnica prema Beogradu ide preko Tuzle, pa dalje preko Brčkog i Bijeljine, što su podržale i lokalne vlasti u tom području.

Istaknuto je da Tuzlanski kanton, kao i cjelokupno područje sjeverne Bosne, ima najviše stanovnika i da su njegova privreda i prirodni resursi jedan od ekonomskih stubova BiH. Po stručnim analizama, na pojedinim postojećim magistralnim prometnicama u području grada Tuzle postoji prosječna dnevna prohodnost iznosi 22.000 automobila, što je parametar koji sugerira značajnu ekonomsku isplativost gradnje brze ceste od Sarajeva do Tuzle i dalje preko Brčkog i Bijeljine.

Imajući sve te pokazatelje u vidu, Jusko je Izetbegoviću prenio stav da Ministarstvo podržava povezivanje Sarajeva i Beograda preko Tuzle i vjeruje da će i naši turski prijatelji imati razumijevanja i dati podršku tom projektu.

S druge strane, Ministarstvo smatra da to ne znači da se treba zapostaviti pravac preko istočne Bosne i povezivanje Beograda i Sarajeva brzom cestom i autocestom preko Višegrada, odnosno Goražda.

Vlada RS-a podržava taj pravac, turska strana je također zainteresirana, što je predsjednik Erdogan tokom posjete Srbiji, odnosno Sandžaku i Novom Pazaru, ponovio.

Izetbegović i Jusko su se saglasili da je u interesu i Federacije BiH da Goražde i ekonomski i privredni potencijal tog grada i kantona ne ostanu van važnih međunarodnih cestovnih koridora, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Izvor: Akta.ba

Nakon što su postavljene testne gondole Trebevićke žičare, jutros je uspješno izvršena i prva testna vožnja.

Kako je ranije najavio Skaka, gondole će krenuti u januaru ove godine te da je predviđeno da u pogonu žičare budu 33 kabine, svaka s po deset mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat. Umjesto nekadašnjih 12 minuta, novom žičarom će se stizati na Trebević za sedam minuta i 15 sekundi.

Inače, Trebevićka žičara u glavnom gradu BiH s radom je počela 1959. godine. Povezivala je Bistrik na 583 metra nadmorske visine sa Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektovali su je i sagradili Česi.

S dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regionu. Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine kada je Sarajevo bio domaćin Zimskih olimpijskih igara. Žičara, jedaan od sarajevskih simbola, potpuno je uništena tokom agresije na BiH, 1992. do 1995. godine.

Ideja o ponovnoj izgradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata u BiH bila je nerealizirana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare, Javnog komunalnog preduzeća GRAS koje je prošle godine dalo saglasnost da Grad Sarajevo preuzme brigu o žičari.

Izvor: radiosarajevo

Danas je punih 25 godina od smrti Srđana Aleksića, mladića koji je ubijen, jer je stao u odbranu drugog čovjeka.

Dvadeset i prvog januara 1993. godine 26-godišnji Aleksić usprotivio se grupi naoružanih pripadnika Vojske Republike Srpske koji su ispred jednog trebinjskog kafića kundacima tukli njegovog sugrađanina Alena Glavovića. Nasilnici su tada nasrnuli na Srđana, a od posljedica premlaćivanja pao je u komu i preminuo šest dana kasnije.

Napad na obojicu mladića desio se na ulici, pred očima drugih ljudi, ali ubice nije imao ko da spriječi.

Alen Glavović je preživio napad. Danas sa porodicom živi u Švedskoj. U Trebinje stiže svake godine, da obiđe grob svog prijatelja i posjeti njegovog oca. Danas dolazi u društvu svoje djece, koju, kako je nedavno rekao, uči da budu poput Srđana.

Ubice Srđana Aleksića nikada nisu primjereno kažnjene. Jedan od napadača poginuo je tokom rata, dok su ostali osuđeni na ukupno dvadeset i osam mjeseci zatvora.

“Čovjek, a ne heroj”

Priča o mladiću iz Trebinja koji je svojim herojskim činom spasio druga “pogrešne” vjere i imena, postala je poznata godinama kasnije, kada je rat već bio završen.

Srđanov otac Rade, ni tada kao ni danas, u svome srcu nije našao mjesta mržnji. Na osmrtnici njegovog starijeg sina (mlađeg je izgubio ranije, stradao je u nesreći) dao je da se napiše: “Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost” – rečenicu koja pogađa suštinu onoga što se desilo i kojoj se nema šta ni oduzeti ni dodati.

Za Srđana želi da ga pamte ne kao heroja, već kao čovjeka.

Srđanu Aleksiću posthumno je dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.U Srbiji je odlikovan zlatnom medaljom Miloš Obilić za ispoljenu hrabrost i djelo ličnog herojstva, jer je 1993. godine “kao Srbin iz Trebinja ustao u zaštitu komšije Bošnjaka od svojih sunarodnika”.

“To nije orden Srđanu, već srpskom narodu i svim građanima Srbije koji prihvataju da je žrtva za druge veličanstven čin”, rekao je Rade Aleksić u Skupštini Srbije nakon što je za sina primio priznanje.

Ulica Velikih drveta u Sarajevu, petnaest godina nakon Srđanove smrti, nazvana je po njegovom imenu. U obrazloženju je navedeno: “Bez ljudi kao što je Srđan Aleksić i njihovih herojskih djela, čovjek bi izgubio nadu u ljudskost, a bez nje naš život ne bi imao smisla”.

Po Srđanu su nazvani i po jedan prolaz u Novom Sadu i Pančevu.

Izvor: Bhrt