Category: Vijesti

Sarajevska kompanija Robot planira u sljedeće tri godine otvoriti do 30 prodajnih objekata širom Bosne i Hercegovine u koje će uložiti oko 60 milijuna KM.

Kako je BiznisInfo nedavno objavio, Robot je raspisao poziv za kupovnu zemljišta širom BiH za gradnju objekata.

Kompanija traži nekretnine površine od 1.000 do 5.000 kvadratnih metara (zemljište za gradnju ili izgrađeni objekat), po mogućnosti sa potrebnom infrastrukturom.

Planiramo u sljedeće tri godine otvoriti između 20 i 30 novih centara, ovisno od lokacija koje budemo dobili. Već imamo tri nove lokacije u Brezi, Banovićima i Novom Travniku na kojima ćemo u sljedeća tri mjeseca krenuti s izgradnjom objekata, rekli su iz Robota za eKapiju.

Kako doznaje portal Centralna.ba iz izvora bliskom načelniku, tržni centar Robot kupio je zemlju odmah do crkve Presvetog Trojstva u Novom Travniku.

U svakom novom centru planirano je zapošljavanje između 50 i 60 radnika.

Robot trenutno ima 26 trgovačkih centara širom BiH u kojima je zaposleno 2.000 ljudi.

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Uprave za neizravno oporezivanje, donijelo odluku o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina radi usklađivanja s odgovarajućim carinskim propisima Europske unije. Odlukom je, između ostaloga, propisano da putnik, u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH, u osobnoj prtljazi može prenijeti nekomercijalnu robu bez plaćanja uvoznih dažbina u vrijednosti do 600 KM, umjesto dosadašnjih 200 KM, čime se vrši usklađivanje s propisima u Europskoj uniji gdje iznosi 300 eura.

Promjena koja je urađena je to da osobe koje u fizičkom smislu ulaze u carinsko područje BiH, bez obzira na vrstu prijevoza, odnosno neovisno o tome ulaze li automobilom, pješice, zrakoplovom, autobusom, vlakom, imaju pravo na oslobađanje uvoznih dažbina za robu koju nose u osobnoj prtljazi za osobnu upotrebu do 600 KM. To je izvršeno u cilju usklađivanja s propisima EU jer je tamo propisana vrijednost od 300 eura, tako da je to kod nas stavljeno na 600 KM. Drugo je ostalo kao i do sada. Primjerice, ako fizička osoba dobiva od fizičke osobe iz inozemstva određeni paket besplatno, pravo oslobađanja je do 90 KM. U slučaju da fizička osoba u BiH naručuje određenu robu iz inozemstva i tu robu plaća, tada je pravo oslobađanja do 300 KM. Naravno, i tu se mora raditi o stvarima za osobnu uporabu, tj. da nije riječ o stvarima za koje se može zaključiti kako su eventualno za daljnju preprodaju. Primjerice, ako osoba ulazi u BiH pa uvozi za 600 KM 2000 ili 5000 kemijskih olovki. To nije moguće jer se može zaključiti kako su namijenjene za daljnju prodaju, što nije dopušteno’, kazao je za Večernji list Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Dodao je kako isto tako u slučaju da osoba u inozemstvu kupi perilicu posuđa ili rublja u vrijednosti do 600 KM, može je uvesti u BiH bez plaćanja uvoznih dažbina. Svi građani BiH koji kupuju određenu robu u članicama EU imaju mogućnost povrata PDV-a plaćenoga za robu čija vrijednost prelazi 100 eura ili iz nekih drugih država u skladu s njihovim važećim zakonima.

Kada kupuju robu u EU, mora se tražiti obrazac za povrat PDV-a koji prodavač popunjava i ovjerava. Prilikom izlaska iz carinskoga područja EU građani se moraju obratiti nadležnoj carinskoj službi (ako putuju kopnenim prijevoznim sredstvom, to je carinska služba te države članice EU). Carinska služba ovjerava dokumentaciju i nakon toga građani BiH mogu uzeti povrat PDV-a u prodavaonici gdje su robu kupili ili u nekoj banci u BiH koja vrši uslugu povrata, ali uz proviziju.

Na bosanskohercegovačkim putevima u protekloj 2017. godini dogodilo se više od 37.600 saobraćajnih nesreća u kojima je, prema podacima nadležnih institucija, smrtno stradalo 295 osoba, a oko 10.000 ih je povrijeđeno.

Uprkos velikom broju saobraćajnih nesreća, u prošloj godini je zabilježen pozitivan trend kada je riječ o smanjenju poginulih lica u saobraćaju, ali ti mali pomaci, prema mišljenju stručnjaka, većinom su rezultat rada lokalnih vlasti, ali ne i entitetskih ili državnih.

Prema riječima Mirzeta Sarajlića, stalnog sudskog vještaka saobraćajne struke, jedan od razloga pozitivnog trenda u smislu smanjenja broja poginulih u saobraćajnim nesrećama u BiH je uvođenje uredbe o ograničenju uvoza polovnih motornih vozila na vozila sa ekološkom normom EURO4 i više, što je u velikoj mjeri doprinijelo podmlađivanju voznog parka vozila registovanih u Bosni i Hercegovini.

“Također izgradnja mreže autocesta u velikoj mjeri doprinosi povećanju stepena saobraćajne sigurnosti, naročito ako se autoceste grade na trasama saobraćajnica koje su okarakterisane kao generatori saobraćajnih nezgoda a to su definitivno magistralni pravci u Bosni i Hercegovini. Ukoliko uzmemo u obzir kontinuirano povećanje broja registrovanih motornih vozila i BiH, možemo kazati da ipak bilježimo pozitivan trend u odnosu na prošlu kalendarsku godinu”, rekao je Sarajlić.

Kratkoročni efekti represivnih mjera

Smatra da BiH još uvijek nema jasnu viziju i strategiju upravljanja sigurnošću saobraćaja te da su mali pomaci u smislu smanjenja poginulih u saobraćajnim nesrećama većinom rezultat entuzijazma i rada lokalnih vlasti od onih opštinskih pa do kantonalnih.

“Međutim, rezultat mora biti mnogo bolji a može se postići samo sinergijom napora svih uključenih u saobraćajni sistem kroz saradnju organa nadzora i vozača, prevoznika i drugih učesnika u saobraćaju a pod patronatom nadležnog federalnog ili državnog ministarstva”, rekao je Sarajlić.Smatra da pooštrene kaznene odredbe Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH nisu rezultirale pomenutim pozitivnim trendovima.

“Praksa je pokazala da represivne mjere donose pojedine kratkoročne efekte na smanjenje nesretnih događaja u saobraćaju, međutim dugoročno gledano moraju postojati i preventivne mjere koje donose dugoročan rezultat i u konačnici se približavaju rješenju problema, a to su strategije i akcioni planovi predvođeni entuzijazmom i željom za postizanje cilja osoba uključenih u realizaciju istih. Čini se da Bosni i Hercegovini kada je u pitanju saobraćaj upravo to i fali. Moderne zemlje imaju sisteme upravljanja saobraćajnom sigurnošću gdje tačno mogu projicirati broj saobraćajnih nezgoda u budućnosti, no kada biste nekoga u Bosni i Hercegovini pitali da li može pretpostaviti koliko će ljudi izgubiti život u saobraćajnim nezgodama u 2018. sigurno bismo dobili veliki disbalans u odgovorima i to nam je pokazatelj da, jednostavno, ne upravljamo sigurnošću u saobraćaju”, smatra Sarajlić.

Vlasti u BiH kao nijemi posmatrač

Sudski vještak saobraćajne struke smatra da je jako malo projekata koji su osmišljeni i podržani od bh. vlasti kada je u pitanju sigurnost u saobraćaju.

Vlasti u BiH djeluju kao jedan nijemi posmatrač događaja u saobraćaju. Jako je malo projekata koji su osmišljeni i podržani od vlasti, a čiji cilj je podizanje svijesti o važnosti poštivanja saobraćajnih pravila i propisa. Najbolji primjer za to u posljednje vrijeme jesu izgrađeni kružni tokovi gdje prije same izgradnje istih nije postojala edukacija vozača, pješaka i ostalih učesnika u saobraćaju o pravilima kretanja u kružnom toku”, naveo je Sarajlić.

Smatra da je nedovoljno projekata koji imaju za cilj podizanje svijesti o saobraćaju i da je potrebno dodatno edukovati donosioce odluka o važnosti istih

Strategija na državnom nivou

Da bi se poboljšalo stanje sigurnosti u saobraćaju u Bosni i Hercegovini po njegovom mišljenju potrebno je osnovati stručno tijelo za sigurnost saobraćaja na državnom nivou “koje će se sastojati prvenstveno iz reda mlađih i dokazanih saobraćajnih eksperata potpomognutih iskustvom starijih kolega koje će izraditi strategiju smanjenja broja poginulih i povrijeđenih i saobraćajnim nezgodama i koje će svojim radom polagati račun građanima”.

Također smatra da je potrebno uraditi budžetiranje stručnog tijela i kontinuirano pratiti rezultate njihovog rada koji će se ugledati u smanjenju broja saobraćajnih nesreća sa teškim posljedicama.

“Jedino kvalitetnim idejama i mjerljivim parametrima možemo postići poboljšanja u svakom segmentu pa i u segmentu saobraćaja. Ukoliko budemo nastavili biti posmatrači događanja zasigurno nećemo postići pozitivne rezultate”, poručio je Sarajlić.

Smanjenje broja poginule djece

U izvještajnom periodu 2017. godine na području FBiH evidentirano je 27.689 saobraćajnih nesreća, što je manje za 1.685 (ili 5,74 posto) u odnosu na isti period prošle godine, te smanjenje broja povrijeđenih i poginulih lica.

Od ukupnog broja saobraćajnih nesreća u FBiH 170 je završilo s smrtnim posljedicama, a 6.809 s povrijeđenim osobama.

Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se u Kantonu Sarajevo, gotovo 10.500, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu 4.250 i Srednjebosanskom 3.260.

U saobraćajnim nesrećama u FBiH prošle godine najviše su stradali vozači, njih 91, zatim putnici (44) te pješaci (35). U istom periodu evidentirano je smanjenje broja poginule djece za 25 posto u odnosu na godinu ranije.

U 2017. godini na teritoriji entiteta Republike Srpske dogodilo se 9.637 saobraćajnih nezgoda, što je za 1,5 posto manje nego u 2016. godini. U ovom periodu na području RS 114 osobe su smrtno stradale, s povrijeđeno je 3.187 osoba, od kojih 647 teže.

S obzirom na mjesto događanja, najveći broj saobraćajnih nesreća u RS-u se dogodio na magistralnom putu i ulicama u naselju.

Na području Brčko Distrikta BiH prošle godine zabilježene su 302 saobraćajne nesreće u kojima je stradalo 11 osoba, potvrdili su iz policije.

Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom, konzumiranje alkohola i nepoštivanje prvenstva prolaza.

radiosarajevo.ba

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je podjelu 1,6 miliona KM iz budžetskih rezervi za različite namjene. Među projektima i institucijama koje su podržan ovom odlukom su i Općina Novi Travnik za projekat izgradnje Osnovne škole i Travničkom muftijstvo za  vjersko-kulturnu  manifestaciju “Dani Ajvatovice”

Ovom odlukom odobrava se izdvajanje sredstava tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu u iznosu 1.600.000 KM za sljedeće namjene:

slamska zajednica u Bosni i Hercegovini – sufinansiranje obnove objekata od historijske vrijednosti (100.000,00 KM)Općina Tešanj – zahtjev za učešće Vijeća ministara u sufinansiranju projekta: Izgradnja prometnice – proširenje i spajanje poslovnih zona “Ciglana i Glinište” (150.000,00 KM)

Općina Sanski Most – zahtjev za učešće Vijeća ministara u sufinansiranju projekta: Izgradnja poduzetničke zone “Šejkovača” (100.000,00 KM)

Općina Novi Travnik – zahtjev za učešće Vijeća ministara u sufinansiranju izgradnje i vanjskog uređenja OŠ “Safvet-beg Bašagić”(100.000,00 KM)

Općina Ilijaš – zahtjev za učešće Vijeća ministara u sufinansiranju opremanja industrijske zone “Luke”(100.000,00 KM)

JU Narodno pozorište Sarajevo – gostovanje Drame Narodnog pozorišta u Austriji s predstavom “Hamlet u selu Mrduša Donja” (10.000,00 KM)

U Mess – Međunarodni teatarski festival – Scena Mess – Međunarodni teatarski festival MESS 2017 (15.000,00 KM),

East west centar – Međunarodna turneja predstave “Za šta biste dali svoj život” (10.000,00 KM)

Muftijstvo travničko – 507. dani Ajvatovice (10.000,00 KM)

JU Narodno pozorište Mostar – unapređenje kulturne ponude, produkcija pozorišne predstave “Ćelava pjevačica”, Eugene Ionesco (10.000,00 KM)

Fondacija za muzičke umjetnosti Sarajevo – 23. sarajevske večeri muzike “SVEM 2017” (5.000,00 KM)

Specijalna olimpijada u Bosni i Hercegovini – učešće na međunarodnim takmičenjima (10.000,00 KM)

Hokejaški savez Bosne i Hercegovine – kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo III divizije (10.000,00 KM)

Udruženje za sport i rekreaciju mladih Sarajevo – Sportske igre mladih (5.000,00 KM)

Fudbalski klub “Goražde” Goražde – podrška radu kluba i omladinskim selekcijama u učešću na takmičenjima (5.000,00 KM)

Srpska pravoslavna eparhija dabrobosanska Sarajevo – zahtjev za učešće Vijeća ministara u sufinansiranju Projekta rekonstrukcije zgrade Mitropolije u Sarajevu (270.000,00 KM)

Općina Sokolac – Projekt vodosnabdijevanja MZ Stjenice (200.000,00 KM)

Teniski klub Banja Luka – Četvrti teniski Futures Banja Luka ladies open (10.000,00 KM)

JU Turistička organizacija Sokolac – Glasnik na raskrsnici kultura (10.000,00 KM)

Sveučilište u Mostaru – organizacija naučno-stručnog skupa s međunarodnim učešćemNeum 2018. (50.000,00 KM)

Javno poduzeće “Vjetrenica – Popovo polje” Ravno – unapređenje javne turističke infrastrukture (70.000,00 KM)

Radio RTV Herceg-Bosne d.o.o. – podrška radu RTV Herceg-Bosne (50.000,00 KM)

Općina Čitluk – organizacija manifestacije “Dani berbe grožđa Brotnjo 2017.” (20.000,00 KM)

Vrhbosanska nadbiskupija – namještanje rezidencije (170.000,00 KM)

Stolnoteniski klub “Mostar” Mostar – podrška radu Stolnoteniskog kluba (10.000,00 KM)

Rukometni klub “Izviđač” Ljubuški – podrška školi rukometa “Izviđač” (10.000,00 KM)

Košarkaški savez Herceg-Bosne Mostar – organizacija Seniorske lige mladih za muškarce i žene (20.000,00 KM)

UG Hrvatski teatar Soli Tuzla – organizacija Međunarodnog teatarskog festivala XV TKT- Fest: Dani akademskog teatra 2017. (20.000,00 KM)

Hrvatski košarkaški klub “Široki” Široki Brijeg – Podrška radu košarkaške škole (10.000,00 KM)

Udruženje gluhih i nagluhih – Podrška organizaciji kulturne manifestacije gluhih i nagluhih osoba i kurseva znakovnog jezika (40.000,00 KM).

Vijeće ministara BiH)

 

 

Sarajevo se danas,  povodom 5. februara, Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992-1995. godina i 24. godišnjice stradanja na pijaci Markale, sjeća  stradalih sugrađana. Održava se zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, polaganje cvijeća na spomen obilježje na pijaci Markale, uz prigodan program.

Tog dana, prije 24 godine, sa položaja Vojske Republike Srpske na Mrkovićima ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm između 12:10 i 12:20 sati, koja je pala u prepunu gradsku tržnicu Markale.

Spasioci i ostali radnici Ujedinjenih Nacija (UN) su brzo stigli da bi pomogli brojnim civilnim žrtvama. U napadu je poginulo o 68 građana Sarajeva, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

U prvom masakru na Markalama ubijeni su:

Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Sarajevska pijaca Markale tokom opsade Sarajeva bila je mjesto dva stravična masakra. Nakon ispaljenih granata sa položaja Vojske Republike Srpske prvo je 5. februara 1994. godine ubijeno 68, a ranjeno 144 ljudi, a zatim 28. augusta 1995. godine život je izgubilo 37 građana Sarajeva, a povrijeđeno ih je 90.

Opsada Sarajeva

Opsada Sarajeva od 1992. do 1996. godine, koja je trajala 1.425 dana bila je najokrutnije vojno djelovanje na jedan grad u novijoj istoriji čovječanstva. Tokom opsade, prema zvaničnim podacima Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH ubijeno 11.541 građana Sarajeva, među kojima i 1.601 dijete.Ranjeno je preko 61.136 civila, od čega čak 14.947 djece.

Kanton Sarajevo je 1996. godine izgradio spomen-ploču posvećenu ubijenim građanima Sarajeva u masakru 5. februara 1994. godine na pijaci Markale. Kasnije su iza 2000. godine tokom obnove pijace dodana imena poginulih na fasadu zgrade zelene pijace i pleksiglas preko otiska granate.

 

 

Na spomeniku piše tekst: “Na ovom su mjestu srpski zločinci 5. februara 1994. ubili su 67 građana Sarajeva. Rahmet, pokoj i šutnja mrtvima. Proučite Fatihu i pomolite se, pamtite i opominjite. Građani Sarajeva.“

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, na doživotnu zatvorsku kaznu osuđen je Stanislav Galić, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). U presudi Galiću iz novembra 2006. godine navedeno je da taj incident predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani.

Za granatiranje, teroriziranje i snajpersko ubijanje građana Sarajeva, nepravosnažnom presudom izrečenom u Hagu, na 40 godina zatvora osuđen je Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS). U Haškom tribunalu Ratko Mladić, bivši komandant  VRS-a osuđen je prvostepenom presudom na kaznu doživotnog zatvora.