Category: Vijesti

U nedjelju je na kanalu National Geographic prikazan serijal ‘Priča o nama’ Morgana Freemana. U najnovijem serijalu popularni holivudski glumac je posjetio Bosnu i Hercegovinu, te razgovarao sa uglednim novinarom Senadom Hadžifejzovićem i njegovim sinom Feđom.

Freeman u emisiji navodi da je “predsjednik Srbije Slobodan Milošević vidio raspad kao priliku da Bosni uzme teritorij. Milošević je preko medija širio protumuslimansku i protuhrvatsku propagandu. Potaknuo je Srbe u Bosni da se okrenu protiv susjeda. Rat koji je uslijedio usmrtio je 100.000 ljudi”.

Freeman u serijalu govori kako je “vojska bosanskih Srba uz Miloševićevu pomoć željela je podijeliti etničke grupe u Sarajevu” te ističe kako su se građani i dalje smatrali prijateljima i susjedima bez obzira na etničko porijeklo.

Na prikazivanje i sadržaj emisije reagovao je analitičar Dragomir Anđelković koji je izjavio Srni da Srbi treba da počnu sistematski da se bore protiv propagande poput one u emisiji na kanalu “National Geographic” u kojoj glumac Morgan Freeman optužuje Srbe za rat, genocid i etničko čišćenje, pa i da bojkotuju takve televizijske kanale.

“Milošević potaknuo Srbe u BiH da se okrenu protiv susjeda”

“Treba da formiramo i institucije koje bi pratile propagandu protiv nas zasnovanu na lažima i koje bi pravile kontraplanove za to kako da pariramo, da se pokreću peticije, da se naše naučne institucije obraćaju sa činjenicama”, istakao je Anđelković.

Književnik Vladimir Kecmanović izjavio je “da je zabrinjavajuće i mnogo opasnije što se tako nešto pojavilo na kanalu sa dokumentarnim programom”.

“Videli smo već 25 godina mnogo sličnih pokušaja da se Srbi predstave kao krivci za ratove u bivšoj Jugoslaviji i kao zločinačka strana. Tako da u tom smislu ovo nije ništa iznenađujuće”, rekao je Kecmanović.

On kaže da je “iznenađujuće što se, poslije izvjesne pauze, ponovo pojavila takva tendencija i da je zabrinjavajuće što se to prikazuje na kanalu koji ne prikazuje igrani, već dokumentarni program, a što je mnogo opasnije”.

“pokazalo se da pokušaji igranih filmova, koji treba da satanizuju Srbe nisu uspeli, jer ti filmovi, iako su imali vrlo skupe produkcije, nigde u svetu nisu ostvarili nikakav uspeh kod publike. Po ko zna koji put se pokazalo da je u umetnosti laž vidljivija, nego u neumetničkim sadržajima”, istakao je Kecmanović.

Novinarka i kolumnistica Ljiljana Smajlović ocijenila je za Srnu da se kanal National Geographic koristi za prilično sirovu političku propagandu i da bi trebalo protestovati zbog toga.

Ona je navela da bi Srbi trebalo da pišu National Geographic i Mogranu Freemanu, te da izraze protest zbog emisije “Priča o nama”.

“Nisam znala da se čak i kanal o svjetskoj geografiji koristi za prilično sirovu političku propagandu. Pretpostavljam da Morgan Freeman ne zna čak ni u koje svrhe je iskorišćen, a daleko od toga da mu je bilo šta u vezi sa ratom u bivšoj Jugoslaviji poznato ili razumljivo”, rekla je Smajlović.

Ona je istakla da treba protestovati i pisati Morganu Freemanu.

“On (Freeman) kada bi dobio sto pisama iz Srbije ili Republike Srpske, on bi se zapitao. To je čovek koji živi od popularnosti. Uvek ima svrhe protestovati i pisati. Ne znam zašto to Morgan Frimen radi, ali za slučaj da je u nekoj zabludi i neznanju to uradio, imao bi smisla protestovati”, rekla je Smajlovićeva za Srnu.

Iako je jučer na sjednici Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržan zaključak Skupštine Kantona Sarajevo da BiH dobije državnu himnu sa melodijom i tekstom, po svemu sudeći, male su šanse da u izbornoj godini bh. građani slušajući himnu i glazbu koju je skladao Dušan Šestić, počnu i pjevati tekst.

Naime, kako je za N1 kazao Momčilo Novaković iz NDP-a, jučerašnja odluka komisije donesena je preglasavanjem.

“Odluka je donesena preglasavanjem i to praktično znači da su njene šanse da u parlamentu dobije prolaz vrlo male ili gotovo nikakve. Ono što je još važno napomenuti da smo mi nekoliko puta se ovim pitanjem bavili u ranijem periodu i realno u ovom monmentu ne postoji tekst oko kojeg bi se mogli dogovoriti predstavnici tri naroda u BiH, a samim tim ne postoji tekst koji bi mogao dobiti podršku Parlamenta. Ja mislim da je ova inicjativa na ovaj način , kako je dobila podršku Ustavnopravne komisija osuđena na neusvajanje i ostat će samo na ovom zaključku Ustavnopravne komisije.“, kaže Momčilo Novaković.

Podsjetimo, državna himna BiH nekad zvana i Intermezzo na snazi je od 1999. godine. Iako se u međuvremenu pokušavao dodati i tekst, taj prijedlog nije prihvaćen u Parlamentu. 2009. godine.

Komisija za izbor teksta himne, sastavljena od 11 članova od kojih su većina bili književnici i etno-muzikolozi, radila je godinu dana da bi i Bosna i Hercegovina dobila riječi himne. Od 339 prijedloga, u najužem izboru ostala su dva, od kojih je, uz saglasnost autora, sastavljen tekst. Ni to nije bilo dovoljno dobro za delegate iz reda srpskog naroda, koji su u Domu naroda PS BiH tada glasovali protiv. .

Novu inicijativu da BiH dobije himnu koja će imati tekst uputila je predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo Ana Babić još u studenom prošle godine. Tada je Babićeva zapitala da li zemlja zaslužuje himnu koja će da veliča povijest, tradiciju i napore kroz koje je narod BiH prošao.

Bosanskohercegovačkog državljanstva odreklo se ukupno 77.958 osoba, a u 2017. godini to je učinilo 4.365 osoba, potvrđeno je Feni u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Od 1996. godine ispis iz državljanstva najviše osoba zatražilo je 2002. godine 8.212 osobe i 2003. godine 9.070 osoba, evidencija je Ministarstva nadležnog za te poslove.

Do 2000. godine odricanje od bh. državljanstva zatražilo je 85 osoba, od čega najviše 2000. godine 51 osoba. Od tada taj broj je rastao, tako je 2001. godine to učinilo 2.190 osoba, 2004. godine 6.993, 2005. godine 5.657, 2006. godine 4.716, a 2007. godine 4.655 osoba. Od 2008. do 2015. godine odricanje od bh. državljanstva zatražilo je svake godine oko 3.500 osoba, dok je 2016. godine to učinilo 4.270 osoba.

U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države.

– U neformalnim razgovorima najčešće kao stvarni razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, sigurniji radnopravni status i slično – pojašnjeno je.

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Norveškoj, Danskoj, Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, a Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, za države bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa. Sporazum o dvojnom državljanstvu Bosna i Hercegovina ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, istaknuto je za Fenu u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

U Bosni i Hercegovini danas se prognoziraju nove padavine koje se očekuju sa juga u večernjim satima i do kraja dana će se proširiti na cijelu zemlju.

Većinom u nizinama kiša. Snijeg u Krajini, zapadnim i sjevernim područjima Bosne. Na planinama će padati snijeg. U većem dijelu zemlje vjetar slab do umjerene jačine jugoistočnog smjera. U Krajini, sjevernim i sjeveroistočnom područjima vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus četiri do nula stupnjeva, na jugu do tri stupnja. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između nula i pet stupnjeva, na jugu zemlje od osam do 11 stupnjeva.

U srijedu u BiH oblačno. Snijeg se očekuje u Krajini, zapadnim i sjevernim područjima Bosne, ujutro i u dijelu centralne Bosne. Izgledno je novih 10 do 20 centimetara snijega, u Krajini i zapadnim područjima i do 30 centimetara snijega. U ostalim područjima kiša. Na planinama će padati snijeg.