Category: Vijesti

Svako spuštanje cijena u vrijeme kontinuiranih poskupljenja je dobro došlo. No, koliko će ono stvarno rasteretiti opterećene kućne budžete? Ili je i dalje opravdana bojazan dijela građana od scenarija da bi se moglo birati izmеđu platiti račune ili jesti.

Sa ispod prosječnom penzijom Banjalučanka sa kojom smo razgovarali, kao i većina penzionera dobro pazi šta kupuje. Prati akcijske cijene, a sada i markicu Društveno odgovorni. No, nema prevelika očekivanja jer su cijene svakako previsoke u odnosu na primanja. Market koji je posjetila ekipa BHRT-a odlučio se da za akciju Društveno dogvoorni izdvoji artikle njihove robne marke, te se mogu ostvariti popusti.

Na policama je mnogo više označenih artikala, no ono što uočavaju potrošači je da još nema sniženih namirnica za svakodnevnu upotrebu poput mlijeka, mesa, brašna i kruha.

Na listi 19 dodatnih proozvoda koji su predstavljeni u resornom ministarstvu su i mliječni te proizvodi od mesa određenih proizvođača, začini, zamrznuto voće i povrće, sredstva za higijenu i drugi, a na policama bi se trebali naći do kraja sedmice kada očekuju da kampanja u potpunosti zaživi.

BOŽANA RADOŠEVIĆ, stručna suradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS

Ovo sada kada vidimo spisak namirnica od 19 proizvoda koje smo danas imali priliku vidjeti kroz medije sigurni smo da na zalost bneće uticati na poboljsanje zivotnog standarda odnosno smanjenje troskova osnovnih zivotnih namirnica, odnosno proizvoda koji ulaze u svakodnevnu upotrebu.

OSTOJA KREMENOVIĆ, Pokret potrošača Republike Srpske

Prepisivanje iskustava iz susjednih zemalja je dobro i korisno, ali oni imaju sasvim drugačije mehanizme koje koriste za zastitu svojih potrosaca. Uzmimo da danas u Srbiji startuje penzionerska kartica koja omogućava 10 9 20% snuzenje svih cijena ili određenih cijena.

Sličnom akcijom i Vlada Federacije BiH nastoji odgovoriti na poskupljenja životnih namirnica. Sa trgovcima je dogovoreno ograničavanje cijena za ukupno 34 artikla, a nakon sastanka koji će održati ove ili sljedeće sedmice trebalo bi biti poznato i kada će akcija zvanično početi.

Hoće li radovi na autoputu kod Tešnja biti zaustavljeni? Da gradnja autoputa na trasi paneuropskog koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu ne može bez problema svjedoče primjeri porodice Skopljak i Kurtić iz Tešnja.

Iako zakon propisuje da se u zaštitnoj zoni od 40 metara ne mogu nalaziti objekti, izuzev onih s posebnom dozvolom, dva stambena objekta su ostala udaljena od budućeg autoputa tek desetak metara.

Dok iz Autocesta Federacije ističu da nije kršena zakonska procedura, građani su, dok se čeka međunarodna ekspertiza, spremni zaustaviti radove na autoputu, a pravni zastupnik najavljuje krivično gonjenje odgovornih, navodi Federalna.ba.

Ko zna zašto, tek kuće u vlasništvu Melve Skopljak i Mine Kurtić u Lepenici kod Tešnja nisu ušle u plan eksproprijacije, iako su objekti oko njih plaćeni i već porušeni. Njihove kuće su ostale u srcu gradilišta udaljene desetak metara od budućeg autoputa.

„Stanje je loše, ne može se trpjeti, prašina, kamioni, mašine, buka, ali izađem opet, začepim nos, da vidim“, priča Mina Kurtić.

Kako se moglo dogoditi da su dva stambena objekta ostala gotovo 30 metara unutar zaštitne zone autoputa, a da je, kako tvrde nadležni, građevinska dokumentacija urađena u skladu sa zakonom. Zašto nam, onda, treba međunarodna ekspertiza upravo onih koji su nam osigurali novac da ovaj posao uradimo kako treba?

„Greške se dešavaju, ali te greške treba ispraviti. Ako neko pogriješi, uredu, ali haj’mo ispraviti to da bude kako treba“, govori za FTV Alija Kurtić, stanovnik Lepenice kod Tešnja.

Ove porodice su putem pravnog zastupnika upozoravale „Autoceste Federacije kao investitora da život, kako tokom gradnje tako i poslije završetka posla, na ovoj udaljenosti od autoputa nije moguć.

„Sve najavljene posljedice su nastupile, što su potvrdili i stalni sudski vještaci građevinske struke, koji su kazali da su ugrožene statike ovih objekata, a vještak zaštite okoliša je kazao da su već nastupile i da prijete još veće posljedice po zdravlje ljudi koji žive u ovim domaćinstvima“, ističe Mustafa Alić, pravni zastupnik porodica Skopljak i Kurtić.

Zakon propisuje zaštitni pojas od 40 metara. Sada je to gotovo četiri puta manje. U Autocestama FBiH ističu kako se, u trenutnom okolnostima, eksproprijacija ne može izvršiti. Građani traže upravo to.

„Ukoliko ne ispoštuju ove uslove koje smo naveli, spremni smo da uđemo i zaustavimo radove“, poručuje Muhamed Kurtić, sin Mine Kurtić.

„Uz njega smo tu, u svakom momentu, za bilo šta“, dodaje Alija Kurtić.

Nadležnima je ostavljen rok od osam dana da uđu u postupak eksproprijacije ova dva objekta.

„U protivnom ćemo, prije svega, tražiti krivičnu odgovornost pojedinaca koji su nam zajamčili da do ovih posljedica neće doći, a nakon toga ćemo kod Ustavnog suda i kod nadležnih sudova pokrenuti privremene mjere zabrane gradnje“, ističe Alić.

Uz mjere podrške koje su trenutno, s ciljem zaštite navedenih porodica poduzeli, iz JP Autoceste FBiH su nas pismeno izvijestili da će, s obzirom da ovu dionicu od Putnikovog brda do Medakova, dugu 8,5 kilometara vrijednu 167 miliona eura finansira Evropska banka za obnovu i razvoj, ovdje biti angažirani i međunarodni konsultanti.