Komar – Tvornica gipsa Donji Vakuf sinonim je donjovakufske i regionalne privrede. Tvornica je počela sa radom daleke 1934. godine na području Elezovaca, dok je 1959. proizvodnja započela na današnjoj lokaciji. 1976.godine instalirana je, uz postojeću, još jedna tvornica.
Komar – Tvornica gipsa 2002.godine prošla je proces privatizacije i prešla u ruke uposlenika Komar – Tvornice gipsa.
Komar Tvornica gipsa radi isključivo sa prirodnom sirovinom. Osnovni proizvod je gips u cisterni, potom manja pakovanja gipsa,dok se paletu proizvoda ubrajaju i ljepilo za keramiku, ljepila za vanjsku upotrebu, ljepilo za stiropro i gipsane ploče.
Obzirom na raspoložive količine gipsa nameće se potreba proširenja kapaciteta. Taj projekat je iniciran još prije 15 godine. U međuvremenu je došlo do zastoja u realizaciji, da bi se u posljednje dvije tri godine intenzivirale aktivnosti na proširenju kapaciteta.
Danas Komar Tvornica gipsa proizvodi veoma kvalitetne proizvode koji idu u korak, ili čak ispred, kvaliteta svjetskih proizvođača maltera i gelt masa.
U posljednje tri godine firma posluje pozitivno. Finansijski pokazatelji u 2017. godini pokazuju rast od 10 %.
Nedavno se Komar – Tvornica gipsa našla u žiži interesovanje javnosti. Naime, na Sarajevskoj berzi prodato je oko 20 posto dionica ove donjovakufske firme.
Tim povodom razgovarali smo sa direktorom Komar Tvornice gipsa , Akifom Veremom.
„Mi ne znamo kakve su namjere Knaufa. To je svjetski gigant i naravno pokušat ćemo razgovarati sa odgovornima u Knaufu kako bi Komar Tvornica gipsa nastavila normalno da radi i posluje. Ove dionice bile su ranije u vlasništvu Idriza Učanbarlića. Riječ je o nešto više od 20 % dionica i nije riječ o većinskom dioničarskom udjelu. Mi, ostali dioničari, formirali smo Ortačku grupu sa udjelom od 62% , dionice su oročene i blokirane da se prodaju izvan Ortačke grupe, sve dok ne vidimo kakve su namjere Knaufa.“
Da li je bilo pokušaja da ostali dioničari kupe dionice od većinskog dioničara?
„ Mi smo pokušali otkupiti te dionice. Meni nije htio prodati, a na pitanje ostalih dioničara odgovor je glasio da je cijena dionice 21 KM što je bila enormno visoka, čak nemoralna, cijena u ukupnom iznosu od oko 485 hiljada maraka. Mi smo bili spremni da platimo veću cijenu nego što je prodato na berzi.“
Šta biste poručili dioničarima i svim Donjovakufljanima nakon ove kupovine dionica od 20 % od strane Knaufa?
„Mi dioničari iz Ortačke grupe, a i oni koji nisu ušli u Ortačku grupu rekli smo da nećemo prodavati dionice sve dok se ne vide namjere Knaufa. Poručujem im da čuvaju dionice, da čuvaju Donji Vakuf i našu Bosne i Hercegovinu.“
