Usvajanjem Strategije ruralnog razvoja na nivou BiH stvoreni su preduvjeti za povlačenje sredstava iz EU fondova kojima bi se omogućilo da farmeri unaprijede svoje objekte i poslove kako bi bili spremni za ulazak u EU. Stručnjaci ipak strahuju da do povlačenja sredstava neće doći jer ni političari ni farmeri ne pokazuju interes za tako velike i ozbiljne promjene.
Da bi se dobilo 30 miliona eura na godišnjem nivou iz IPARD fondova potrebno je uraditi još mnogo na svim nivoima te pripremiti farmere na promjene. Kako kaže profesor Sabahudin Bajramović s Poljoprivrednog fakulteta UNSA, u toku je procedura koja fondove treba učiniti operativnim i radi se na dokumentu koji trebaju usaglasiti entiteti i Brčko distrikt, a prema optimističnim prognozama, sredstva bi bila na raspolaganju krajem sljedeće godine.
“To je novac koji ima ulogu da pripremi bh. farmere za ozbiljnije stvari koje će doći kada budemo članica EU, a sastoje se u tome da se poboljša struktura poljoprivrede koja je kod nas loša – investiranje u farme, nabavka mehanizacije, osnovnog stada, uređenje štalskih objekata i slično. Dio sredstava ide na stvaranje uvjeta za postizanje standarda koje EU traži”, kazao je Bajramović.
Sektorska radna grupa (SRG) koju čine predstavnici svih relevantnih institucija u BiH je krajem prošle godine počela pripreme za programiranje i izradu Sektorskog planskog dokumenta za period 2018.-2020. i Akcionog dokumenta za IPARD 2018. Sektorski planski dokument predstavlja sveobuhvatni višegodišnji plan i daje osnovu za pripremu akcionih dokumenata, pokriva IPARD II intervencije za sektor u određenom periodu, analizira, procjenjuje i opisuje sektor. Prema riječima pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dušana Neškovića, to je radni dokument koji olakšava programiranje i priprema ga zemlja korisnica.
Akcioni dokument (AD) utvrđuje specifične ciljeve, planirane aktivnosti i načine implementacije akcije uz obrazloženje njene opravdanosti.
“Postupak usvajanja akcionog programa za IPARD II 2018. godinu za Bosnu i Hercegovinu u EK i zaključivanje sektorskog i finansijskog sporazuma između BiH i Evropske komisije je dugotrajan te se implementacija akcije koja ima za cilj jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući i podršku ruralnom razvoju i jačanju standarda u fitosanitarnoj, veterinarskoj i oblasti sigurnosti hrane, očekuje krajem 2018. godine, a prva novčana sredstva na računima poljoprivrednih proizvođača tek 2019. godine. Implementacijom ove akcije bi se, s jedne strane, osigurao rast proizvodnje i stabilnost dohotka proizvođača, rast konkurentnosti i tehničko-tehnološko unapređenje sektora koji bi bio prilagođen zahtjevima domaćeg i stranog tržišta, a s druge strane bi se osiguralo upravljanje javnim politikama u skladu s EU pravilima, čime bi se otvorila mogućnost korištenja EU fondova namijenjenih ruralnom razvoju”, kazao je Nešković.
Farmeri moraju imati novac da bi aplicirali
S druge strane, profesor Bajramović ističe kako država još nije pripremila farmere za njihove obaveze te da je potrebno da se u taj proces uključe i finansijske institucije i općine. Stah farmera je opravdan zbog iskustva Makedonije u kojoj se novac iz IPARD fondova vrlo slabo povlači, a za sredstva mogu aplicirati samo “veliki” farmeri.
“Farmer mora učestvovati s 50 posto tih sredstava za koja aplicira, 50 posto će moći naplatiti tek po završetku projekta. To znači da ako pravite štalski objekt od 100.000 KM, vi aplicirate za IPARD fond, oni odobre, ali morate u startu imati 100.000 KM. Po završetku izgradnje štale zove se komisija koja utvrdi da je riječ o tom objektu i da je sve ispravno pa tek tada dobijate 50.000 KM. Naši fameri nemaju ta sredstva i to će biti uspjeh države ako nađe modus da osigura novac za farmere. I entiteti bi trebali učestovati u tim gratis sredstvima s 25 posto. Problem je da li će se zaista moći povući ti fondovi i hoće li farmeri biti spremni. Pitanje je i koliko su ljudi u općinama spremni pomoći, uraditi poslovne planove za farmere i slično. Potrebna je povezanost i organizovanost. Bojim se da u ovoj fazi ljudi s općinskog i višeg nivoa nisu shvatili ozbiljnost posla koji je pred njima”, kazao je Bajramović.
Dušan Nešković pak smatra kako nema razloga za strah od nekonkurentnosti i nemogućnosti izvoza domaćih proizvoda, podsjećajući na situaciju s mlijekom kada je EU 1. aprila 2015. godine odustala od proizvodnih kvota. Tada se smatralo da će ovaj sektor biti pod velikim pritiskom i pretrpjeti znatne štete, a predviđala se i propast stupanjem na snagu dodatnog protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (1. februara 2017. godine), što se nije desilo.
“Naprotiv, povoljnost je bila i to da smo pregovorima za dodatni protokol dobili prijelazni rok koji je ostavio dovoljno vremena za prilagođavanje naših proizvođača i izvoznika, tako da je ovaj sektor ojačao i danas imamo zapažene izvozne rezultate za mlijeko i mliječne proizvode, ne samo na tržište EU, nego i tržište u CEFTA okruženju. I dalje smatramo da je potpisani SSP jasna smjernica za ukupan bh. poljoprivredni sektor i koji nadležne institucije na svim nivoima vlasti trebaju u cjelini sprovesti. Ovo se posebno odnosi na ispunjavanje uslova korištenja pretpristupnih fondova za jačanje kapaciteta institucija za redizajn sektorskih politika, ali i za direktne podrške poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Usklađivanjem domaćih politika s poljoprivrednom politikom EU treba u suštini da usmjeri investicije i primjenu novih tehnologija kako bi se radilo na modernizaciji poljoprivredne proizvodnje i usvajanju EU standarda, što će omogućiti lakši izlazak na tržište EU i poboljšanje stepen konkurentnosti poljoprivrede u BiH”, kazao je Nešković.
Nedostaje podrške
Ispunjavanjem traženih uslova za korištenje raspoloživih pretpristupnih sredstava Evropske unije za poljoprivredu, povećava se iznos sredstava koja će koristiti proizvođači, ali i poboljšavaju način i transparentnost dodjele sredstava podrške.
Ipak, Nešković ističe da i dalje nedostaje više povoljnih kredita za poljoprivrednike i to je dio koji se odnosi na angažovanje nadležnih institucija koje raspolažu s instrumentima kako bi se ovi resursi osnažili, ojačala infrastrukturna ulaganja (zaštita od poplava, sistemi za navodnjavanje i dr.) te mogućnost preusmjeravanja sredstva iz nekih drugih fondova u razvojne fondove usmjerene za razvoj poljoprivrede i oživljavanje sela.
Podsjetio je kako je BiH, pored mlijeka i mliječnih proizvoda, ostvarila zapažene rezultate i u izvozu krompira, da smo ispunili standarde EU za izvoz meda i ribe, a uskoro bismo mogli izvesti i druge proizvode životinjskog porijekla.
Predsjednik mreže za ruralni razvoj u BiH Duško Cvjetinović kazao je kako bi se najprije trebalo uspostaviti upravljačko tijelo i agencija za plaćanje kako bi sredstva IPARD fondova bila operativna. Smatra da će ovo biti vrlo izazovno za BiH ,jer se ovo pitanje zloupotrebljava i ne postoji politička volja u BiH da se prave kompromisi.
“Poljoprivreda u EU predstavlja klasičnu poslovnu aktivnost i nema socijalnu komponentu koja je veoma prisutna u BiH. To znači da će se naša poljoprivreda morati prilagoditi tržišnom načinu poslovanja. Našu poljoprivredu trenutno opterećuje loš poslovni ambijent (nepoštivanje ugovora i rokova plaćanja, neizvjesnost isplata iz budžeta), loši finansijski mehanizmi (krediti, podsticaji i grantovi) za pokretanje i unapređenje poslovnih aktivnosti i nepostojanje konstantnosti i strateških razvoja određenih grana poljoprivrede (npr. petogodišnji plan razvoja stočarstva). Sve ovo loše utječe i koči poljoprivrednike da donesu odluku o investiranju”, kazao je Cvjetinović.
Ističe da se, i kada se odobre sredstva, postavlja pitanje kapaciteta organizacija, poljoprivrednika i poljoprivrednih preduzeća da uspješno dođu do tih sredstava, da napišu projekte i ispune administrativne zahtjeve. Zbog toga je, podsjeća, osnovana Mreža za ruralni razvoj 2014. godine koja ima za cilj da u saradnji s organizacijama i institucijama u BiH radi na unapređenju politike i stvaranju pozitivnog ambijenta za ruralni razvoj u BiH.
I iz Delegacije EU u BiH kažu kako se IPARD II programira na godišnjem nivou u saradnji sa svim relevantnim akterima te se preko njihovih provedbenih partnera usmjerava korisnicima, što su u ovom slučaju poljoprivrednici, subjekti u poslovanju s hranom, ruralne zajednice, kao i institucije, u smislu izgradnje njihovih kapaciteta.
“Nakon faze programiranja, Delegacija EU u BiH će nastaviti tendersku proceduru i ugovaranje programiranih aktivnosti s odabranim provedbenim partnerima koji će potom nastaviti realizaciju pomoći. Planirane mjere podrške sektoru trebaju odražavati potrebe i ograničenja sektorskih korisnika i institucija, prioritetne mjere podrške, uslove i ostalo, kao što je navedeno u Strateškom planu ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine”, kazala nam je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.
Farmere očekuju veliki problemi
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Stojan Marinković kazao je kako poljoprivrednici znaju da pristupni fondovi zahtijevaju dokumentaciju i registraciju poljoprivrednih proizvođača, što neće ići glatko.
“Imat ćemo veliki problem s većinom farmera jer ih je vrlo mali broj u sistemu PDV-a. Nemaju mogućnost da srede papirologiju ili novac da finansiraju projekt i sačekaju povratak sredstava. Ali, šta je tu je. EU ima svoj sistem i nama ništa ne preostaje osim da se uklopimo. Očekujemo pomoć entitetskih vlada da na neki način favorizuju malo sitnije proizvođače u smislu ravnomjernije trke s krupnima kroz sistem poticaja i povoljnijih kredita. Mi nespremni ulazimo u EU, a dokaz je i prilagođeni SSP za koji smo imali 10 godina i opet se nismo pripremili te su poljoprivrednici izloženi neravnopravnoj utakmici”, kazao je Marinković.
Postavlja se pitanje koliko će biti volje da se ovo sprovede, a profesor Bajramović je izrazio bojazan da u ovoj fazi ljudi s općinskog i višeg nivoa nisu shvatili svu ozbiljnost posla koji je pred njima, a to je prije svega reforma poljoprivredne politike i približavanje politici EU.
“Čini mi se da naši političari još nemaju hrabrosti da se upuštaju u ozbiljnije reforme. Mi još plaćamo po litru i kilogramu, što je neprihvatljivo prema standardima EU gdje se plaća po grlu i hektaru. Farmere treba navikavati na taj pristup i istaknuti koje su prednosti integracije, a to su fondovi i procedure u kojima nema mogućnosti korupcije”, zaključio je Bajramović.
Izvor: Klix.ba
