Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • BiH može u Hagu tužiti Hrvatsku za otimačinu imovine

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine skinulo je s dnevnog reda tačku o hrvatskom Zakonu o upravljanju državnom imovinom na zahtjev Marine Pendeš, ministrice odbrane iz redova Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH), koja je tražila mišljenje nadležne komisije o tom pitanju.

    Međutim, ministri u Vijeću ministara nakon toga su utvrdili da se Stalna zajednička komisija viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ, odnosno njen Pregovarački tim za pitanje sukcesije, nijednom nije sastala od formiranja 2015. godine, ali su ipak odlučili od nje zatražiti zaključke.

    Tako bosanskohercegovačke vlasti opet nemaju odgovor na zakon donesen u Hrvatskoj kojim se imovina bh. kompanija u toj državi, vrijedna nekoliko milijardi eura, može dati na upravljanje drugima do 30 godina.

    To u praksi znači da će se brojni hoteli, odmarališta, stanovi, objekti i infrastruktura nekadašnjih giganata, kao što su Energoinvest, Hidrogradnja, Šipad, Vranica i drugi, dati na dugogodišnje korištenje zainteresovanim investitorima, čime će ta imovina praktično biti izgubljena za Bosnu i Hercegovinu.

    Ko je kriv za ovu “konačnu legalizaciju pljačke bh. imovine”, kako zakon opisuju stručnjaci iz Bosne i Hercegovine? Većina nadležnih zvaničnika ne želi govoriti o tome, kao ni odgovorne institucije, koje još nisu uputile odgovor Hrvatskoj.

    Ipak, prije nekoliko dana premijer bh. entiteta Federacija BiH Fadil Novalić oglasio se povodom usvajanja zakona u Hrvatskoj i na pitanje Nezavisnih novina ko je kriv odgovorio da je kompanijama veliki problem napravio Zakon o privatizaciji.

    Hrvatska kaže da stvara zakonski okvir

    Obrazlažući sporni član 71 Zakona o upravljanju državnom imovinom, iz hrvatskog Ministarstva državne imovine navode da se njime omogućuje da se “može na ograničeni rok raspolagati nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane u vlasništvu Republike Hrvatske sa zabilježbom zabrane raspolaganja budući da su iste predmet sukcesije između država bivše SFRJ, a s kojima Republika Hrvatska nije sklopila odgovarajući međunarodni ugovor”.

    “Budući da su te nekretnine izvan prometa, odnosno ne može ih se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske, ocijenjeno je oportunim omogućiti zakonski okvir za davanje istih u višegodišnji zakup ili u neku drugu osnovu uporabe do najviše 30 godina uz obvezu upisa u zemljišnu knjigu zabilježbe postojanja sklopljenog ugovora”, kažu u Ministarstvu.

    Očekuju pozitivne učinke nakon primjene navedene odredbe s obzirom na to da će “ponuda višegodišnjeg zakupa ili uporabe po drugoj osnovi zainteresiranim osobama omogućiti dugoročnije poslovne aktivnosti”.

    “Moramo dobro razmisliti o izmjeni Zakona o privatizaciji. Mi smo napravili jako veliku grešku, koja je kasno otkrivena. Novim zakonom je rečeno: ‘Isknjižite sve što je u inostranstvu od firmi, o tome će brinuti država’.”

    Međutim, Zakon o privatizaciji, kako su nam rekli iz Agencije za privatizaciju FBiH, nema veze s onim što se dešava jer je riječ o imovini preduzeća koja nisu bila predmet prodaje – privatizacije, te je ta imovina po Zakonu o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka ostala u vlasništvu Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona, u zavisnosti od toga koji je nivo vlasti osnivač preduzeća.

    ‘Novalić miješa kruške i jabuke’

    “Smatram da g. Novalić uopšte nije upućen u ovu problematiku. Ovdje se radi o društvenoj imovini, državnoj imovini, gdje je jedini titular Bosna i Hercegovina. Dakle, ono što se dešava nema veze sa privatizacijom, jer se radi o društvenoj imovini privrednih subjekata iz Bosne i Hercegovine koji imaju svoju imovinu u Republici Hrvatskoj. Dio te imovine se, naravno, nalazi u pasivnom podbilansu, ali ovdje govorimo o Aneksu G Sporazuma o sukcesiji”, kaže Amer Jerlagić, nekadašnji direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

    Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ, zaključen u Beču 2001. između država bivše SFRJ, očito se ne poštuje u slučaju Bosne i Hercegovine.

    Sabor Republike Hrvatske ratifikovao je Sporazum 2004. godine, međutim, Zagreb za primjenu sporazuma traži i zaključivanje bilateralnog ugovora o imovinskopravnim odnosima s Bosnom i Hercegovinom kako bi se počelo s upisom vlasništva.

    S druge strane, Hrvatska je takve ugovore potpisala sa Slovenijom i Makedonijom, prije Sporazuma o sukcesiji, i vratila im imovinu.

    Dosad je propalo više pokušaja potpisivanja ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pregovori su vođeni sve do 2012, kada se došlo blizu rješenja. Međutim, tada je bh. entitet Republika Srpska tražio da ugovor obuhvati i stanarska prava građana, što je Hrvatska odbila.

    “Član novog zakona u Hrvatskoj poziva se na nepostojanje državnog ugovora između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i kaže: dok se ne potpiše ugovor, ta će se imovina dati u promet trećim licima da njome mogu gazdovati do 30 godina”, navodi Jerlagić.

    ‘Nadležne institucije u rukama HDZ-a’

    Dodaje da je veliku odgovornost snose bh. vlasti, pogotovo imajući u vidu da je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i bivši parlamentarac u Bosni i Hercegovini, glasao za zakon u Saboru.

    “I niko me ne može ubijediti da čak i pojedinci, prevashodno iz bh. vlasti, jer oni su ti koji su trebali razgovarati sa Republikom Hrvatskom, nisu, narodski rečeno, umastili brkove od ovih deset milijardi eura imovine u Hrvatskoj. Nažalost, jedini komentar je dao ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, koji je bio u februaru u posjeti Hrvatskoj i koji je rekao da za njega to ništa nije sporno”, dodaje Jerlagić.

    Grubeša, koji također dolazi iz HDZBiH i član je Stalne zajedničke komisije i Pregovaračkog tima za pitanje imovine, s druge strane, uvjerava javnost da Bosna i Hercegovina nije izgubila svoju imovinu i da su sporni objekti u jako lošem stanju, zapravo devastirane ruševine.

    Forto: Pojedinci iz BiH rade u korist Hrvatske

    Zastupnik Naše stranke u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Edin Forto zatražio je prošle godine od federalne vlade da mu dostavi izvještaj o imovini iz pasivnog podbilansa s područja Federacije BiH. Iz Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH dobio je odgovor, za koji kaže da je “prilično štur i konfuzan”. Navodi i da se takvim izvještajem “ne bi smjela tretirati imovina koju neki procjenjuju u milijardama maraka”.

    “Ono što je vidljivo je ne toliko pravni vakuum koliko odsustvo državne intervencije. Pri ovom mislim na državu Bosnu i Hercegovinu. Hrvatski sudovi svjesno koriste pravne i druge nedorečenosti kako bi spriječili naše firme da uknjiže pravo vlasništva”, navodi Forto.

    “Ako ostanu bez argumenata, onda se pozivaju na odsustvo međudržavnog sporazuma, koji bi tretirao status ove imovine. Tu počinje i završava sva priča. Vijeće ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine moraju na najvišem nivou pokrenuti pitanje izrade sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ako u dogledno vrijeme Hrvatska odbije ono što državnici iz Bosne i Hercegovine pokušaju, onda postoje međunarodne instance, arbitraže i sudovi”, kaže Forto.

    Prema njegovim riječima, “pojedini najviši državnici iz Bosne i Hercegovine otvoreno i bez zadrške rade u ovom slučaju u korist Republike Hrvatske, a na štetu Bosne i Hercegovine”. Pritom, kaže, ne misli samo na članove HDZBiH.

    “Zanemarivanje ovog problema, kao i aktivno učešće u korist Hrvatske, a na štetu Bosne i Hercegovine, obrazac je svih dosadašnjih najviših državnih funkcioniera. Konačno, činjenica da nije puno urađeno na ovom problemu pokazuje ne samo da Hrvatskoj odgovara nečinjenje već i svjedoči o neradu naših institucija na državnom nivou. Sve to ne znači da je kasno. Nije kasno. Potreban je samo svjež pristup oslobođen od strasti i populizma. Dakle, uzeti najbolje advokate, pripremiti nacrt međudržavnog sporazuma u skladu sa najboljom evropskom praksom, te ga uputiti Hrvatskoj. Ovakav problem se može riješiti samo višegodišnjom upornošću, hladno i tehnokratski”, predlaže Forto.

    Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je donošenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom “pokazala da joj je stalo do tih objekata, jer žele naći koncesionare koji će tu imovinu sačuvati”.

    Priznao je da je problem u Bosni i Hercegovini: “Mi u Bosni i Hercegovini se ne možemo dogovoriti čiji su to objekti, tko je nadležan, tko upravlja tim objektima.”

    I nakon sjednice Vijeća ministara rekao je da “nije dovoljno učinjeno iz Bosne i Hercegovine kako bi se ubrzao proces potpisivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske”.

    Predlaže diplomatsku ofanzivu u Hrvatskoj te što više susreta da bi se uvidjelo kako će se, ako postoji dovoljna zainteresovanost za objekte u Hrvatskoj, pronaći stvarni vlasnici i vratiti ti objekti njima u posjed.

    “Hrvatskoj je sporno što je ta imovina na teritoriji Hrvatske. Radi se uglavnom o objektima koji su na jadranskoj obali, a koji su devastirani i u ruševnom stanju i to im kvari turizam te su tražili rješenja za to pitanje”, tvrdi Grubeša.

    Na kraju je naglasio da je prvo potrebno definisati koja je to imovina, kome pripada i ko je potražuje, a zatim s usaglašenim stavom nastupiti prema Hrvatskoj.

    Ranije je u razgovoru za Al Jazeeru Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine, rekao da je pitanje bh. imovine u inozemstvu godinama u rukama struktura vlasti koje drži HDZBiH.

    “Mi imamo samo jedan ured na nivou države – to je Ured za sukcesiju, koji djeluje u okviru Ministarstva finansija i trezora, a koje u kontinuitetu drže kadrovi HDZBiH. Strukture koje su imale obavezu štititi imovinu više su radile u interesu susjednih zemalja”, navodi Cero.

    Šta Bosna i Hercegovina može uraditi?

    Al Jazeera se obratila, između ostalih, i Agenciji za privatizaciju Federacije BiH, iz koje kažu da su s problemom pravovremeno upoznale institucije Bosne i Hercegovine koje su nadležne za vođenje vanjske politike.

    Međutim, iz Agencije tvrde da “vlasti nisu učinile ništa da preduprijede ovakav razvoj događaja”.

    Po njihovom mišljenju, Bosni i Hercegovini preostaje da posredstvom državnog pravobranilaštva podnese tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Republike Hrvatske, ali i obavijesti Evropsku uniju “o ponašanju njene članice, koja donošenjem ovakvog zakona očito ne poštuje međunarodne ugovore koji imaju jaču pravnu snagu od domaćeg zakonodavstva”.

    I bivši premijer Federacije BiH te svojevremeno i federalni zastupnik, Alija Behmen, smatra da je neophodno obratiti se Evropskoj uniji. Po njegovom mišljenju, u ovom slučaju “riječ je o krađi i nema veze s dobrim komšijskim odnosima”.

    “Neophodno je postići odjek tamo gdje se to može jer bez toga neće biti rezultata”, smatra.

    I on upire prstom u bh. političare, podsjećajući da sporni zakon u Hrvatskoj “nije preko noći donesen, pa su morali da reaguju preventivno kroz institucije – ne samo Federacije BiH nego i države Bosne i Hercegovine”.

    “Sve ovo je katastrofa jer se zna šta zakon predviđa – vrlo brzo to postaje svojina. To su silne pare, čak i oni objekti koji su srušeni zato što lokacija obezbjeđuje solidne pare. Naši su mogli svašta da urade i nisu ništa jer ih baš i nije briga”, kritikuje Behmen svoje nasljednike na vlasti.

    Iz Agencije za privatizaciju Federacije BiH ipak napominju da su “itekako vodili računa o imovini i učinili značajne iskorake u sudskoj zaštiti imovine Federacije BiH pred sudovima u Hrvatskoj, ali i radu na utvrđivanju njene tržišne vrijednosti”.

    “Opravdano postavljamo pitanje koincidencije da se zakon uputio u parlamentarnu proceduru odmah nakon što je Agencija raspisala javni natječaj za prodaju najatraktivnijih dijelova imovine”, ukazuje se u odgovoru, koji potpisuje Amer Bekrić, direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH.

    Pravni stručnjak i bivši državni zvaničnik iz Hrvatske Sulejman Tabaković tvrdi da je riječ o neustavnom zakonu, koji se protivi međunarodnim obavezama.

    “Hrvatska niti jednim zakonom ne može bez tržišne naknade preuzeti imovinu fizičkih ili pravnih osoba jer bi to značilo da je donesen zakon o konfiskaciji radi kaznenih ili drugih djela zbog kojih je moguće donijeti takav zakon. Nije moguće donijeti niti zakon o nacionalizaciji bez naknade tržišne vrijednosti

    stoga je upravljanje imovinom jedini način na koji je mogla postupiti Hrvatska u ovom slučaju, a sve u dogovoru s pojedinim strukturama bh. vlasti, zaključuju naši sagovornici.

    Izvor: Al Jazeera

  • Krenuo izvoz Tuzlanske soli u Katar: So iz BiH dio ramazanske ponude

    Jedan od najpoznatijih regionalnih brendova Tuzlanska so uspješno je plasirana na tržište Katara. Izvoz je realiziran pod vlastitim brendom u prepoznatljivom pakovanju sa adaptacijama specijalno rađenim za tržište Katara na arapskom i engleskom jeziku, a do kraja godine svakog mjeseca je planiran kontejnerski izvoz većih količina, navodi se u saopćenju za javnost kompanije Solana d.d. Tuzla.

    “Saradnja je ostvarena sa jednim od najstarijih katarskih maloprodajnih lanaca FFC Family Food Center, čiji generalni direktor Mohamed Gamal Moustafa ističe da se odlučio za uvoz Tuzlanske soli nakon istraživanja tržišta u Bosni i Hercegovini, uvjerivši se u kvalitet i odličnu tržišnu poziciju tuzlanskog brenda“, izjavio je Vedad Halilović direktor izvoza u Direkciji za prodaju AS Holdinga.

    Nakon toga uslijedile su pripreme i provedba komplikovanih procedura certificaranja i drugih obaveza koje zahtijeva država Katar. Rezultat svih napora je da se Tuzlanska so sada prodaje u oko 80 trgovina, te da je dio ramazanske ponude posebno priređene za tamošnje potrošače. Uskoro se očekuje plasman na cijelom tržištu ove zaljevske zemlje.

    Solana d.d. Tuzla je jedna od najstarijih kompanija u Bosni i Hercegovini i naša najstarija prehrambena industrija. Proces proizvodnje soli se odvija po principu tzv. “zatvorenog kruga”, čime je postignuta apsolutna zaštita od mogućih vanjskih uticaja i onečišćenja. So se eksploatira iz izvora slane vode koji se posebnim slanovodom doprema  direktno u fabriku, prerađuje i pakuje bez dodira ljudske ruke ili drugih vanjskih uticaja.

    Sa idelanim omjerom zdravih sastojaka, Tuzlanska so se nalazi u mnogim proizvodima domaćim i inozemnim, a njen najpoznatiji brend je pakovanje 1 kg. kao neizostavni dio svakog domaćinstva u Bosni i Hercegovini sa kojom je Solana neprikosnoveni lider na domaćem tržištu. Osim Tuzlanske soli tu su još i Dijetalna so, Tabletirana so, Nitritna so, kao i Industrijska varena nejodirana so, zatim, Do – do začini, i Destilovana voda.

    Solana posluje u skladu sa integrisanim sistemom upravljanja. Implementirani standardi kvalitete ISO 9001:2015, ISO 22000:2005, HACCP, Kosher i Halal, jasno definišu sljedivost u proizvodnji soli.

    izvor: akta.ba

     

  • Rast prodaje novih stanova u BiH, prosječna cijena 1.613 KM po kvadratu

    U Bosni i Hercegovini je u prvom kvartalu ove godine prоdаno 615 nоvih stаnоvа što je u оdnоsu nа prvi kvartal prošle godine više za 27,9 posto, dok je u оdnоsu nа prоsјеčаn brој prоdаtih nоvih stаnоvа u 2017. manje zа 1,8 posto.

    Po podacima Agencije za statistiku BiH, u porastu je i površina prоdаtih nоvih stаnоvа koja je u prvom kvartalu ove u оdnоsu nа prvi kvartal prošle gоdinе veća zа 33,1 posto, a u оdnоsu nа prоsјеčnu pоvršinu prоdаtih nоvih stаnоvа lani veća je zа 3,5 posto.

    Inače, prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа u prvom kvartalu ove godine iznosila je 1.613 KM što je u usporedbi sа prоsјеčnom ciјеnom u 2017. godini više za 1,8 posto, a u оdnоsu nа prvi kvartal lani manje za 6,1 posto.

    U prva tri mjeseca ove godine završeno je 814 stanova, što predstavlja nominalni rast za 180,7 posto u odnosu na isti period 2017. Broj nezavršenih stanova na kraju prvog kvartala 2018. je 3.651 što predstavlja rast za 15,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

  • U Kiseljaku se od jutros vrši eutanazija stoke

    U Srednjobosanskom kantonu zabilježen je povećan broj oboljelih od bruceloze. Komisija koju čine kantonalni veterinarski inspektor i doktori veterinarske medicije, te predstavnici civilne zaštite Općine Kiseljak, po nalogu ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona, od jutros je u kiseljačkom naselju Dolci, gdje vrši eutanaziju stoke zaražene brucelozom.

    Do kraja dana, planirano je da bude eutanizirano više od 130 zaraženih grla, a za ovu namjenu, obezbijeđena je i adekvatna lokacija, prenosi Federalna.ba.

    Ova zarazna bolest ustanovljena je kod više desetina ljudi i preko 150 životinja. Najveći broj oboljelih je u općini Kiseljak, gdje je proglašeno stanje prirodne nesreće.

    radiosarajevo.ba

  • Vlašić: Počela radionica OSCE-a o registraciji birača u BiH

    Na Vlašiću je danas u organizaci Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) počela radionica o registraciji birača na kojoj će se razmotriti trenutno stanje Centralnog biračkog spiska, javlja dopisnik BHRT.

    Također, učesnici će razgovarati o izazovima i problemima u vezi sa statusom i redovnim ažuriranjem Centralnog biračkog spiska, kao i o iznalaženju mogućih rješenja u cilju unapređenja izbornog procesa.

    Stručnjaci ODIHR-a predstavit će najbolje primjere iz prakse država članica OSCE-a.

    Na radionici učestvuju predstavnici Centralne izborne komisije, općinskih i gradskih izbornih komisija, općinskih centara za biračke spiskove, matičnih ureda, Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, te entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova.

    Radionica je dio trogodišnjeg projekta koji finansiraju Evropska komisija i Austrijska razvojna agencija, a provodi ODIHR, saopćeno je iz OSCE-a u BiH.

    izvor:bhrt.ba

  • Poziv za dostavljanje prijedloga za nagrade i priznanja povodom Dana općine Donji Vakuf

    Kao i predhodnih godina Općina Donji Vakuf će i ove godine, a povodom Dana općine Donji Vakuf, vršiti dodjelu priznanja zaslužnim kolektivima i pojedincima.

    Zbog toga Komisija za izbor i priznanja općine Donji Vakuf poziva sva privredna društva, javna preduzeća i ustanove, udruženja , političke stranke, mjesne zajednice, građane i druge subjekte sa područja Općine Donji Vakuf da predlože osobu – kolektiv koji su najzaslužniji  da budu nosioci priznanja POČASNI GRAĐANIN, NAGRADE 14 SEPTEMBAR ili ZAHVALNICE, a koje će biti dodjeljene na svečanoj sjednici Općinskog vijeća.

     

    Kriteriji za dodjelu javnih priznanja su:

    1. a) za fizička lica

    – da se radi o istaknutim pojedincima koji su svojim kontinuiniranim i izuzetno značajnim naučnim, kulturno – umjetničkim, pedagoškim, sportskim, humanitarnim , privrednim i drugim javnim radom dali trajan doprinos u razvoju Općine Donji Vakuf i ostvarili izuzetne rezultate na unapređenju i razvoju pojedine oblasti, te dali doprinos afirmaciji i jačanju ugleda Općine na području Srednjobosanskog kantona, Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine, odnosno za doprinos općem napretku i miru u zemlji i svijetu.

    – da se radi o pojedincima koji u svojoj radnoj i životnoj sredini uživaju ugled dobrog komšije,  primjernog  radnika i stručnjaka , te poštenog  i vrijednog čovjeka.

    1. b) za pravna lica

    – da su u periodu koji je predhodio dodjeli priznanja ostvarili izuzetne poslovne i druge rezultate i trajne vrijednosti u ukupnom privrednom , kulturnom , naučnom , sportskom, obrazovnom i društvenom razvitku Općine Donji Vakuf  i na taj način dale konkretan doprinos sveopćem afirmisanju i ugledu Općine.

    Prijedlog za dodjelu javnog priznanja podnosi se u pismenom obliku a isti treba da sadrži:

    1. a) za fizička lica:

    –           ime i prezime , JMBG , datum i mjesto rođenja, adresu stanovanja,

    –           vrstu priznanja za koju se predlaže ,

    –           obrazložen prijedlog  sa kratkom biografijom,

    –           raspoloživu dokumentaciju  kojom se potvrđuju navodi iz obrazloženja,

    –           eventualno dodjeljena druga javna priznanja.

     

    1. b) za pravna lica:

    –           podatke o pravnom licu ( naziv, registarski broj, djelatnost , osoba ovlaštana za zastupanje,  broj zaposlenih )

    –           iscrpan opis dostignuća zbog kojih se pravno lice predlaže za javno priznanje,

    –           popis ranije dodjeljenih priznanja.

    U prijedlogu se navodi i vrsta priznanja za koju se kandidat predlaže.

    Prijedlozi se dostavljaju najkasnije do 02. jula 2018. na adresu:

    OPĆINA DONJI VAKUF

    KOMISIJA ZA IZBOR I PRIZNANJA

     

     

  • „ Dani tehničke ispravnosti vozila maj /svibanj 2018“

    Tokom mjeseca maja/svibnja 2018.godine na području Srednjobosanskog kantona uspješno je realizovana akcija pojačane kontrole saobraćaja pod nazivom „ Dani tehničke ispravnosti vozila maj/svibanj 2018“, u kojoj su učestvovale sve policijske stanice ovog ministarstva.

    U navedenoj akciji kontrolisano je ukupno 822 motorna vozila, od čega je na vanredni tehnički pregled upućeno 122 vozila, gdje je prilikom kontrole utvrđena tehnička neispravnost kod 53 vozila,što iznosi 43,44% od ukupnog broja vozila upućenih na vandredni tehnički pregled. Također, uručeno je 156 prekršajna nalogai podneseno 7 prekršajnih prijava.

    Akcija je provedenau saradnji sa Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, Stručnim službama za nadzor rada ovlaštenih stanica tehničkih pregleda vozila u F BiH i ovlaštenim stanicama tehničkih pregleda, koji su dali veliki doprinosu realizaciji navedene akcije.

    Na osnovu navedenih rezultata koji su postignuti u ovoj akciji, policijski službenici MUP-a SBK/KSB Travnik će i u narednom periodu planirati i realizirati slične aktivnosti, u cilju poboljšanja tehničke ispravnosti vozila, a što će doprinijeti i poboljšanju općeg stanja sigurnosti saobraćaja na putevima u Srednjobosanskom kantonu.

  • Sanjin Sefić na suđenju: Kajem se, dvije godine ne spavam, nisam znao da sam udario djevojke

    Sefić je u svom svjedočenju izrazio saučešće.

    “Kajem se, dvije godine ne spavam. Ja ću odgovarati za ovo krivično djelo. Žao mi je, volio bih da sam i ja poginuo u ovoj saobraćajnoj nesreći”, kazao je Sefić u obraćanju porodicama nastradalih djevojaka.

    Odgovarajući na pitanja odbrane i tužilaštva Sefić je kazao da se uopće ne sjeća detalja nakon nesreće, sve do trenutka dok se nije predao.

    Također je kazao da nije znao da je udario djevojke, već je mislio da je udario u drugi automobil uz obrazloženje da ništa nije vidio osim automobila koji je prolazio. Kazao je da je tek kada je parkirao automobil na Kovačićima primijetio na desnom faru ostatke krvi i tkanine te da je tada shvatio da je nekog udario.

    Sefić je na današnjem suđenju kazao da je imao amneziju sve do trenutka hapšenja.

    Kazao je kako je bio bolestan kobne noći kada se nesreća dogodila. Krenuo je kući od drugarice i shvatio je da je zaboravio zatvoriti prozore na automobilu zbog čega su mu sjedišta bila mokra. Tvrdi kako je imao drhtavicu.

    “Krenuo sam prema gradu i vidio vozilo s desne strane sive boje . Vidljivost je bila nikakva. Prošao sam kroz zeleno svjetlo i osjetio sam silovit udar, auto i volan su se potresli, a staklo je počelo padati po meni. Spustio sam glavu i kada sam je podigao vidio sam taj sivi automobil kako je prošao. Skrenuo sam prema Kovačićima kako bih vidio šta je bilo s automobilom jer je je očevo, bilo me strah. tada sam vidio ostatke krvi i tkanine i pomislio sam da sam udario nekoga, a ne automobil”, rekao je Sefić.

    Kazao je kako se nakon 15-ak minuta vratio u automobil i čuo na radiju kako je jedna djevojka poginula, a da se drugoj bore za život. Tada je nastupilo stanje šoka.

    “Od tog trenutka do svoje predaje PS Novi Sad ničega se ne sjećam. Dobrovoljno sam se predao kada sam došao sebi, iz ljudskih razloga. Sve vrijeme sam bio na tabletama da bih preživio”, kazao je Sefić.

    Njegov branilac Kerim Čelik tražio je svjedočenje vještaka koji bi vještačio koliko stanje šoka može trajati, što je sudsko vijeće odbilo kazavši da nije relevantno za postupak jer je vještačenje psihičkog stanja Sanjina Sefića obavljeno nakon što je isporučen BiH.

    Danas je svjedočio i taksista Senad Zulčić koji je vidio kako je automobil Golf crne boje projurio pored njega i udario djevojke.

    “Bio sam u srednjoj traci. automobil je projurio s moje lijeve strane. Djevojke su prelazile u tu traku u trenutku udara. Bile su skupljene ispod jednog kišobrana. U trenutku kada sam vidio da će ih udariti prekrio sam oči rukama. Bilo je crveno svjetlo na semaforu i stajao sam čekajući zeleno”, rekao je Zulčić dodavši kako je doživio šok.

    Sjeća se zvuka udara i kada je otvorio oči automobila više nije bilo. Sefićev advokat Kerim Čelik pokušao je diskreditovati svjedoka navodeći kako on nije taksista jer nema licencu, na što se usprotivila tužiteljica Advija Hajdo Bahto kazavši da to nema nikakve veze sa slučajem o kojem svjedoči. Tokom svjedočenja Zulčić je nekoliko puta kazao Čeliku da nema razloga da mu se obraća grubo jer on govori samo ono čega se sjeća. Na Čelikov ton reagovali su i tužiteljica i sudsko vijeće.

    Danas su odbijeni zahtjevi za svjedočenje ostalih optuženih u ovom predmetu. Naredno ročište zakazano je za 4.juni u 9:00 sati. Treba podsjetiti da je advokat Rusmir Karkin danas dobio kaznu u iznosu od 4.000 KM zbog nepojavljivanja na prethodnom ročištu

    izvor:klix.ba

  • Kike Budalike sa učenicima Prve OŠ Donji Vakuf

    Poznati tv voditelj i dječiji zabavljač Kike Budalike danas uveseljava malu raju Prve osnovne škole Donji Vakuf. U sklopu gostovanja u školama Srednjobosanskog kantona, Kike Budalike u saradnji sa Prvom OŠ Donji Vakuf došao je i u Donji Vakuf. Nakon druženja sa učenicima razredne nastave iz prve smjene, zabava u Sportskoj dvorani Donji Vakuf bit će nastavljena u 15 sati za učenike druge smjene.

  • Zbog pojave štakora u BiH voće i povrće treba prati u sodi bikarboni

    Nestabilno vrijeme koje je vladalo proteklih tjedana diljem zemlje dovelo je do različitih negativnih pojava, tako da je u više navrata zabilježena pojava štakora na travnatim površinama. S obzirom na to da su se neki žalili i na želučane tegobe, liječnici pozivaju ljude da više računa povedu o tome što jedu, odnosno kako tretiraju ono što jedu, piše Večernji list BiH.

    U poljima, na stablima…

    Temeljito operite voće i povrće. Moj savjet je da se u mješavini vode i sode bikarbone ostavi voće i povrće koje jedete kako biste posebno bili sigurni da jedete čistu hranu. Osobito se to odnosi na hranu koja je na zemlji, kao što su, primjerice, jagode, i ona dolazi u kontakt sa svim životinjama, od kojih su najgori štakori, koji su i dobri penjači, tako da nije sigurno ni voće koje se nalazi na stablima. A soda sve nečistoće uklanja, kao i kemikalije kojima je tretirana hrana, kazao nam je liječnik s kojim smo razgovarali.

    Najgora stvar je što su u vremenu nestabilnih, kišovitih dana kojima smo svjedočili viđani štakori pojedinačno. Deratizatori ističu da se štakor rijetko viđa sam, što je znak da ih je jako puno, te su uvijek blizu ljudima. Prema riječima epidemiologa Josipa Milasa, štakori ovise o ponašanju samih žitelja.

    Napušteni prostori

    Ako štakor ima mjesta gdje će se zadržavati i hranu koju će moći koristiti, onda će imati veliku populaciju, kazao je.

    Najveći su problem napušteni prostori. Ako je štakorima u njima dostupna hrana, deratizacija se može vršiti svakih 10 dana i neće biti prevelikog utjecaja na smanjenje populacije.

    Svojedobno je “Sjemenarna info” dala savjete o borbi protiv štakora, a radi se o preparatima poput mišomora.

    Ti preparati rađeni su na osnovi djelatnih tvari koje imaju izuzetno dobro djelovanje na miševe i štakore. Dovoljno ih je samo jednokratno hraniti. Uginuće se događa naknadno, odgođeno za dan ili dva, kako bi se i ostali miševi, ako ih je više, nesmetano hranili i kako ih ništa ne bi odvuklo od hranjenja, potvrđeno je.

    Danas postoje zaključane kutije u kojima se postavljaju mamci kako bi se bilo kakvo trovanje izbjeglo, a rupa za prolaz je taman dovoljna da miš ili štakor uđe u nju i tu ostane. Mamci s mišomorom sadrže i tvar koja kod nekih drugih životinja ili kućnih ljubimaca izaziva povraćanje, stoga je s tim potrebno biti oprezan, stoji u tim savjetima.

    Važno je da ljudi ne pretjeruju pa da višestrukom dozom ne unište i svoje zdravlje. Tako neki otrovi, ako se koriste u većim dozama nego što je propisano, mogu ubiti i slona, a kamoli čovjeka, slažu se stručnjaci.