Category: Vijesti

Prijedor, ali i cijeli svijet, sutra se prisjeća 3.176 ubijenih, među kojima je 102 djece. “Dan bijelih traka 31. maj”, koji je već odavno prerastao i Prijedor i Bosnu i Hercegovinu, i ove godine bit će obilježen mirnom protestnom šetnjom preživjelih Prijedorčana na Gradskom trgu, a kako je najavljeno, i u još 50 gradova širom svijeta.

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je u razgovoru za Fenu da će fokus ove godine biti na 102 ubijene prijedorske djece i inicijativu roditelja da se postavi dostojno spomen-obilježje ubijenim mališanima u centru Prijedora, iako gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.

“Bijele trake su jedan od dokaza namjere da se u Prijedoru počini genocid, jer se obilježila grupa na vidljiv i jasan način zbog istrebljenja i progona s tog teritorija”, ističe Duratović.

Ukazao je na činjenicu da će Dan bijelih traka biti obilježen i u Beogradu, uličnom akcijom “Žena u crnom“, ali uz veliko osiguranje policije.

Govoreći o presudama za počinjene zločine u Prijedoru, Duratović kaže da je do sada izvršena 51 pravosnažna presuda, a da su zločinci osuđeni na 770 godina.

“Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama”, kazao je Duratović.

Dodao je da se još vodi 37 procesa na Sudu BiH te je izrazio nadu da će i ostali počinioci najtežih ratnih zločina odgovarati za svoja djela.

“U Prijedoru se danas ne živi, već preživljava, jer smo mi ‘strano tijelo’ kojeg se neko pokušao osloboditi 1992. godine, pa nije uspio genocidnom operacijom, a danas to radi drugim, nimalo blažim metodama koje nisu toliko uočljive kao genocid”, istakao je.

Za to postoji, naglasio je, hiljade primjera diskriminacije kojim su izloženi povratnici, žrtve logora i zločina, koji ne mogu ostvariti osnovna prava. Duratović navodi da je on, kao bivši logoraš, nepoznata kategorija za sistem u RS-u.

“Naprotiv, zakonska rješenja i pravilnici sasvim otvoreno, bez imalo skrivanja preferiraju pripadnike vojnih formacija RS-a. Ako se dodjeljuju stipendije iz gradskog budžeta, u pravilniku piše da djeca poginulih boraca i ratnih vojnih invalida imaju veliku prednost, dok djeca logoraša i ne postoje”, pojasnio je.

U Prijedoru danas, kaže, ništa ne podsjeća na 3.000 ubijenih. Ni mala spomen-ploča na zgradama gdje su bili logori ili kod masovnih grobnica. Nasuprot tome, podignute su spomen-ploče s fotografijama i imenima bivših radnika preduzeća, ustanova i institucija koji su bili pripadnici Vojske RS-a i koji su tokom agresije na BiH poginuli negdje na frontu. Za pripadnike drugih naroda, navodi Duratović, tu nema mjesta.

“U logoru Trnoplje, izgrađen je spomenik poginulim borcima vojske RS-a, a u prostorijama gdje su logoraši ubijani, žene i djevojčice silovane, nalaze se i fotografije poginulih boraca koji nisu iz Trnopolja, ali bitno je da je teritorija obilježena – istakao je.

Time se šalje jasna poruka da povratnici nisu dobro došli u Prijedor te koriste svaku priliku da “uguše glas“ koji govori i istinu.

“Oni koji su ‘preživjeli’ Prijedor i dalje smatraju da se desio genocid. Zašto mi nemamo pravo da ono što nam se desilo nazovemo pravim imenom, a ne kako je neko to odredio”, potcrtao je.

Licemjerno je, smatra Duratović, da prijedorske vlasti kažu da nema nijedne zvanične presude za genocid, dok u isto vrijeme obilježavaju godišnjicu zločina nad Srbima u Jasenovcu i Kozari, za koje, isto tako, nema presuda.

“Ono na što se nije obazirala ni međunarodna zajednica ni organizacije koje se bave pitanjima ljudskih prava je kada je 2012. godine Gradska skupština u Prijedoru na tematskoj sjednici zabranila finansiranje svih organizacija koje se bave prijedorskim genocidom”, kazao je Duratović, napominjući da je ta odluka još na snazi.

Ocijenio je da međunarodna zajednica pokušava stvoriti uslove za povratak protjeranih, a da u isto vrijeme ne reaguje na “gušenje slobode govora“.

Duratović poručuje da građani koji su izloženi diskriminaciji, mogu to podnijeti godinu ili pet godina, ali da nakon 15 ili 20 godina jednostavno popuštaju pod teretom, prvenstveno zbog egzistencije i zaposlenja.

Duratović je 20. jula 1992. izgubio sve, kada mu je na kućnom pragu ubijena gotovo cijela porodica, otac, brat, djed, nana, amidže i rođaci. Tačnije njih 47. Zbog mrve sreće, Mirsad je kao dječak preživio živi štit, nakon čega je odveden u logor Omarska, zatim Manjaču te Trnopolje.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima. Ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece

 

Zbog toga se, u znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline 31. maja, u Prijedoru i svijetu obilježava “Dan bijelih traka”.

Podrumi Vukoje završili su radove na izgradnji svoje najmodernije opremljene destilerije i uljare u region, saznaje Akta.ba.

Objekat je izgrađen u Trebinju na lokalitetu Zasad Polje uz korito rijeke Trebišnjice, gdje se nalazi i maslinjak Vinarije Vukoje u kojem imaju 1.000 stabala maslina, sa sortama koje se najviše koriste za proizvodnju maslinovog ulja. Prošle godine Podrumi Vukoje obavili su svoju drugu berbu maslina na zasadima sa pet italijanskih sorti koje uzgajaju.

Riječ je o prvom maslinjaku na području Zasad Polja i u tom dijelu Hercegovine sa pet sorti koje u punom rodu mogu dati i do 5000 jedinica.

Podsjećamo, destilerija će služiti i za proizvodnju novih sortnih rakija.

Radovan Vukoje, vlasnik vinarije za Akta.ba je ranije kazao da će pored vrhunskih vina, a zahvaljujući izgradnji najmodernije destilerije, plasirat i voćne rakije, ali i likere od aromatičnih hercegovačkih trava.

“Uz pomoć njemačke tehnologije, koja je u svijetu priznata kao najbolja za obradu destilata, a koju ćemo mi implementirati u našoj novoj destileriji, radit ćemo obradu destilata. Radićemo ju na principu koji se radi na sjeveru Italije, a to je da se od svake sorte grožđa pravi i posebna loza. U planu je da plasiramo oko 20 novih destilata. Razvijanje destilerije i uljare omogućit će brzu preradu i kvaliteniji rad u primarnom dijelu”, kazao je Vukoje.

Ovakav način obrade jedinstven je na našem području što će garantirati i vrhunski kvalitet proizvoda, najavili su iz Vinarije.

I.M.

Analiza tržišta rada za 2017. godinu i prva tri mjeseca 2018. pokazuje trend povećanja broja oglasa i otvorenih radnih mjesta. U 2017. za 14%, u 2018. za 20 % kada su u pitanju oglasi, a 1% u 2017.godini i 35% u prvom kvartalu 2018. kada su u pitanju otvorena radna mjesta, navode iz portala Posao.ba.

Više od 1/3 oglasa na portalu Posao.ba nudi zaposlenje u Sarajevu, a slijede ga Banjaluka, Tuzla, Mostar i Zenica. U 2016. godini su poslovi u inostranstvu oglašeni čak u 5% oglasa, dok je u 2017. godini taj udio nešto veći i iznosi 5.5% a u 1. kvartalu 2018. godine iznosi čak 10%.

U 2017. godini ovo su bila najtraženija zanimanja:

1. Prodavač/ica – Trgovac/Trgovkinja
2. Call-agent/ica (agent u pozivnom centru)
3. Komercijalista/ica i unapređivač/ica prodaje
4. Vozač/ica
5. Konobar/ica – Šanker/ica
6. Programer/ka – Software developer
7. Kuhar/ica
8. Medicinski tehničar/medicinska sestra
9. Računovođa i finansijski/a službenik/ca
10. Bravar/Bravarka

Prebacivanje laboratorije Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) iz BiH u Nizozemsku nije dovelo do kašnjenja u procesu identifikacija, a uskoro se očekuju i nalazi za ostatke pronađene u masovnoj grobnici na Korićanskim stijenama.

Ovo tvrdi rukovodilac ICMP-ovog programa za Zapadni Balkan Matthew Holliday, koji je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da je laboratorija iz BiH u Hag preseljena u prosincu 2017., a počela je s radom u ožujku ove godine, puno prije roka.

Sljedeća grupa DNK nalaza za BiH će biti dostavljena Institutu za nestale osobe (INO) ovog tjedna i među njima će se možda nalaziti nalazi koji se odnose na Korićanske stijene. Nije bilo nikakvog kašnjenja. Mislim da se sama obrada uzoraka DNK i analiza, odnosno uparivanje uzoraka, obavlja bez ikakvog prekida, rekao je Holliday.

U julu prošle godine na Korićanskim stijenama pronađena je masovna grobnica u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 137 osobe, koje su ubijene u ljeto 1992. godine.

Holliday nije mogao povrditi da li će svi nalazi za ostatke pronađene na Korićanskim stijenama biti završeni do kolovoza, kada će biti organiziran kolektivni ukop u Kozarcu.

Obitelji ne žele ukopavati nekompletne posmrtne ostatke

Na pitanje koliko će ove godine biti ukopano stradalih Srebreničana, Holliday je kazao da u Idenfikacijskom projektu Podrinje postoji više od 100 identificiranih slučajeva, ali obitelji nisu dale svoj pristanak za njihov ukop.

Moram reći da se u nekim slučajevima radi o nepotpunim posmrtnim ostacima i obitelji čekaju da budu pronađeni dodatni dijelovi posmrtnih ostataka kako bi se kopali potpuni ili cjeloviti posmrtni ostaci, kaže Holliday.

Prema njegovim riječima, prebacivanje laboratorije iz BiH u Nizozmsku nije usporilo procese identifikacije, već je učinilo cijeli proces “uređenijim i efikasnijim”.

Ranije smo imali dva objekta. Jedan u Tuzli, drugi u Sarajevu, i duže vremena je nekad trebalo da se sami uzorci prebace iz Tuzle u Sarajevo, nego što sada treba da se uzorci prebace iz BiH u novu laboratoriju u Haag, rekao je Holliday.

Uprkos navodima INO-a da je došlo do kašnjenja nalaza za BiH, Holliday tvrdi da nema nikakvih problema između Instituta i ICMP-a.

Surađujemo u različitim segmentima kao što je testiranje DNK i uspostavljanje podudarnosti uzoraka DNK. Pružamo tehničku pomoć prilikom ekshumacija s našim forenzičarima, pomažemo prilikom pregleda posmrtnih ostataka u mrtvačnicama, osiguravamo pristup Institutu ICMP-ovim sistemima sa podacima, pružamo pomoć prilikom prikupljanja referentnih uzoraka od obitelji, kaže Holliday.

Ističe da je suradnja zaista dobra, unatoč brojnim natpisima koji se mogu vidjeti u medijima kako ta suradnja ne funkcionira.

Rad Instituta za nestale osobe učiniti efikasnijim

Mislim da BiH treba preuzeti punu odgovornost za Institut s obzirom da se radi o instituciji BiH. Trebalo bi imenovati sve članove Upravnog odbora Instituta i osigurati više resursa za sam rad, pogotovo za rad područnih ureda na terenu kako bi bili oni bolje osposobljeni za provođenje ekshumacija, smatra Holliday.

Uz manjak resursa, prema Hollidayu, problem predstavlja i činjenica da se Zakon o nestalim osobama u BiH još uvijek u potpunosti ne primjenjuje, te da je došlo do kašnjenja u verifikaciji centralne evidencije.

Fond za nestale osobe nikada nije uspostavljen, a ni Vijeće ministara nije izvršilo izmjene i dopune Instituta za nestale osobe, kako bi učinilo reformu tog Instituta kako bi sam INO bio efikasniji, ističe Holliday.

Prema riječima rukovodioca ICMP-ovog programa za Zapadni Balkan, najveći problem u traganju za nestalim u BiH je “nepostajanje pouzdanih informacija o prikrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama”.

U BiH se još uvijek traga za više od 7.000 nestalih osoba.

Odjeljenje za arheologiju predstavit će danas u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine 54. svezak Glasnika te muzejske institucije, koji sadrži osam naučnih i stručnih radova.

Glasnik Zemaljskog muzeja najstariji je naučni časopis u našoj zemlji.

Prvi broj izašao je 1. januara 1889. godine, nepunu godinu nakon osnivanja tog muzeja.

U početku je Glasnik izlazio četiri puta godišnje, a prvi urednik u periodu od 1889. do 1906. godine bio je Kosta Hoermann.

Koncepcija časopisa, zacrtana programom objavljenim u prvom broju, zadržala se do danas.

Zadatak Glasnika bio je i ostao da donosi izvorne naučne i stručne članke iz svih oblasti koje se proučavaju u tom muzeju. Svojim prilozima u Glasniku učestvuju djelatnici Muzeja i vanjski saradnici.