Category: Vijesti

  • Mijatović: Od 1. januara minimalna plaća u FBiH 1.000 KM

    Mijatović: Od 1. januara minimalna plaća u FBiH 1.000 KM

    Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović učestvuje  na međunarodnoj konferenciji „CORE Days 2023: Growing Smart and Green – Local, Regional, European”, koja je u utorak otvorena u Kotoru, a na kojoj je najavio da će Federacija BiH od 1. januara 2024. godine imati najveću minimalnu plaću u regiji.

    – Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od 1.000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili plaću u iznosu od 28 posto što će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svim ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bi postali vrlo atraktivni za strana ulaganja – rekao je na konferenciji Vojin Mijatović.

    On smatra kako je predstavnicima jedinica lokalne samouprave nekada teško implementirati neke stvari koje se donose na većim nivoima.

    – Sve ono što je dobra praksa u jednoj državi, ponekad je to teško implementirati u drugoj državi, onda i te europske prakse je također nekada teško adaptirati na naše uvjete, ali to su realni izazovi koji nam za obavezu daju da spremni dočekamo budućnost – izjavio je federalni ministar te dodao kako je krajnji cilj svih država zapadnog Balkana ulazak u EU, iako se nekada nemaju pozitivna iskustva ili se iz Bruxellesa šalju „ne tako pozitivne poruke.”

    Posebno je naglasio kako je za regiju bitna saradnja.

    – Ovakve platforme su sjajna priprema za sve što nas čeka kad je u pitanju EU, one koriste nama samima i našim zemljama. Ekonomski izazovi koje živimo i koji nemaju veze s nama, od ratova, inflacija i ostaloga, ostavit će efekta po naše ekonomije i to je dodatan razlog da moramo još bolje surađivati, kako unutar naših zemalja dizanjem standarda, ali i međusobno – poručio je Mijatović.

    CORE Days konferencija se bavi lokalnim ekonomskim razvojem zapadnog Balkana, a na ovogodišnjoj konferenciji okupio se veliki broj predstavnika vlasti, gospodarstvenika i međunarodnih predstavnika koji raspravljaju o ekonomiji, klimatskim promjenama, ekologiji, digitalizaciji, održivosti i ostalim temama.

    Glavni tajnik Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Mathieu Mori smatra kako je korištenje „zelenijih” i ekološki prihvatljivijih pristupa veoma bitna za borbu protiv klimatskih promjena.

    – Vijeće Europe smatra kako više ne možemo misliti „zeleno”, ako ne mislimo lokalno niti misliti lokalno ako ne mislimo „zeleno”, lokalne i regionalne vlade imaju ključnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena – istaknuo je Mori.

    Na konferenciji je izložio što bi jedinice lokalne samouprave trebale učiniti po tome pitanju.

    – Jedinice lokalne samouprave trebaju ponovno razmotriti politike organizacija u mnogim slučajevima, strategije moraju biti više održivije te postati pokretačka sila promjena, mogu su kreirati administracije i usluge koje bi koristile digitalizaciju i umjetnu inteligenciju za održive gradove koje integriraju pametnu mobilnost, pametno raspolaganje otpadom i pametno korištenje vode – kazao je Mori te dodao kako je na vodstvima lokalnih, regionalnih i viših razina jedna povijesna odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena.

    Ispred regionalnog tajništva CORE Partnershipa govorila je Violeta Jovanović, koja je istaknula kako su mnogi globalni procesi „pretekli” Balkan te kako svi zajedno plaćamo cijenu tog zaostajanja.

    – Značajno je da međunarodna zajednica podrži rad našeg partnerstva i tako omogući razvoj i primjenu europskih rješenja kao suštinski put ka eurointegracijama. Kroz CORE Partnership mrežu, u koju spadaju sve zemlje zapadnog Balkana i Hrvatska kao EU članica, stvaramo bolje uvjete za život i rad više od 20 milijuna i preko milijun biznisa. Uz nacionalne reforme, lokalne razine su od početka u fokusu naše regionalne misije i to kroz program certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem BFC SEE (Business Criendly Certification South East Europe), koji se uspješno provodi od 2012. godine – izjavila je Jovanović.

    Kako kaže, riječ je o prvom regionalnom standardu za ocjenu i unaprijeđenje uvjeta poslovanja i za investiranje na lokalnoj razini.

    – Kako bi se zavrijedio ovaj certifikat, kojim se dokazuje da se gospodarstvu i građanima pružaju usluge po najvišim međunarodnim standardima, općine i gradovi trebaju da ispune više od 60 zahtjevnih kriterija. Od njih se očekuje da strateški pristupaju svom razvoju, da imaju urede koji se bave lokalnim razvojem, efikasan sustav za izdavanje dozvola i transparentne takse i naknade. Od ove godine posebnu pažnju dajemo digitalizaciji, održivom razvoju, zaštiti životne sredine, pokretanju inovacija i eurointegracijama na lokalnoj razini – pojašnjava Jovanović.

    Ona misli ako se razmjenom dobrih praksi može postići više toga.

    – Kao primjer, izdvojit ću jednu od najuspješnijih inovativnih reformi koja predstavlja dobar odgovor na probleme tržišta radne snage i sezonskih radnika. Za razmjenu u regiji, uz podršku GIZ-a, nudimo online aplikaciju i elektronski sustav prijave sezonskih radnika u turizmu, poljoprivredi, građevini, kao efikasan odgovor na manjak radne snage koji pogađa sve ekonomije zapadnog Balkana – otkriva Jovanović.

    Veliki značaj BFC SEE certifikata potvrdila je i Senka Jujić, ministrica uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

    – Koji je značaj BFC SEE certifikata govori činjenica da je za dobivanje istog nužno ispuniti 10 kategorija različitih uvjeta i preko 60 podkriterija. Veza između gospodarstva i lokalne samouprave treba da se ogleda u partnerstvu. Ovaj certifikat je pokazatelj da je u jedinicama lokalne samouprave povoljno poslovno okruženje i da su one atraktivna lokacija za ulaganja, kako domaćim tako i stranim investitorima – misli Jujić.

    Posebno je naglasila kako Vlada Republike Srpske podržava ovu certifikaciju.

    – Čak je 16 jedinica lokalne samouprave ostvarilo BFC certifikat jer su ispunili uvjete na višoj razini. Opredijeljeni smo za razvoj na lokalnoj razini, što govori i činjenica kako je Vlada Republike Srpske u veljači usvojila Strategiju razvoja lokalne samouprave za razdoblje 2023. – 2029. godina, gdje smo kroz strateške mjere značajnu pažnju posvetili unaprijeđenju gospodarstva i poduzetništva, kao i BFC certifikaciji kako bi se ispunili ovi zahtjevnu uvjeti – zaključila je Jujić.

    Na kraju svog izlaganja Jujić je uručila BFC SEE certifikat gradovima Srbac i Stanari iz BiH te Nišu i Paraćinu iz Srbije.

    federalna.ba/Fena

  • UN: U posljednja 24 sata broj raseljenih u Pojasu Gaze dosegao 180.000

    UN: U posljednja 24 sata broj raseljenih u Pojasu Gaze dosegao 180.000

    Agencija Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je da je broj ljudi raseljenih u Pojasu Gaze u posljednja 24 sata dosegao 180.000 ljudi, javlja Anadolu.

    Na web stranici UNRWA-e objavljeno očekuje se da će broj masovno raseljenih stanovnika Gaze nakon palestinsko-izraelskog sukoba koji je započeo 7. oktobra i dalje rasti.

    Oko 137.500, od ukupnog broja 180.000 ljudi raseljenih u Pojasu Gaze, sklonilo se u 83 UNRWA-ine škole u raznim regijama Gaze.

    U koordinaciji Svjetskog programa za hranu (WFP) raseljenim osoba je podijeljen hljeb.

    Hamasovo vojno krilo, Brigade Al-Qassam, u subotu ujutro pokrenule su sveobuhvatnu operaciju nazvanu “Aqsa Flood”. Hiljade raketa ispaljene su iz Gaze prema Izraelu, a naoružane grupe ušle su u naselja u regiji.

    Grupa je saopštila da je operacija odgovor na izraelske napade u kompleksu džamije Al-Aksa u okupiranom istočnom Al-Qudsu/Jerusalemu i povećano nasilje među naseljenicima.

    Broj Palestinaca koje su ubile izraelske snage u Gazi povećan je na 704, uključujući 143 djece i 105 žena, saopštilo je rano u utorak Ministarstvo zdravlja sa sjedištem u Gazi. Rečeno je da je broj ranjenih povećan na oko 4.000.

    Prema podacima Ministarstva zdravlja, najmanje 900 Izraelaca je ubijeno, a više od 2.600 ranjeno.

    izvor: AA 

  • Hanka Paldum postala vakif  Islamskog kulturnog centra Graz

    Hanka Paldum postala vakif Islamskog kulturnog centra Graz

    U petak 6. oktobra je bosanska kraljica sevdaha Hanka Paldum posjetila Islamski kulturni centar Graz, gdje je obišla prelijepu džamiju, klanjala akšam, te učestvovala u akšamskom muhabetu pred brojnom publikom.

    Pričala je zainteresovanoj publici o svom odlasku na umru i hadž, o svom odrastanju, tradici, majci i brojnim drugim zanimljivim stvarima. Na kraju je dobila i zahvalnicu za uplaćenih 3.000 eura za završetak izgradnje džamije i Islamskog kulturnog centra u Grazu.

  • Predstavnici Kantonalne uprave  CZ prisustvovali  pokaznoj vježbi  „ŽELJAVA 2023“

    Predstavnici Kantonalne uprave CZ prisustvovali pokaznoj vježbi „ŽELJAVA 2023“

    Predstavnici Kantonalne uprave za civilnu zaštitu na čelu sa direktorom Miroslavom
    Jakićem prisustvovali su pokaznoj vježbi civilne zaštite „ŽELJAVA 2023“. Vježba je
    organizirana proteklog vikenda u Republici Hrvatskoj (na području općine Plitvička
    jezera) i Bosni i Hercegovini (na području Unsko-sanskog kantona –Bihać) povodom
    obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa.
    Cilj ove međunarodne vježbe koju su zajednički organizirale strukture civilne zaštite
    Unsko-sanskog kantona i Ličko-senjske županije bio je provjera sistema koordinacije i
    zajedničkog djelovanja u kriznim situacijama izazvanim prirodnim i drugim nesrećama.
    Uspješno je prezentirano djelovanje i mogućnosti operativnih snaga sustava civilne
    zaštite na pružanju pomoći i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara na području
    ugroženom potresom i poplavom.

     

  • Sutra bez vodosnadbjevanja dio grada

    Sutra bez vodosnadbjevanja dio grada

    Obavještavaju se građani sa područja Stanice (od mosta Alije Izetbegovića do izlaza prema Bugojnu i prema bazenu Kutanja), te privredna društva koja posluju u industrijskoj zoni da će zbog rekonstrukcije vodovodne linije u dijelu izgradnje prilaza novoj zgradi PS Donji Vakuf doći do prekida vodosnabdijevanja na dan 11.10.2023.god. (Srijeda) u vremenskom intervalu od 09-11 sati.
    U planu su radovi na zamjeni starih i dotrajalih azbestno-cementnih cijevi novim PHD cijevima.
    Molimo korisnike usluga za razumijevanje, jer nam je cilj pod novim asfaltnim podlogama imati nove cijevi i priključke.
    Vaša Gradina!!!
  • Obilježena sedma godišnjica od smrti Selme i Edite: “Njih više nema, i nikada nam neće biti bolje”

    Obilježena sedma godišnjica od smrti Selme i Edite: “Njih više nema, i nikada nam neće biti bolje”

    Ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu danas, 10. oktobra, obilježava se sedma godišnjica stradanja studentica Selme Agić i Edite Malkoč koje je na pješačkom prijelazu u blizini Mašinske tehničke škole automobilom pregazio Sanjin Sefić vozeći brzinom od 105 km/h.

    U dvorištu Filozofskog fakulteta u Sarajevu, nalazi se spomen-ploča za Selmu i Editu, a danas su se brojni prijatelji, rodbina i kolege okupili ovdje kako bi obilježili sedmu godišnjicu stradanja u kome su ugašena dva mlada života.

    Kao velika podrška, među porodicama stradalih djevojaka bio je i Muriz Memić, otac ubijenog Dženana Memića.

    “Već je prošlo sedam godina a kao da je jučer bilo. Sve nam je teže i teže, i hvala dragom Bogu pa imamo jedni druge. Hvala i svim dragim ljudima koji su ovdje došli, ali nama nikada neće biti bolje, jer njih nema.

    Sedma godišnjica Selme Agić i Edite Malkoč
    Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Muriz Memić

    I ja sam istu situaciju doživio i znam kako je to kada izgubite dijete. Pazimo se koliko možemo i zahvaljujemo se svima koji još uvijek pokazuju saosjećanje u ovakvim situacijama”, kazao je za portal Radiosarajevo.ba Muriz Memić.

    Otac stradale Selme Agić, Amir Agić, nije htio ništa puno govoriti, osim da mu je iz dana u dan sve teže.

    “Nemam šta puno da kažem. Hvala svim dobrim ljudima na velikoj podršci, rodbini, kolegama, prijateljima, studentima, profesorima i bliskim saradnicima. Bez vas bi sve ovo bilo neizdrživo”, kratko je kazao Amir Agić.

    Sedma godišnjica Selme Agić i Edite Malkoč
    Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Sedma godišnjica Selme Agić i Edite Malkoč

    Također, osim u Sarajevu, okupljanje će se održati i u Bosanskoj Krupi kada će Udruženje “Ujedinjene žene” organizirati mirnu šetnju koja kreće ispred Editine srednje škole Gimnazija Bosanska Krupa, s početkom u 17.00 sati.

    Podsjetimo, Sefić je prošao kroz crveno svjetlo na semaforu, i tada usmrtio 21-godišnju Selmu iz Bugojna, i 20-godišnju Editu iz Bosanske Krupe koje su bile veoma uspješne studentice.

    Sefić je proglašen krivim za saobraćajnu nesreću i izrečena mu je kazna od 17 i po godina zatvora, koju je donijelo Vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu kojim je predsjedavao sudija Igor Todorović.

    Sedma godišnjica Selme Agić i Edite Malkoč
    Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Sedma godišnjica Selme Agić i Edite Malkoč

  • Obavještenje o prekidu vodosnadbjevanja u Donjoj Mahali

    Obavještenje o prekidu vodosnadbjevanja u Donjoj Mahali

    Obavještavaju se građani sa područja dijela naselja Donja Mahala da će zbog kvara u blizini Baš džamije doći do prekida vodosnabdijevanja. Kvar je hitne prirode zbog neposredne blizine magistralnog puta, a otežavajući faktor u otklanjanje nam predstavljaju elektro i telekom instalacije. – informišu iz JKP “Gradina” Donji Vakuf.

  • Svjetski je dan mentalnog zdravlja – Naš um naša prava

    Svjetski je dan mentalnog zdravlja – Naš um naša prava

    Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH ) na Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10. oktobra 2023. godine aktualizira temu „Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo“ kako bi unaprijedili znanje, podigli svijest i pokrenuli akcije širom svijeta koje promoviraju i štite mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo svih ljudi.

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je za obilježavanje 10. oktobra ove godine odabrala slogan „Naš um naša prava“.

    Mentalno zdravlje je osnovno ljudsko pravo za sve ljude. Svi ljudi imaju pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. Ovo uključuje pravo na zaštitu od rizika za mentalno zdravlje, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu zaštitu, te pravo na slobodu, nezavisnost i uključivanje u zajednicu.

    Dobro mentalno zdravlje je od ključnog značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Nažalost, svaka osma osoba u svijetu živi s zdravstvenim problemima vezanim za mentalno zdravlje, koji mogu uticati na njihovo fizičko zdravlje, njihovu dobrobit, način na koji se povezuju s drugima i njihov život. Među najčešćim poremećajima, bez obzira na spol i dob, su anksiozni i depresivni poremećaji.

    Na mentalno zdravlje svake osobe utiču mnogi faktori, posebno socijalni i okolinski tijekom životnog ciklusa među kojima su: siromaštvo, nezaposlenost, loše obrazovanje, organizacija društva, organizacija liječenja, stanovanje i kvalitet stanovanja, zlostavljanje u djetinjstvu i odrasloj dobi, porodični odnosi, životne navike, radna okolina, fizičko i socijalno okruženje, socijalna podrška, stigma, izolacija i broji drugi faktori. Mnogi od ovih faktora mogu se otkloniti i spriječiti politikama, akcijama i intervencijama na nivou zajednice i društva. Time bi se smanjio rizik za mentalne poremećaje i poboljšalo mentalno zdravlje.

    Problemi vezani za mentalno zdravlje pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih. Procjenjuje se da blizu 1 milijarde ljudi širom svijeta živi sa poremećajima mentalnog zdravlja, dok istovremeno relativno mali broj ljudi ima pristup kvalitetnoj zaštiti mentalnog zdravlja. Ljudska prava i osnovne slobode moraju biti preduvjet brige o mentalnom zdravlju i prvi korak za rješavanje nejednakosti, te eliminaciju stigme i diskriminacije osoba koje žive sa poremećajima mentalnog zdravlja.

    Uprkos naporima vlada, institucija i brojnih međunarodnih agencija, diskriminacija u pogledu mentalnog zdravlja, štetni stereotipi i stigma u zajednici, porodici, školama, na radnom mjestu i dalje su prisutni u mnogim zemljama svijeta. Brojni izvještaji Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava – OHCHR ističu da osobe s mentalnim zdravstvenim problemima i osobe s psihosocijalnim invaliditetom doživljavaju nesrazmjerno veće stope lošeg fizičkog zdravlja i skraćenog životnog vijeka. Stigma je također značajna determinanta nemogućnosti pristupa cijelom spektru potrebnih usluga.

    Potrebna su ulaganja i transformacija usluga u zaštiti mentalnog zdravlja kako bi se zaustavila rasprostranjena kršenja ljudskih prava s kojima se osobe sa mentalnim zdravstvenim problemima i dalje suočavaju širom svijeta.

    izvor: drukciji.ba

  • Na kviz u Vitez stiže popularni lovac iz Potjere

    Na kviz u Vitez stiže popularni lovac iz Potjere

    Dean Kotiga, poznat kao neustrašivi lovac iz popularne emisije “Potjera”, uskoro dolazi u Vitez.

    Kotiga prvi put dolazi u Bosnu i Hercegovinu u ulozi sastavljača i voditelja kviza, a kviz će održati u kongresnoj dvorani hotela Central 18. studenog 2023. godine, s početkom u 19 sati.

    Dean Kotiga je postao miljenik publike svojom karizmom i enciklopedijskim znanjem, a sada imate priliku i osobno se susresti s ovim legendarnim kviz majstorom. Okupite ekipu od maksimalno 5 članova i spremite se za izazove i nevjerojatnu zabavu dok se natječete s drugim ekipama u osvajanju prestižne titule pobjednika.

    izvor: drukciji.ba

  • “Sokolica” raspisala konkurs za dodjelu stipendija srednjoškolcima

    “Sokolica” raspisala konkurs za dodjelu stipendija srednjoškolcima

    Udruženje građana “Sokolica” Donji Vakuf  raspisuje konkurs za dodjelu 10 stipendija za učenike srednjih škola za školsku 2023./2024. godinu.
    Uz prijavu na konkurs zainteresirani kandidati mogu dostaviti  i motivaciono pismo.
    Očekujemo vaše prijave i sretno svima! – poručuju iz “Sokolice”.