Category: Vijesti

Zajednička Komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta Federacije BiH na današnjoj sjednici usaglasila je različito usvojene tekstove zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.

Da bi zakon mogao stupiti na snagu potrebno je da ga u usaglašenom tekstu usvoje oba doma Federalnog parlamenta.

To je nakon sjednice potvrdio novinarima predsjednik Komisije i dopredsjedavajući Doma naroda Jasenko Tufekčić.

– Ugodno sam iznenađen da smo danas uspjeli zaokružiti kompletnu priču sa ovim zakonom. Naglašavam da sada ljudi rade na stavljanju na papir onoga što je usvojeno na sjednici Komisije. Kada će rukovodstva domova zakazati sjednicu to morate pitati njih – rekao je Tufekčić.

Delegat Kluba Hrvata u Domu naroda Ivo Tadić kazao je da će se u što kraćem roku pokušati u parlamentarnu proceduru uputiti usuglašeni tekst navedenog zakona.

– Ono što je problem je u ovakvim okolnostima, u izborno vrijeme i pod ovakvim pritiskom donositi važne zakone unutar ove oblasti. Bojim se da je zakon neprovodiv – dodao je Tadić uz uvjerenje da će se u oba doma Parlamenta Federacije BiH u narednim danima zakon usvojiti.

Predsjednik Kluba poslanika SBB-a Nasir Beganović izrazio je nadu da će se donijeti provodiv zakon nakon što je došlo do usaglašavanja na današnjoj sjednici Komisije.

– Podržali smo sve zahtjeve branitelja, koje su kroz amandmane dostavili Parlamentu – istakao je Beganović.

Jedan od predstavnika branitelja, koji su ishod današnje sjednice čekali ispred Federalnog parlamenta, Drago Grbavac iz Udruge “Zaboravljeni branitelji” izrazio je zadovoljstvo zbog usaglašavanja zakona, te poručio da za sada nema potrebe za protestima boraca, koji u što skorije vrijeme očekuju da se zakažu sjednice domova Federalnog parlamenta.

Izvor: Fena

Saopštenje Bakira Izetbegovića u vezi sa početkom gradnje Pelješkog mosta prenosimo u cijelosti.

“Najava da će Republika Hrvatska otpočeti radove na izgradnji Pelješkog mosta, ignorišući protivljenje nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i  odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, predstavlja flagrantno ugrožavanje suverenog prava Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru.

Republika Hrvatske već duže od 12 godina izbjegava da sa BiH postigne dogovor o razgraničenju, koji mora prethoditi ostvarivanju prava Hrvatske da povezuje svoje teritorije i ostvarivanju prava BiH na pristup otvorenom moru.

BiH ne osporava Hrvatskoj da ostvaruje svoja prava. Sve što tražimo je da se poštuju naša prava, garantovana Konvencijom UN-a.

Institucije BiH su u proteklih 12 godina, kroz komunikaciju sa institucijama Hrvatske, poduzele sve neophodne radnje kako bi zaštili prava koja našoj zemlji pripadaju po međunarodnom pravu.

Predsjedništvo BiH je 2007. godine usvojilo zaključak i zvaničnim aktom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje u vezi s identifikacijom morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru. To je jedinstven i jasan stav države BiH koji se drugim zaključcima i odlukama nije mijenjao. Hrvatska je više puta zvanično obaviještena o takvom stavu BiH, uz ostalo i pismom putem Ambasade BiH u Hrvatskoj 2009. godine.

Od 2014. do danas Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Vijeće ministara BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH poduzeli su niz koraka, i usvojili niz zaključaka u kojima se ponavlja raniji stav iz zaključka Predsjedništva BiH, i o tome su uredno obavještavali nadležne institucije Hrvatske i Evropsku komisiju.

Iako su institucije Hrvatske sve vrijeme bile upoznate sa nedvosmislenim stavom BiH, Hrvatska je prilikom apliciranja za sredstva potrebna za izgradnju Pelješkog mosta obavijestila Evropsku komisiju da sa BiH nema nikakvog spora, što je notorna neistina.

Generalni direktor Glavne Direkcije za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije Marc Lemaitre 29. septembra 2017. godine je pisao Spomenki Đurić, državnom sekretaru Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove, u kojem je Hrvatska pozvana da riješi otvorena pitanja sa BiH u vezi s izgradnjom mosta Kopno – Pelješac te da se u međuvremenu suzdrži od preduzimanja bilo kakvih aktivnosti koje bi za posljedicu imale uvlačenje EU-a u pravne i finansijske obaveze zbog pokrenutih parnica treće strane. Hrvatska na ovo pismo nije odgovorila na zadovoljavajući način.

Hrvatska je, dakle, uprkos svemu navedenom ignorisala i oglušila se na sve pokušaje nadležnih institucija BiH da se ovo otvoreno pitanje riješi dijalogom, u duhu dobrosusjedskih odnosa i Konvencijom UN-a. Zbog toga će biti neophodno da BiH zaštitu svojih prava traži pred međunarodnim institucijama.

Zaštita suverenih prava države BiH nije pitanje jednog čovjeka ili jednog naroda, nego ustavna i zakonska obaveza svih predstavnika i institucija BiH.

Zato su institucije BiH dužne da nastave poduzimati sve aktivnosti na zaštiti interesa i prava BiH, bez obzira na to što su u tim institucijama jasno vidljive opstrukcije onih kojima su, nažalost, interesi Hrvatske iznad interesa vlastite zemlje.”, navodi se u saopštenju Bakira Izetbegovića.