Category: Vijesti

  • Stanje sigurnosti u SBK u 2018. godini: Razbojništava manje za skoro 50%

    Mjere koje su preduzimane bile su usmjerena na pojavne oblike kriminaliteta, ali i druge sigurnosne izazove u oblasti javnog reda i mira, te sigurnosti saobraćaja na putevima. Svakodnevnom analizom događaja, kao i rezultata preduzetih mjera i radnji dolazilo se do zaključaka o pravcima budućeg djelovanja policijskih službenika na terenu.

    Navedeno ukazuju da je Uprava policije konstantnim mjerama i radnjama preventivno i represivno djelovala na moguće počinioce krivičnih djela. Tako je u 2018.godini registrovano 1126 krivičnih djela, što je za 156 djela ili 12% manje u odnosu na 2017. godinu, kada su evidentirana 1282 krivična djela.

    Istovremeno, porastao je procent ukupne riješenosti krivičnih djela za 11 % i ona u 2018. godini iznosi 85 %.

    Također, procenat otkrivenosti izvršilaca krivičnih djela izvršenih po nepoznatom izvršiocu u 2018.godini porastao je za 18% i iznosi čak 68 %.

    Prijavljeno je 1120 osoba za učinjenje krivičnih djela, što u odnosu na 2017.godinu predstavlja smanjenje za 32 osobe, od kojih je 415 povratnika u vršenju krivičnih djela. Pokazatelj da su nešto više od 1/3 svih prijavljenih osoba povratnici u vršenju krivičnih djela, upućuje na zaključak da se u saradnji sa pravosudnim institucijama treba ostvariti dodatna saradnja i napor, s obzirom da do sada izrečene krivične sankcije nisu postigle svrhu kažnjavanja i takve osobe su nastavile sa vršenjem krivičnih djela.

    U kontekstu prijavljenih osoba kao izvršilaca krivičnih djela, posebno treba istaći činjenicu da je smanjen broj krivičnih djela koje su izvršili maloljetnici. Naime, od ukupno 1120 osoba koje su prijavljene za izvršenje krivičnih djela, 40 osoba su maloljetne, što predstavlja 3,5 % od ukupnog broja izvršilaca.

    Treba napomenuti da nije bilo najtežih krivičnih djela koja su ostala nerasvijetljena. Posebno uspješno, riješena su najteža krivična djela iz oblasti protiv života i tijela. Naime, sigurnosno stanje na području ovog Ministarstva za analizirani period, obilježio je događaj krivičnog djela Ubistva koje je prijavljeno na području Bugojna, a manifestuje se u tome da su tri lica smrtno stradala, te da je osumnjičeni pored krivičnog djela Ubistva izvršio i krivično djelo Paljevina, kako bi prikrio tragove i otežao otkrivanje ovog krivičnog djela. Koordiniranim aktivnostima službenika Sektora krim policije, inspektora PU Bugojno i istražitelja PS Bugojno, u rekordno kratkom roku otkriven je izvršilac, te prijavljen za izvršenje navedenog djela, a jedno lice je prijavljeno za prikrivanje izvršioca krivičnog djela.

    U pogledu krivičnih djela razbojništva treba istaći da je došlo do značajnog smanjenja i to za 48 %. Naime u 2018.godini registrovano je 16 krivičnih djela ove vrste, a u istom periodu prošle godine 31 djelo.

    Dobar rezultat postignut je i u pogledu borbe protiv krađe vozila, broj ukradenih vozila tokom 2018.godine iznosi 19, što predstavlja smanjenje za 39 djela ili 67% u odnosu na 2017.godinu, kada je prijavljeno 58 krađa motornih vozila. Od 19 prijavljenih djela, rasvjetljena su 4 , dok je 10 motornih vozila od strane policijskih službenika i vlasnika vozila pronađeno napušteno, te vraćeno vlasnicima.

    Smanjenju broja ukradenih vozila svakako su doprinijele pojačane aktivnosti policije koje su se ogledale kroz kontrolu i preglede kriminogenih osoba, opservacije terena, te drugim mjerama i radnjama koje su bile usmjerene na prevenciju krađe motornih vozila, ali i poduzimanjem represivnih mjera protiv izvršilaca ovih krivičnih djela. Značajna karakteristika krađe vozila na našem kantonu je da se radi o vozilima starije proizvodnje (Volkswagen, Audi i slično), koja se često pronađu i vrate vlasnicima.

    Kada su u pitanju imovinski delikti, značajne rezultate postigle su PU/PS Kiseljak, Fojnica i Kreševo, koje su u samo jednoj akciji uspješno rasvijetlile ukupno 18 krivičnih djela teške krađe, dok su PU/PS Bugojno i PS Gornji Vakuf – Uskoplje, također u samo jednoj akciji rasvijetlile čak 19 takvih krivičnih djela.

    Još jedna oblast u kojoj su postignuti dobri rezultati jeste u pogledu borbe protiv zloupotrebe opojnih droga, gdje je podneseno ukupno 147 izvještaja protiv 155 osoba, od čega je 44 ili 28 % povratnika u vršenju ovih krivičnih djela, te se aktivnosti na ovom planu nastavljaju i dalje, a zaplijenjena je i znatna količina narkotičkih sredstava. Broj podnesenih izvještaja u 2018.godini je veći za 37 ili 33,64% u odnosu na prethodnu godinu, kada je podneseno 110 izvještaja.

    Povećan broj krivičnih djela iz ove oblasti znači pojačan i uspješan rad policijskih službenika, zbog čega će i u narednom vremenskom periodu prioritet u postupanju biti planiranje i realizacija operativnih akcija, s posebnim akcentom na suzbijanju krivičnih djela proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.

    Posebno treba napomenuti činjenicu, da je određen broj slučajeva bio rezultat dobre saradnje sa građanima, odnosno da se pravovremenim dojavama građana došlo do saznanja koja su na kraju imala za rezultat lišenje slobode osoba osumnjičenih za zloupotrebu opojnih droga i zaplijenom narkotika.

    Interesantno je spomenuti i krivična djela nasilje u porodici, što predstavlja opasnost za svako društvo, pa tako i naše. Tokom 2018.godine evidentirano je ukupno 99 krivičnih djela nasilja u porodici, što je za 11 djela manje u odnosu na 2017.godinu. S ciljem prevencije ove pojave, službenici policije su u proteklom periodu proveli više kampanja usmjerenih na skretanje percepcije o prisutnosti ove pojave. Policijski službenici uključeni u dokumentovanje ovih krivičnih djela su posebno obučeni, a ostvarena je i značajna saradnja sa centrima za socijalni rad.

    Kada je u pitanju javni red i mir u 2018.godini broj prekršaja je smanjen za 4,43 %, što je rezultat povećanog broj mjera i radnji koje su službenici policije preduzimali prema prekršiteljima.

    Slučajevi masovnijeg narušavanja JRiM nisu evidentirani. Kada se uzme u obzir rezultat pojačanih aktivosti policije prvenstveno po prosjačenju (u ovom izvještajnom periodu više za 23 prosjačenja) evidentno je da broj ostalih prekršaja po JRiM u ovom periodu u odnosu na isti period prethodne godine značajno manji. Značajne aktivnosti na unaprjeđenju stanja u ovoj oblasti preduzete su u saradnji sa inspekcijskim organima u pogledu kontrole rada ugostiteljskih objekata u skladu sa ranijim zaključcima Vlade SBK, ali i saradnja sa nekim nevladinim organizacijama u provedbi akcije „18+“, koja je za cilj imala sprječavanja prodaje alkohola maloljetnim osobama.

    Kada je u pitanju stanje iz oblasti saobraćaja, u 2018.godini evidentirano je 3023 saobraćajne nezgode, što predstavlja smanjenje 237 nezgoda ili 7,26 % u odnosu na 2017.godinu, kada je evidentirano 3260 nezgoda.

    Od ukupnog broja, u 15 nezgoda smrtno je stradalo 18 osoba, što je manje za 6 osoba, ili 25 % u odnosu na prethodnu godinu, kada su u 17 nezgoda smrtno stradale 24 osobe.

    Događaj koji je izazvao pažnju šire javnosti je saobraćajna nezgoda koja se dogodila dana 07.12.2018.godine u ulici Kalinska, u Novom Travniku, u kojoj je putničko motorno vozilo marke Opel Astra, kojim je upravljao vozač N.R., rođen 1984.godine iz Novog Travnika, ostvarilo kontakt sa pet pješaka, kojom prilikom su dva smrtno stradala, dok su tri zadobila teže tjelesne povrede.

    Smanjenje broja saobraćajnih nezgoda može se posmatrati kroz rezultate pojačanih mjera i radnji koje su službenici policije preduzimali prema nesavjesnim vozačima, uz poseban naglasak na alkoholizirane vozače. Također, nastavljena je upotreba radarskih sistema, kako stacioniranih, tako i mobilnih, kojima je evidentirano ukupno 39.716 slučajeva prekoračenja brzine. Zbog navedenih prekršaja izrečeno je novčanih kazni u ukupnom iznosu od 1.084.860,00 KM. Ono što je bitno napomenuti jeste činjenica da je početkom mjeseca septembra ove godine započelo evideniranje i obrada prekršaja zabilježenih LPR kamerama, koje evidentiraju neregistrovana vozila.

    Od ostalih mjera koje su policijski službenici preduzimali treba napomenuti i podatak da je iz saobraćaja tokom 2018.godine isključeno 1461 vozilo, uglavnom zbog neregistrovanosti ili tehničke neispravnosti, što je za 251 ili 20,74 % više u odnosu na predhodnu godinu, kada je isključeno 1210 vozila.

    Kada su u pitanju vozači, u toku 2018.godine isključeno je ukupno 2312 vozača iz saobraćaja što je povećanje za 154 ili 7,13% u odnosu na 2017.godinu kada je isključeno 2158 vozača. Kroz pojačane aktivnosti policije posebno se tretiraju alkoholizirani vozači, kojih je u toku izvještajnog perioda iz saobraćaja isključeno 1572, od koji je 465 lišeno slobode i zadržano u stanicama do otriježnjenja, zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.

    Službenici policije su u ovom periodu provodili stalne akcije, naročito u dane vikenda, kojim se nastoje spriječiti neodgovorni vozači da učestvuju u saobraćaju i prouzrokuju saobraćajne nezgode. Posebna aktivnost koja se provodila tokom 2018.godine je oduzimanje vozila od višestrukih povratnika u vršenju najtežih saobraćajnih prekršaja. Vozila se oduzimaju kao sredstva izvršenja prekršaja, kao bi se takve osobe spriječile u daljem činjenju prekršaja, odnosno ugrožavanju sigurnosti u saobraćaju za sve druge učesnike. U ovom periodu takvih vozila je oduzeto ukupno 124, čime su takvi prekršioci spriječeni u daljem činjenju prekršaja.

    Tokom 2018.godine ostvarena je veoma dobra saradnja sa drugim agencijama za provođenje zakona, a prije svega sa Federalnom upravom policije i SIPA-om u dokumentovanju različitih krivičnih djela, te su postignuti zapaženi rezultati. Isto tako, saradnja sa drugim institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje BiH, inspekcijskim organima i kantonalnom upravom za šumarstvo, realizirana je u velikom broju zajedničkih akcija. Sve navedeno naravno je doprinijelo je povoljnom stanju sigurnosti na našem području.

    Nisu zanemarljive aktivnosti koju su službenici policije provodili u saradnji sa nevladinim organizacijama, kroz stalni program „Rad policije u zajednici“. Od važnijih projekata treba spomenuti akcije „18+“ koja za cilj ima sprječavanje točenja alkohola maloljetnim osobama, a koja je realizirana sa Centrom za edukaciju mladih iz Travnika. Sa navedenom nevladinom organizacijom realiziran je i projekat „Noćna utrka“, koja je održana u Travniku i čije osiguranje je bilo veoma zahtjevan sigurnosni zadatak, koji su na sebe preuzeli i u potpunosti proveli službenici policije. Također, u školama na području SBK/KSB održana su predavanja za učenike na temu „Ovisnost o cigaretama, alkoholu i opojnim drogama“ s ciljem postizanja više razine znanja i svijesti o štetnosti konzumiranja sredstava ovisnosti, a osobito opojnih droga. Isto tako, za učenike osnovnih škola na području SBK/KSB, RPZ policajci su održali predavanja na temu „Opasnost od petardi i pirotehničkih sredstava“ s cilj em preventivnog djelovanja na suzbijanju posljedica koje mogu nastupiti usljed upotrebe pirotehnike, koju djeca i mladi najčešće koriste prilikom obilježavanja božićnih i novogodišnji praznika. U znatnoj mjeri propraćena je i akcija „Sigurna djeca – osigurana budućnost“, kojom se nastojalo podići stepen sigurnosti djece u saobraćaju.

    Tokom izvještajnog perioda policijski službenici našeg ministarstva bili su angažovani na osiguranju brojnih sportskih i vjerskih manifestacija koje su osiguravane tokom godine, počevši od manifestacija Ajvatovica, Sveti Ivo, kao i uspješnoj realizaciji predizbornih i izbornih aktivnosti u okviru akcije „IZBORI 2018“, kojom prilikom su službenici policije na adekvatan i profesionalan način poduzeli sve potrebne zakonom propisane mjere i radnje.

    Smatramo da će sve navedene mjere koje će se provoditi i u narednom periodu, omogućiti da stanje sigurnosti ostane zadovoljavajuće, te se u tom smislu svakodnevno vrši procjena stanja i opredjeljuju nove mjere kojima se nastoji suprotstaviti sigurnosnim izazovima bilo koje vrste.

    TnTPortal

  • Sead Kolašinac ubjedljivo najplaćeniji bh. nogometaš

    Kolašinac je u Arsenal stigao 2017. godine kao slobodan igrač iz Schalkea, a upravo zbog toga što je njegov transfer bio besplatan, tadašnja uprava Topnika odlučila je nagraditi bh. igrača unosnom sedmičnom platom.

    Engleski mediji u to vrijeme su pisali da je tadašnji menadžer Arsenala Arsene Wenger bio protiv davanja tako velike plate Kolašincu zbog ostalih igrača, ali da čelnici Topnika nisu previše marili za Wengerovo mišljenje te su pod svaku cijenu željeli dovesti tada jednog od najboljih lijevih bekova Bundeslige.

    Zarad svega toga Kolašinac je dobio sedmičnu platu od 120.000 funti, što je blizu 135.000 eura, a na godišnjoj bazi to je blizu sedam miliona eura. Najplaćeniji igrač Arsenala ubjedljivo je Mesut Ozil koji sedmično zarađuje 300.000 funti, dok je na drugom mjestu Aubameyang sa 200.000 funti.

    Treći je Mkhitaryan koji zarađuje 180.000 funti, a poslije četvrtog Kolašinca Ramsey je peti s sedmičnom zaradom od 110.000 funti.

    Kolašinac je trenutno najplaćeniji bh. nogometaš, Pjanić je drugi sa 6,5 miliona eura, a Edin Džeko treći sa zaradom od 4,5 miliona. Asmir Begović godišnje inkasira četiri miliona, Vedad Ibišević tri miliona, a Senad Lulić 1,2 miliona eura.

    Klix.ba
  • Promocija knjige „Svjedoci zla“ u Donjem Vakufu

    Pod motom „Istina je dostižna“, a u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“, u petak, 1. februara 2019. godine, sa početkom u 18.30 sati, u Domu kulture u Donjem Vakufu bit će održana promocija knjige „Svjedoci zla“ Akifa Agića i Faruka Vele.

    Nakon Mostara, Gornjeg Vakufa, Stoca, Jablanice, Kaknja i Sarajeva, večer u Donjem Vakufu predstavlja nastavak serijala promocija djela koje je pobudilo veliki interes bosanskohercegovačke javnosti.

    I ova, kao i prethodne promocije, posvećena je prvoj godišnjici presude u slučaju „Prlić i ostali“, a govoriti o ovoj knjizi danas čini se posebno važnim zbog sve očitije reafirmacije istih onih politika koje su prije četvrt stoljeća imale za cilj podjelu Bosne i Hercegovine. Ali, nažalost, i retorike koja imaja za cilj negaciju i satanizaciju značajnog dijela bosanskohercegovačke populacije.

    Promocija u Donjem Vakufu je posebno značajna zbog velikog doprinosa kojeg su borci Armije RBiH iz tog gradića pružili agresorima iz Republike Hrvatske na širim prostorima Gornjeg Vakufa.

    „Svjedoci zla“, hronološkim slijedom, od nalogodavaca do izvršilaca, prate otvorenu agresiju vojske Republike Hrvatske i zločine Hrvatskog vijeća odbrane počinjene tokom rata na prostoru takozvane Republike Herceg-Bosne, što je konačno rezultiralo drugostepenom presudom na Međunarodnom sudu pravde u Hagu u slučaju „Prlić i ostali“.

    Agić i Vele izvještajima „sa lica mjesta“ tretiraju najznačajnije, može se reći, ključne događaje, iz tog perioda bilo da je riječ o događajima sa prvih linija odbrane ili da je riječ o razgovorima sa svjedocima neposredno nakon davanja iskaza pred nadležnim sudskim instancama.

    Sadržaj knjige tretira teme od početka rata u BiH do ove godine.  U knjizi na vrlo vješt način se referiraju na krucijalna priznanja o agresiji i zločinima tadašnjih vlasti u Zagrebu kao i na niz dokumenata samoproglašene Herceg-Bosne. Na koncu, po prvi put u nekom djelu, publikovana je i pravosnažna presuda u slučaju „Prlić i ostali“.

    Tekstovi koji u pravilu obiluju nepobitnim činjenicama pisani su u kraćoj izvještajnoj formi. U njima je primjetan obzir prema čitateljima koji i sami imaju iskustva iz perioda rata, i stoga su se suzdržavali od dužih i ličnih komentara na same činjenice.

    Najduža poglavlja posvećena su ispovijestima vojnika koji su na tlo Bosne i Hercegovine poslani iz Republike Hrvatske i slučaj svirepe likvidacije oficira i vojnika IV korpusa iz zgrade „Vranica“ u Mostaru, koji još uvijek čeka svoj konačan epilog.

    „Knjigu sam pročitao, poštena je i iskrena“, zapisao je, uz ostalo, fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

    Penzionisani mostarski muefija Seid ef. Smajkić napisao je da je „riječ o vrijednoj i autentičnoj građi“, o „zloćudnoj agresiji prema Republici BiH utemeljenoj na zločinačkoj paradržavnoj tvorevini Herceg-Bosni“.

    Također, u knjizi su po prvi put objavljeni spiskovi logoraša koji su prošli konclogore tzv. Herceg-Bosne, a koje su sačinjavali pripadnici HVO-a, odnosno SIS-a.

    Uz ratni intervju sa legendarnim komandantom, rahmetli Arifom Pašalićem, te podsjećanje na ranije razgovore sa pokojnim fra Lukom Markešićem i dr. Ivom Bancem, u knjizi govore bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, advokat Ante Nobilo, glavni haški tužilac Serge Brammertz, fra Ivo Marković, historičar Tvrtko Jakovina, komunikolog i autor knjige „HVO u Sarajevu“ dr. Marijo Pejić, ugledni hrvatski novinar Boris Pavelić, Ivica Jeger, vojnik HV-a koji je ratovao u Gornjem Vakufu…

     

  • Cijene brašna i šećera iste kao prije 20 godina, ulje jeftinije

    Naime, prosječna neto plaća u Federaciji BiH iznosila je nešto manje od 300 konvertibilnih maraka, dok je danas, prema službenim podacima, prosječna plaća u ovom bh. entitetu 891 konvertibilnu marku. Prema podacima statističkog godišnjaka Federalnog zavoda za statistiku izdanog 1998. godine, cijena kilograma brašna 1997. godine u ovom entitetu iznosila je 1,08 konvertibilnih maraka, danas kilogram brašna tip 500 košta 1,05 konvertibilnih maraka.

    Kilogram krumpira prije više od dvadeset godina u FBiH koštao je 0,69 KM, jedno jaje 0,23 KM, litra ulja 2,12 KM, kilogram šećera 1,15 KM, a kilogram junetine bez kosti 8,68 KM. Danas je cijena kilograma krumpira oko pola marke, šećera 1,15 KM, litra ulja košta od 1,95 do 2,75 KM, domaćeg jajeta 0,25 KM. U odnosu na prije 20 godina porasle su cijene mesa, maslaca, mlijeka, kruha, kave… Tako se 1997. godine litra mlijeka mogla kupiti za 1,08 KM, kilogram piletine za 5 KM, kilogram junetine bez kostiju za 8,68 KM, kilogram kruha za 1 KM. Kilogram maslaca te je godine koštao 6,83 KM. Za taj novac danas se može kupiti oko 300 do 400 grama ove namirnice.

    Zanimljivo je i kako je kilogram kave koštao 10,32 KM, dok je danas cijena kilograma ovog artikla oko 14 KM. Od alkoholnih pića u navedenom statističkom godišnjaku zabilježena je cijena rakije koja je 1997. iznosila 9,46 KM po litri, vina koje se moglo kupiti za 4,68 KM po litri, vinjaka za 10,46 po litri, dok je pola litre piva koštalo 1,89 KM. Dvije godine ranije, odnosno 1995., cijene svih navedenih artikala bile su znatno više nego što je to danas ili pak 1997. Prema podacima statističkog godišnjaka Federalnog zavoda za statistiku izdanog 1998. godine, cijena kilograma brašna 1995. godine u ovom entitetu iznosila je 1,72 konvertibilne marke, kilogram krumpira koštao je 2,12 KM, jedno jaje 0,31 KM, litra ulja 4,65 KM, kilogram šećera 3,91 KM, a kilogram junetine bez kosti 11,97 KM. Kilogram maslaca u godini potpisa Daytonskog sporazuma mogao se kupiti za 10,60 KM, slatkog kupusa za 2,75 KM, jabuka za 2,95 KM, dok je kilogram oraha koštao čak 21,61 KM.

    Cijene luksuza

    Razlog visokih cijena 1995. godine nisu bile ekstremno visoke plaće, nego činjenica da je svih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini nedostajalo, što je trgovcima davalo mogućnost formiranja nerealno visokih cijena. Za razliku od cijena hrane, koje se u većini slučajeva nisu znatno mijenjale u odnosu na 1997. godinu, cijene onog što se u europskim zemljama naziva luksuzom, znatno su porasle.

    Kutija cigareta 1997. godine koštala je 1 KM, a litra lož ulja svega 0,59 KM. Danas je cijena kutije cigareta prešla 5 konvertibilnih maraka, dok je cijena litre lož ulja 1,91 KM. Porasle su i cijene ugljena, električne energije, plina… Prije nešto više od 20 godina tona mrkog ugljena koštala je 103 KM, danas tona ovog energenta košta oko 150 KM. Porasla je i cijena svih usluga, od prijevoza putnika do raznih zanatskih usluga. Muško šišanje 1997. koštalo je svega 4 KM, dok danas iznosi 10 KM, popravak automobila naplaćivao se 13,30 KM po satu…

    vecernji.ba i TnTPortal

  • Cijene brašna i šećera iste kao prije 20 godina, ulje jeftinije

    Naime, prosječna neto plaća u Federaciji BiH iznosila je nešto manje od 300 konvertibilnih maraka, dok je danas, prema službenim podacima, prosječna plaća u ovom bh. entitetu 891 konvertibilnu marku. Prema podacima statističkog godišnjaka Federalnog zavoda za statistiku izdanog 1998. godine, cijena kilograma brašna 1997. godine u ovom entitetu iznosila je 1,08 konvertibilnih maraka, danas kilogram brašna tip 500 košta 1,05 konvertibilnih maraka.

    Kilogram krumpira prije više od dvadeset godina u FBiH koštao je 0,69 KM, jedno jaje 0,23 KM, litra ulja 2,12 KM, kilogram šećera 1,15 KM, a kilogram junetine bez kosti 8,68 KM. Danas je cijena kilograma krumpira oko pola marke, šećera 1,15 KM, litra ulja košta od 1,95 do 2,75 KM, domaćeg jajeta 0,25 KM. U odnosu na prije 20 godina porasle su cijene mesa, maslaca, mlijeka, kruha, kave… Tako se 1997. godine litra mlijeka mogla kupiti za 1,08 KM, kilogram piletine za 5 KM, kilogram junetine bez kostiju za 8,68 KM, kilogram kruha za 1 KM. Kilogram maslaca te je godine koštao 6,83 KM. Za taj novac danas se može kupiti oko 300 do 400 grama ove namirnice.

    Zanimljivo je i kako je kilogram kave koštao 10,32 KM, dok je danas cijena kilograma ovog artikla oko 14 KM. Od alkoholnih pića u navedenom statističkom godišnjaku zabilježena je cijena rakije koja je 1997. iznosila 9,46 KM po litri, vina koje se moglo kupiti za 4,68 KM po litri, vinjaka za 10,46 po litri, dok je pola litre piva koštalo 1,89 KM. Dvije godine ranije, odnosno 1995., cijene svih navedenih artikala bile su znatno više nego što je to danas ili pak 1997. Prema podacima statističkog godišnjaka Federalnog zavoda za statistiku izdanog 1998. godine, cijena kilograma brašna 1995. godine u ovom entitetu iznosila je 1,72 konvertibilne marke, kilogram krumpira koštao je 2,12 KM, jedno jaje 0,31 KM, litra ulja 4,65 KM, kilogram šećera 3,91 KM, a kilogram junetine bez kosti 11,97 KM. Kilogram maslaca u godini potpisa Daytonskog sporazuma mogao se kupiti za 10,60 KM, slatkog kupusa za 2,75 KM, jabuka za 2,95 KM, dok je kilogram oraha koštao čak 21,61 KM.

    Cijene luksuza

    Razlog visokih cijena 1995. godine nisu bile ekstremno visoke plaće, nego činjenica da je svih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini nedostajalo, što je trgovcima davalo mogućnost formiranja nerealno visokih cijena. Za razliku od cijena hrane, koje se u većini slučajeva nisu znatno mijenjale u odnosu na 1997. godinu, cijene onog što se u europskim zemljama naziva luksuzom, znatno su porasle.

    Kutija cigareta 1997. godine koštala je 1 KM, a litra lož ulja svega 0,59 KM. Danas je cijena kutije cigareta prešla 5 konvertibilnih maraka, dok je cijena litre lož ulja 1,91 KM. Porasle su i cijene ugljena, električne energije, plina… Prije nešto više od 20 godina tona mrkog ugljena koštala je 103 KM, danas tona ovog energenta košta oko 150 KM. Porasla je i cijena svih usluga, od prijevoza putnika do raznih zanatskih usluga. Muško šišanje 1997. koštalo je svega 4 KM, dok danas iznosi 10 KM, popravak automobila naplaćivao se 13,30 KM po satu…

    vecernji.ba i tntPortal

  • 1. sjednica Organizacionog odbora „ Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2018. godinu „

    Ove  srijede,  16. januara 2019.  godine sa početkom u 12,00 sati u Sali na II spratu u zgradi Općine Gornji Vakuf/Uskoplje, Vrbaska bb, 70240 Gornji Vakuf/Uskoplje održat će se  sjednica Organizacionog/Organizacijskog odbora „ Izbor najboljeg sportsite Kantona za 2018. godinu „ .

    Za sjednicu je predložen sljedeći  dnevni red:

     

    1. Uvodna riječ ministrice Katice Čerkez, predsjednice Organizacionog/Organizacijskog odbora „ Izbor najboljeg sportsite Kantona za 2018. godinu“ ;
    2. Obraćanje načelnika Općine Gornji Vakuf/Uskoplje Seada Čauševića potpredsjednika Organizacionog/Organizacijskog odbora „ Izbor najboljeg sportsite Kantona za 2018. godinu“ ;
    3. Obraćanje predsjednika Sportskog saveza SBK/KSB Mirsada Ibrišimbegovića ;
    4. Projekat ” Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2018. godinu “, obrazloženje;
    5. Informacija o provedenim aktivnostima u organizaciji manifestacije „ Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2018. godinu „;
    6. Imenovanje članova Žirija/Ocjenjivačkog suda manifestacije „ Izbor najboljeg  sportiste Kantona za 2018. godinu“
    7. Razno

     

    Sa poštovanjem,

     

    S E K R E T A R

    Amela Lolić

     

     

  • Danas je Međunarodni dan vozača i automehaničara

    Vozači i automehaničari širom svijeta 15. januar obilježavaju kao svoj dan. Po kiši, magli, snijegu, poledici ili žegi, danju, noću i praznicima, kad ih njihovi najmiliji najviše žele i kad svi drugi odmaraju – oni voze.

    Ovaj datum određen je nakon što je 15. januara 1960. godine Josip Broz Tito, tadašnji predsjednik Jugoslavije, postao počasni član Saveza vozača i automehaničara Jugoslavije.

    Svim vozačima i automehaničarima čestitamo njihov dan!

  • Najava / Večerašnji susreti 2. Zimskog malonogometnog turnira

    Večeras 15. januara 2019. godine u okviru 2. Zimskog malonogometnog turnira od 17, 00 sati sastaju se  Caffe Trokadero : Caffe Piccolo ; od 18,00 Restoran Šest braće – Elektra Omerinović : Jarani i od 19.00 sati MZ Torlakovac : KBS Reflex.

    Turnir se odigrava u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu.

  • Vlada SBK zakazana za četvrtak, 17. januara sa početkom od 9 sati

    BOSNA I HERCEGOVINA

    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

    KANTON SREDIŠNJA BOSNA / SREDNJOBOSANSKI KANTON

    VLADA  SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

     

    Travnik, 14.1.2019.

    Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – prečišćeni tekst i 14/03) i člana 33. Poslovnika o radu Vlade Srednjobosanskog kantona(Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj 12/16 – pročišćeni tekst),

     

                                                                  S A Z I V A M

    108. sjednicu Vlade Srednjobosanskog kantona, za četvrtak, 17.1.2019. godine, u 9                                                sati

                                      

    Za sjednicu predlažem

    D N E V N I R E D

     

    1. Zapisnik sa 107.redovne i 35.vanredne sjednice Vlade – sekretar Vlade
    2. Mišljenje na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Srednjobosanskog kantona – Administrativnakomisija Skupštine  Kantona
    3. Mišljenje na Nacrt Strategije za mlade Srednjobosanskog kantona – Stručna služba
    4. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku kancelarijskog namještaja – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    5. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za sanaciju mokrog čvora u Općinskom sudu u Jajcu – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    6. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku i ugradnju PVC stolarije na zgradi Vlade – Služba za zajedničke poslove
    7. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku opreme za potrebe MUP-a – Ministarstvo unutrašnjih poslova
    8. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za isplatu štete od zaštićene divljači – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    9. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika u 2018. godini – Ministarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta
    10. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti školama za sklapanje ugovora o djelu za upražnjena radna mjesta za školsku 2018/19 (2x) – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
    11. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku kancelarijskog namještaja – Stručna služba Vlade
    12. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za plaćanje I. privremene situacije za izvođenje radova na zgradi Depoa Kantonalnog arhiva (Druga faza) – Kantonalni arhiv
    13. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za plaćanje nadzora nad izvođenjem radova II. faze zgrade Depoa Kantonalnog arhiva – Kantonalni arhiv
    14. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za izvršenje troškova po Rješenju Ureda za razmatranje žalbi – Ministarstvo finansija
    15. Prijedlog odluke o davanju ovlaštenja ministru unutrašnjih poslova za poduzimanje pravnih radnji u ime Vlade Kantona u vezi sa izgradnjom zgrade Policijske stanice Kreševo – Ministarstvo unutrašnjih poslova
    16. Prijedlog odluke o izboru najpovoljnijeg ponudžača za usluge štampanja knjiga, obrazaca i dr. – Ured za javne nabavke
    17. Saglasnost za povećanje priključne snage električne energije za potrebe MUP-a – Ministarstvo unutrašnjih poslova
    18. Saglasnost za nabavku računarske opreme za potrebe Općinskog suda u Kiseljaku -Ministarstvo pravosuđa i uprave
    19. Saglasnost za nabavku fotokonduktora i printera za potrebe Kantonalnog suda u Novom Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    20. Saglasnost za sklapanje ugovora o djelu za podršku sistemu „e“ Vlada – Stručna služba Vlade
    21. Saglasnost za sklapanje ugovora o djelu za podršku sistemu „e“ Sabor – Stručna služba Skupštine
    22. Saglasnost za sklapanje ugovora o djelu za poslove snimanja sjednica Skupštine Kantona – Stručna služba Skupštine
    23. Saglasnost za sklapanje ugovora o djelu za tehničku podršku za potrebe Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    24. Saglasnost za zaključivanje ugovora o djelu za potrebe škola – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    25. Suglasnost za pokretanje postupka nabavke kotla na čvrsto gorivo za potrebe OŠ „Dolac“ Travnik – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
    26. Izvještaj o obavljenim revizijama Odjela za internu reviziju za četvrti kvartal 2018. godine – Ministarstvo finansija
    27. Revizija putnih naloga
    28. Revizija usluga reprezentacije
    29. Izvještaj o dodijeljenim jednokratnim pomoćima u 2018. godini – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
    30. Informacija o Odluci Upravnog vijeća Kliničko univerzitetskog centra Sarajevo – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
    31. Informacija o održanom sastanku u cilju rješavanja problematike neizvršenja domaćih sudskih presuda na teret Budžeta Kantona – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    32. Informacija o Odluci Komiteta ministara Vijeća Evrope u procesu nadzora nad implementacijom presude „Spahić i drugi protiv BiH“ – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    33. Izvještaji o realizaciji zaključaka Vlade za prvu sjednicu u mjesecu januar 2019. godine – Stručna služba Vlade
    34. Ministarstvo privrede
    35. Ministarstvo pravosuđa i uprave
    36. Ministarstvo unutrašnjih poslova
    37. Izvještaji o radu inspekcija za prvu sjednicu u mjesecu januar 2019. godine – Stručna služba Vlade
    38. a) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (2x)
    39. b) Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
    40. c) Ministarstvo obrazovanja, nauke ,kulture i sporta

                33.Razrješenja i imenovanja

    1. a) Rješenje o razrješenju člana Školskog odbora u OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Gojevići, Fojnica – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
    2. b) Suglasnost za raspisivanje natječaja za imenovanje člana Školskog odbora u OŠ“Ivan Goran Kovačić“ Gojevići, Fojnica – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

    PREMIJER KANTONA

    TahirLendo, dipl.ing.

     

     

     

     

     

  • BIHAMK / Stanje na putevima u BiH

    Stanje na cestama 15. 01. 2019. u 08 : 15 sati

    Niske temperature ovoga jutra pogoduju formiranju poledice, pa vozače na svim putnim pravcima pozivamo na pojačan oprez. Posebnu pažnju skrećemo na dionice u višim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima.

    Ugaženog snijega na kolovozu mjestimično ima na planinskim prevojima. Izdvajamo putne pravce: Sarajevo-Rogatica, Vlasenica-Han Pijesak, Trnovo-Foča, Gacko-Tjentište, Bihać-Ključ-Mrkonjić Grad, Bugojno-Novi Travnik, Livno-Kupres, Livno-Mrkonjić Grad, Livno-Drvar-Bosanski Petrovac i Kolo-Tomislavgrad-Šuica.

    Na putevima u jugozapadnim krajevima puše jak vjetar koji mjestimično stvara sniježne nanose.

    Na putnom pravcu Mokro-Rogatica na području Romanije obavezna je upotreba lanaca za teretna vozila sa prikolicom i šlepere.

    Na regionalnom putu R-419 Mihalji-Blidinje obustavljen je saobraćaj za vozila čija ukupna masa prelazi 3,5 t.

    Na snazi su zimski uslovi vožnje, pa u skladu s tim, u slučaju obilnijih sniježnih padavina, može doći do zabrane saobraćaja priključnim vozilima na planinskim prevojima gdje je kolovoz zasniježen, do stvaranja uslova za sigurno saobraćanje. Također, u slučaju potrebe autobusi i teretna vozila moraju na pogonskim točkovima koristiti lance na planinskim prevojima.

    Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno, da na put ne kreću bez zimske opreme, te da posebnu pažnju posvete pješacima koji su primorani kretati se po kolovozu (gdje trotoari nisu očišćeni).

    Vozače koji se kreću preko planinskog prevoja Borova Glava (M-15 Šuica-Livno), upozoravamo na učestale izlaske divljih konja na kolovoz, posebno u jutarnjim i večernjim satima.

    Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Na graničnom prelazu Bosanski Novi-Dvor obustavljen je saobraćaj zbog radova u Hrvatskoj.

    ČESTITAMO 15. JANUAR-DAN VOZAČA I AUTOMEHANIČARA !