U jutarnjim časovima vedro, sa slabim do umjerenim mrazom i maglom u kotlinama i riječnim dolinama.
Jutarnja temperatura od minus dva do tri, na planinama oko minus pet.
Najviša dnevna od pet do 10, na sjeveru i jugu do 14, na planinama od pet stepeni.
Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera.
Iako postoji teorija o tome koliko vode treba piti prije, u toku i nakon jela, mnogo ljudi bez razmišljanja konzumira velike količine vode dok jede, u nadi da će tako prije svariti hranu.
Međutim, stručnjaci preporučuju da obratite pažnju na to koliko vode pijete, jer ona ometa probavne procese.”Vašem tijelu je potrebno skoro dva sata da svari ono što jedete. Hrana prolazi kroz grlo do stomaka i onda kroz crijeva prije nego se izbaci iz organizma. U tijelu postoji tekućina koja pomaže varenju i ako pijete vodu prije jela, ne samo da razrjeđujete tekućinu nego i uznemiravate organizam u toku varenja. Zbog toga se ne preporučuje da pijete vodu prije jela. A ako ipak to odlučite uraditi, popijte je pola sata prije nego počnete jesti”, rekla je nutricionistkinja Anju Sood.
Ona također savjetuje da ne ijete vodu u toku jela jer ona otežava crijevima i želucu da na normalan način vare ono što ste pojeli.
“Neki ljudi koji piju vodu uz obroke imaju proširena crijeva”, rekla je.
U njenim istraživanjima se navodi da se ne treba “pretrpavati” vodom nakon jela jer će vas ona “napuhati” te ćete poremetiti normalan proces varenja i brže ćete postati ponovo gladni. Predlaže da sačekate pola sata prije nego popijete vodu poslije jela.
“Moja preporuka jeste da podijelite dva litra vode na čitav dan i postepeno pijete, tako da se nikad ne prepunite. Previše vode remeti varenje te se može desiti da višak hrane ostane u organizmu i poremeti nivoe inzulina i šećera, a to vodi prema dijabetesu”, rekla je Anju.
Noćno skijanje
Trenutna visina snijega je 40 centimetara, a iz ovog skijaškog centra kod Bugojna navode da se četvrtkom realizira noćno skijanje od 18 do 21 sat. Skijalište će biti otvoreno u petak, subotu i nedjelju od 10 do 16 sati. Produženi vikend uglavnom koriste gosti iz Republike Hrvatske, a registrirani su i posjetioci iz naše zemlje.
Prema riječima rukovodioca ski-centra Rostovo Rusmira Kurbegovića, dosadašnji tok zimske sezone obilježila je dobra posjeta kako ljubitelja skijanja tako i osoba koje uživaju odmarajući se u prirodnom ambijentu.
– Kapaciteti su od decembra do kraja januara bili gotovo konstantno popunjeni i već sada se može govoriti da je zimska sezona u ovom ski-centru od Bugojna udaljenom 12 kilometara u potpunosti bila uspješna – kazao je on.
Dva lifta
Skijalište posjeduje dva ski-lifta tipa sidro kapaciteta 1.500 skijaša na sat. Jedan je dužine 500 metara, a drugi 900.
avaz.ba
Raspored najavljenih kontrola brzine kretanja vozila je informativnog karaktera. Osim ovih, rade se i nenajavljene kontrole, posebno na mjestima gdje se razvijaju veće brzine (poslije stacioniranih radara, u gradskim centrima i sl.).
18:00 do 19:30 sati Kalibunar – Bolnička
20:00 do 21:00 sati Dolac na Lašvi
21:30 do 22:30 sati Nova Bila
23:30 do 00:30 sati M-5 Šehida
01:00 do 02:00 sati Turbe
08:00 do 11:00 sati R-441 Donja Dubravica
12:00 do 16:00 sati lokalni put, Kruščica
11:00 do 12:30 sati Gojević
13:30 do 15:00 sati Nadbare
11:00 do 12:30 sati ulica Slobode (Špedicija
13:00 do 14:30 sati ulica Armije BiH
15:00 do 16:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Rostovska
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Vrbanja
19:00 do 20:00 sati Bugojno-Donji Vakuf, Podgaj
20:30 do 21:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
22:00 do 23:00 sati ulica 307.mot. brigade, Sultanovići
18:30 do 20:30 sati Torlakovac
21:00 do 23:00 sati ulica 770 Slbbr.
10:00 do 11:00 sati ulica Vrbaska (autobusna stanica/kolodvor)
14:30 do 15:30 sati Krupa
09:30 do 12:00 sati M-5 Vinac
12:15 do 15:15 sati M-5 Skela
14:00 do 15:00 sati Gavrine Kuće
15:00 do 16:00 sati Kaonik
16:00 do 17:00 sati ulica N.Š.Zrinski
17:00 do 18:00 sati ulica 1.mart/ožujak
18:00 do 19:00 sati Polje
08:30 do 11:00 sati Potkraj
12:00 do 14:30 sati Gromiljak
08:30 do 09:30 sati M-16.4 Nević Polje
14:00 do 15:00 sati ulica R.Boškovića
Magla i niska oblačnost ovoga jutra smanjuju vidljivost na pojedinim dionicama uz rijeke Bosnu i Drinu, kao i na širem području: Cazina, Bihaća, Bosanskog Petrovca, Gračanice, Konjica i Jablanice. Kolovoz je suh ili mjestimično vlažan, dok je poledica moguća na zasjenjenim dijelovima puteva u višim predjelima. Upozoravamo na učestale odrone na brojnim dionicama.
Radovi na rekonstrukciji mosta u toku su na dionici magistralnog puta M-16.4 Novi Travnik-Bugojno na ulazu u Bugojno, putnička i manja teretna vozila saobraćaju preko mosta, dok je za teretna vozila preko 7,5 tona ukupne mase alternativni pravac Novi Travnik-Travnik-Donji Vakuf-Bugojno.
Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog radova u tunelu Vranduk vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom, uz postavljenu svjetlosnu signalizaciju.
Zbog nestabilnosti mosta, obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse prema i od mosta graničnog prelazaBrčko-Gunja, dok je zbog radova u Hrvatskoj obustavljen saobraćaj za sve kategorije vozila na GP Bosanski Novi-Dvor.
Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.
Najniža jutarnja temperatura zraka između -5 i 0, na jugu zemlje do 4 stepena. Najviša dnevna temperatura između 4 i 9, na jugu od 11 do 15 stepeni.
U Sarajevu će dio prijepodneva biti pretežno oblačno. Od sredine dana, meteorolozi najavljuju sunčano vrijeme.
Najniža jutarnja temperatura zraka oko -4, a najviša dnevna oko 5 stepeni.
Pod uticajem stabilnijeg vremena, biometeorološke prilike danas će biti povoljnije. Hronični bolesnici i meteoropati trebali bi osjetiti olakšanje.
S obzirom na niže temperature tokom jutra i večeri, neophodno je povesti računa o primjerenom odijevanju, naročito u unutrašnjosti zemlje.
Savjetuje se da se topliji dio dana provede van gradske sredine, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine.
U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Gornji Vakuf (Mreža mladih), u Islamskom centru „NUR“ u tom gradu, sutra, 16. februara, sa početkom u 19 sati bit će održana promocija knjige „Bili smo brojke – 233 dana u logorima“ Amera Đulića.
O Đulićevoj knjizi govorit će historičar i nekadašnji novinar magazina „Dani“, Amer Obradović, aktivista na polju zaštite građanskih sloboda i vladavine prava, Nedim Jahić, te novinar i urednik Faruk Vele, dok će promociju moderirati Bešir Isaković.
Kultura sjećanja, te borba za istinu i pravdu zauzimaju značajno mjesto u životu autora koji je kao maloljetnik prošao kroz čak četiri zloglasna logora tzv. Herceg-Bosne, a pažnju šire bosanskohercegovačke javnosti privukao je svojom prvom knjigom. On, naime, borbu za ove vrijednosti i ideale smatra svojom misijom.
Đulić je čovjek koji je odbio ponude da za 100.000 KM i posao u državnoj službi ne pristane svjedočiti protiv ratnih zločinaca, ostajući dosljedan sebi i sjećanjima na tolike nevine žrtve u logorima tz. HRHB.
Sve su to razlozi zašto je Đulić, inače predsjednik Udruženja logoraša Stolac, duboko svjestan širine koncepta UZP-a, nakon niza uspješnjih promocija po gradovima Hercegovine i Sarajeva, te bh. dijaspore, odlučio da predstavljanje spomenutog djela za Gornjovrbasku regiju održi upravo u Gornjem Vakufu, gradiću iz kojeg je, prema presudi Haškog tribunala, započeo „udurženi zločinački poduhvat“ (UZP).
„Knjiga „Bili smo samo brojke – 233 dana u logorima“ je ustvari svjedočenje jednog 17-godišnjeg dječaka. On nije mrzio, on nije pucao, ubijao, udarao. Odgajan je da živi pošteno i u miru sa svojim susjedima. Knjiga, vjerujem, ima veliku važnost jer trebamo znati da je postojao još jedan neprijataelj u našoj državi, a o kome se vrlo malo ili nikako ne priča. Istina je da je bilo zločina na sve tri strane i o tome treba pričati i pisati, nikako šutjeti“, govori za Amer Đulić.
Važnost knjige je i u tome što sam autor, kao i mnogi drugi dječaci toga vremena, prošao kroz patnju i logore tzv Herceg Bosne. Zato krajnje otvoreno piše o svim dešavanjima tog perioda. Njegovi zločinci imaju ime i prezime ili barem nadimak.
„Knjiga ne govori o nekoj mržnji ili osveti. Samo priča. To je stvana priča o dešavanjima iz tog perioda, na šta su sve bili spremni sljedbenici UZP-a i kakve su bile njihove zamisli. Veoma je važno za mlade generacije da znaju, da se priča o istini i namjerama tih zlih ljudi i njihovih vođa koji su pravosnažno presuđeni na 111 godina zatvora od strane Međunarodnog suda u Haggu, a danas bi da to ospore“, dodaje Đulić.
Autor opisuje učešće političkog vrha Hrvatske i vojnih formacija na ratištima u Bosni i Hercegovini, što je jedna od bitnih stvari presude za UZP.
„Svaka riječ, ime i dešavanja u knjizi su djelo samo istine odnosno onoga šta sam vidio i propatio kroz četiri logora tzv. HR HB: Koštana bolnica, Dretelj, Gabela i Heliodrom“, poručio je Đulić uoči promocije u Gornjem Vakufu.
Danas je Međunarodni dan djece koja su oboljela od raka . Obilježavanje ovog datuma naglašava potrebu za zajedničkim globalnim akcijama za rješavanje rastućeg izazova ove ne-zarazne bolesti. Globalno, rak djece i adolescenata prijeti pruzimanju primata od smrti uzrokovanih zaraznim bolestima, kao najvećem uzroku smrti među djecom.
Prema izvještaju IARC-a (2015), učestalost incidencije raka djece iz godine u godinu se povećava na svjetskom nivou, od 165.000 novih slučajeva godišnje do 215.000 slučajeva za djecu do 14godina, te 85.000 novih slučajeva za dobnu skupinu 15-19 godina. Mnogo više ostaje nepoznato i neprijavljeno zbog nedostatka registara raka djece u velikom broju zemalja.
Dok je broj djece s rakom mnogo manji u usporedbi s globalnom incidencijom karcinoma odraslih, broj onih koji žive je znatno veći; stopa preživljavanja u zemljama s visokim prihodima doseže prosječno 84% i stalno se poboljšava čak i u područjima s manje materijalnih sredstava u svijetu gdje postoji lokalna i međunarodna podrška.
Karcinomi djece i mladih se razlikuju se od karcinoma kod odraslih:
Ovo je dan kada se okupljamo kako bismo nastavili rad na “Naprednoj i transformisanoj zaštiti“ i kako bi rak u dječijoj dobi bila prioritet nacionalnog i globalnog zdravlja djeteta.
Djeca nisu samo manji odrasli!
Mnogi karcinomi odraslih se mogu dijagnosticirati rano.
U 80% djece, do trenutka kada se dijagnosticira, rak se već proširio na druga područja tijela.
Neki karcinom gotovo nikada ne nastaju nakon dobi od 5 godina; drugi se najčešće pojavljuju među tinejdžerima. Čak i kada djeca dobiju karcinom odraslih osoba, oni se moraju liječiti različito.
80% djece s rakom živi u većini zemalja s niskim i srednjim dohotkom sa nejednakim pristupom zdravstvenoj i svakoj drugoj skrbi. Djeca i adolescenti u Africi, Aziji i Latinskoj Americi iu dijelovima istočne i južne Europe još nemaju pristup odgovarajućem tretmanu, uključujući esencijalne lijekove i specijaliziranu njegu. Trenutno, gdje živi često određuje sposobnost preživljavanja raka djetinjstva.
Postoji više od deset vrsta raka djetinjstva i bezbrojnih podtipova, što je veći izazov za istraživače da pronađu lijek za svako dijete.
Najčešće vrste raka kod djece i adolescenata
Akutna limfoblastična leukemija (ALL) najčešći je tip raka djetinjstva. To je rak krvi i koštane srži. 2. Središnji živčani sustav (CNS) tumorira karcinom mozga i mozga. Oni su najčešći čvrsti tumori djetinjstva i imaju najveću stopu smrtnosti od raka dječje dobi. Vrste obuhvaćaju meduloblastom, PNET, tumore zametnih stanica, niske klase i visoki stupanj glioma, ependimom, astrocitom i više.
Ewingov sarkom je manje uobičajen oblik tumora kosti, koji uglavnom utječe na djecu starosnu dob 5 i više godina. Ovi tumori formiraju se u šupljini kosti.
Hodgkinov limfom je rak limfnih čvorova, najčešće zahvata tinejdžere, ali i mlađu djecu.
Mijeloidne leukemije su rjeđe i teško izliječive od uobičajene akutne limfoblastične leukemije (ALL).
Neuroblastom je rak simpatičkog živčanog sustava. Tumori neuroblastoma mogu rasti u abdomenu, vratu ili zdjelici. To je najčešći tip raka kod dojenčadi i može nastati prije rođenja, rijetko se javlja kod djece starije od 10 godina.
Non-Hodgkinov limfom (NHL) su karcinomi stanica imunološkog sustava (T i B limfociti, prirodne stanice ubojice). 8. Osteogeni sarkom (osteosarkom) je najčešće dijagnosticirana vrsta tumora kostiju, obično kod adolescenata i mladih. Tumori su najčešće u velikim kostima gornje ruke (humerus) i nogu (femur i tibija).
Retinoblastom je rak retinoblasta, ili “beba” stanica u retini, odgovoran za vid. Retinoblastom se najčešće pojavljuje kod djece od rođenja do dobi 3. Oko 40% ove djece ima genetski oblik bolesti; sa svakom ćelijom u mrežnici osjetljivoj na stvaranje tumora, obično su oštećene oči. Drugi 60% ima ne-genetski tip koji utječe na samo jedno oko. Budući da uklanjanje oka može izliječiti većinu djece, istraživanja su sada usmjerena na očuvanje vida.
Rhabdomyosarcoma je najčešći sarkom mekog tkiva koji se može naći bilo gdje u tijelu. Rhabdomyosarcoma je tumor koji nastaje u stanicama mišića, a najčešći je tip kod djece mlađe od 10 godina. Drugi tumori mekog tkiva su rjeđi i obično se nalaze u adolescenata. Oni uključuju fibrosarkome, sinovialne sarkome, tumore malignih perifernih živaca, leiomyosarcoma, liposarkoma i još rjeđe.
Wilmsov tumor čini oko 90% tumora bubrega kod djece. Oko 95% djece s ovim tumorom ima “povoljnu histologiju” (bolju stopu liječenja uz manje tretmana), što je određeno uzorkom kojeg patolog vidi kod tumorskih stanica. Drugi 5% ima anaplastični Wilmsov tumor, koji je mnogo otporniji na liječenje.
12 Ostali rijetki karcinomi djetinjstva zapravo nisu toliko rijetki kada se zbrajaju, budući da oni čine oko 30% karcinoma dijagnosticiranih u djece i adolescenata.
Federalni hidrometeorolški zavod objavio je vremensku prognozu za idućih nekoliko dana, a prema prognozi očekuje nas relativno topao vikend sa obiljem sunčanih intervala.
U subotu u Bosni prijepodne po kotlinama dosta niske naoblake ili magle. U drugom dijelu dana sunčano. U Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0°C, na jugu zemlje do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 9°C, na jugu zemlje od 10 do 14°C.
U nedjelju u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Lokalno može biti magle ujutro po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu zemlje do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12°C, na jugu zemlje do 15°C.
U ponedjeljak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Krajem dana vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 3°C, na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 16°C.
U utorak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Od poslijepodnevnih sati u Hercegovini povećanje oblačnosti. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 3°C, na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 15°C, saopćeno je.
Tužilaštvo Federacije BiH predložilo je Vrhovnom sudu FBiH da se ukine prvostepena presuda, izrečena Sanjinu Sefiću i taj predmet vrati na ponovno suđenje, saopćeno je iz tog tužilaštva.
U krivičnom predmetu protiv optuženog Sanjina Sefića, koji je presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 26. septembra, oglašen krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa, Federalno tužilaštvo predložilo je Vrhovnom sudu FBiH da se žalbe tužiteljice i oštećenih uvaže, da se ukine prvostepena presuda, te predmet vrati Kantonalnom sudu na ponovno suđenje.
Također, predloženo je da se žalba branioca optuženog Sanjina Sefića odbije kao neosnovana. Sanjin Sefić je spomenutom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina i šest mjeseci, dok su Sara Sefić, Dino Alić, Amar Salihović i Saud Nišić, oslobođeni od optužbe da su počinili krivično djelo pomoć učiniocu nakon počinjenog krivičnog djela, navodi se u saopćenju.
Podsjećamo, krajem septembra prošle godine Sudsko vijeće Kantonalnog suda Sarajevo (KSS) je proglasilo krivim Sanjina Sefića za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i krivično djelo neukazivanja pomoći osobi ozlijeđenoj u saobraćajnoj nesreći, te ga osudilo na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 14 godina i šest mjeseci (za teško krivično djelo 14 godina, a za neukazivanje pomoći jednu godinu).
Tužilaštvo o presudi Sefiću: Zabrinuti smo odlukom suda, uložit ćemo žalbu
Otac Edite Malkoč nakon presude Sefiću: Osjećam se kao da su je opet pregazili
Sanjin Sefić osuđen na 14 i po godina zatvora
Sanjinu Sefiću je usto izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ‘B’ kategorije u trajanju od pet godina, koja stupa na snagu od dana pravomoćnosti prvostepene presude, odnosno nakon izdržavanja izrečene sankcije.
Istovremeno, Sanjinova sestra Sara Sefić, Dino Alić, Amar Salihović i Saud Nišić oslobođeni su optužbi za pomoć počinitelju nakon počinjenja krivičnog djela.
Naime, Sud je nakon izvođenja i ocjene dokaza utvrdio, van razumne sumnje, da je Sanjin Sefić prouzročio saobraćajni udes 10. oktobra 2016. u ulici Zmaja od Bosne u Sarajevu, prošavši ‘golfom 6’ kroz crveno svjetlo na semaforu, u kojem su smrtno stradale Selma Agić iz Bugojna i Edita Malkoč iz Bosanske Krupe, studentice Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a nakon čega je pobjegao s lica mjesta.
Međutim, prema obrazloženju presude, Sud smatra da Tužiteljstvo nije dokazalo da se prvooptuženi kretao vozilom brzinom od 105 kilometara na sat, te je uzeo u obzir nalaz vještaka Milana Vujanića koji je konstatirao da se na temelju oštećenja vozila ne može utvrditi brzina kretanja vozila, kao i da je do kontakta stradalih s vozilom došlo na 8,6 metara od pješačkog prijelaza na raskrsnici ulica Zmaja od Bosne i Prve transferzale.
Kada se radi o izricanju i visini krivično-pravne sankcije za neukazivanje pomoći osobi ozlijeđenoj u saobraćajnoj nesreći, Sud je, kako je navedeno, bio vezan kvalifikacijom optužbe, prema kojoj se u konkretnom slučaju radi o lakšem obliku krivičnog djela.
U obrazloženju okolnosti koje su dovele do izricanja oslobađajuće presude za osobe koje je optužnica teretila za pomoć počinitelju nakon počinjenja krivičnog djela, Sud je imao u vidu zakonsku odredbu prema kojoj se za to djelo ne može kazniti bliska osoba, odnosno osoba koja je u srodstvu s počiniteljem, a što su u ovom slučaju odnosi na Sanjinovu sestru Saru Sefić.
Sud, nadalje, smatra da kada se radi o oslobađajućoj presudi izrečenoj Dini Aliću, Amaru Salihoviću i Saudu Nišiću, Tužiteljstvo nije predočilo dokaze na temelju kojih bi se, van razumne sumnje, moglo utvrditi da su oni počinili krivično djelo – pomoć počinitelju nakon počinjenja krivičnog djela.
Prema tužbenim navodima koje Sud nije mogao uvažiti, Sara Sefić, te Dino Alić i Amar Salihović, su u noći s 10. na 11. oktobra 2016. pomogli Sanjinu da pobjegne iz BiH, tako što su ga prevezli do graničnog prijelaza Uvac, nakon čega je Sefić postao nedostupan bh. organima gonjenja, te time počinili krivično djelo pomoć počinitelju nakon izvršenog krivičnog djela, dok se Saud Nišić tereti da je pomogao Sari Sefić, Aliću i Salihoviću nakon izvršenja krivičnog djela.
Inače, prvooptuženi Sanjin Sefić je nakon bijega u Srbiju, hapšenja i boravka u ekstradicijskom pritvoru u Novom Sadu, odnosno provođenja ekstradicijskog postupka, 9. januara 2017. godine izručen bh. pravosuđu.
Kako je rečeno, Sefiću će u izdržavanje kazne, nakon pravomoćnosti, biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 12. oktobra 2016. godine, a troškovi krivičnog postupka u ovom slučaju bit će izmireni iz budžeta Suda. Oštećeni u ovom predmetu su s imovinsko-pravnim zahtjevom upućeni na parnicu.
Suđenje Sefiću i drugima počelo je 21. marta 2017. godine. Tokom glavnog pretresa saslušan je veći broj svjedoka i vještaka, te predočen određeni broj materijalnih dokaza, a postupak u ovom predmetu, s obzirom na okolnosti i posljedice, pobudio je veliko interesovanje javnosti.
izvor: Fena