Na Zapadnom Balkanu se do kraja stoljeća može očekivati povećan intenzitet nepredvidivih poplava, suša i toplinskih valova, što će imati negativan učinak na BDP svih zemalja, na više privrednih sektora i u konačnici na živote i egzistenciju stanovnika, navodi se u izvještaju UNICEF-a.
“Svjetski izvještaj o riziku iz 2017. godine svrstava Bosnu i Hercegovinu u zemlju visoke izloženosti prirodnim opasnostima. Klimatske promjene i visoka izloženost prirodnim i vještačkim opasnostima dodatno otežavaju društveno-ekonomski razvoj zemlje”, stoji u izvještaju.
Ovaj izvještaj UNICEF-a zorno pokazuje izloženost BiH prirodnih katastrofama, što je manifestovano i tokom jučerašnjeg dana, posebno u Hercegovini. Naime, subota je donijela olujni vjetar u Hercegovini, time i ogromne probleme: desetine osoba su povrijeđene, brojna vozila prevrnuta, saobraćaj se odvijao otežano, a pričinjena je materijalna šteta koje će se tek sabirati.
Navode da unatoč očitim trendovima učestalosti katastrofa nije potaknut odgovarajući pristup upravljanja tim katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama.
“Od 145 lokalnih samouprava u zemlji, za 91 se smatra da ima vrlo značajan rizik od poplava i klizišta, dok se za 27 lokalnih samouprava smatra da su visokog rizika. U proteklih 12 godina šest ih je bilo obilježeno sušama. Također su godine s velikim i katastrofalnim poplavama vrlo česte”, navodi UNICEF.
Navode da posljedice svih prirodnih katastrofa mogu biti razorne, a da je prema procjeni provedenoj nakon poplava u maju 2014. godine 81 lokalna samouprava bila pogođena sa 75 posto štete, čije posljedice su osjetile porodice, preduzeća i poljoprivredna proizvodnja, uključujući nedefiniran broj ranjivih grupa.
“Jedna od temeljnih preporuka je jačanje otpornosti na lokalnom nivou kroz smanjenje rizika od katastrofa. Lokalne vlasti su na prvoj liniji odgovora na sve katastrofe, zbog čega su dužne da pokrenu promjene kako bi se smanjio rizik od katastrofa”, stoji u izvještaju.
Napominju da je u pripremi program koji ima za cilj smanjenje rizika od katastrofa, osobito najugroženije kategorije, kako bi se Bosna i Hercegovina pripremila i prilagodila rizicima od katastrofa u različitim sektorima razvoja. Program će uvesti i operacionalizirati integrirani rizik modela upravljanja od nižih do viših nivoa vlasti.
“Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini” je zajednički program Evropske unije, Švicarske i Ujedinjenih nacija vrijedan 8,4 miliona KM. UNDP, UNICEF, UNFPA i FAO su odgovorni za provedbu ovog razvojnog programa, u partnerstvu s lokalnim vlastima.
Zajednički program UN-a će se baviti ključnim prioritetima u smanjenju rizika od katastrofa koji su identificirani na lokalnim nivoima vlasti, u različitim sektorima: zaštita i spašavanje, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, zdravstvo i poljoprivreda.
“Program stavlja poseban naglasak na poboljšanje lokalnih mehanizama koordinacije u području smanjenja rizika od katastrofa, kao i na afirmaciju procesa strateškog planiranja rizika s naglaskom na najugroženije kategorije stanovništva”, navodi UNICEF.
Odabir partnerskih lokalnih vlada provodit će se na temelju relevantnih kriterija kao što su procjene rizika, ranjivost i izloženost katastrofama, ljudski i tehnički kapaciteti, postojanje lokalnih razvojnih strategija i drugih relevantnih kriterija.