Bosanci i Hercegovci u svakodnevnoj ishrani unose previše ugljikohidrata i masti, dok voće i povrće rijetko da se nađe na njihovom meniju. Pokazali su to rezultati velikog istraživanja o prehrambenim navikama bh. građana. O tome šta jedemo, sutra će na Akademiji nauka i umjetnosti u Sarajevu biti detaljnije riječi.
Srčane bolesti
Skup organizira Federalni zavod za statistiku, koji je u saradnji s Odsjekom nutricionizma na Univerzitetu Harvard proveo prvo populaciono istraživanje unosa mikro i makronutrijenata u Federaciji BiH, a prezentirat će ga Selma Gičević, voditeljica istraživanja Federalnog zavoda.
Uvid u neke od rezultata već je imao „Avaz“, a oni pokazuju da su vodeći problemi u svakodnevnoj ishrani populacije u BiH visok unos rafiniranih ugljikohidrata iz bijelih peciva, pita, tjestenine, krompira i riže, kao i visok unos natrija i zasićenih masti iz crvenog mesa, hljeba, mesnih prerađevina i masnih mliječnih proizvoda.
Ono što nam manjka jesu omega-3 nezasićene masti iz ribe i zdravih ulja te cijeli spektar mikronutrijenata zbog nedovoljno raznovrsnog unosa voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki i ribe.
Također, o tome koliko doista držimo do zdravog života ukazao je jučer dr. Žoao Breda (Joao) tokom prezentacije Studije o nutritivnom sastavu hrane na ulicama i brze hrane u Sarajevu, koju su proveli Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Zavod za javno zdravstvo FBiH u saradnji s Institutom za javno zdravlje, Farmaceutskim fakultetom i Fakultetom za ishranu i hranu u Portu.
-
Dr. Breda: So u hrani veliki je problem
Breda, jedan od vodećih svjetskih eksperata za ishranu i šef Ureda WHO za nezarazne bolesti i promociju zdravlja, boravi u BiH. On je upozorio da se voće rijetko nalazi u ponudi, dok su zašećerena bezalkoholna pića široko dostupna, čak i više od vode.
– So u hrani veliki je problem koji uzrokuje srčane i kardiovaskularne bolesti te povećava krvni pritisak – naveo je Breda.
Ne volimo ni voće
Kao drugi veliki problem naveo je transmasti, koje su vrlo loše za zdravlje, a koje su u nekim zemljama, poput Danske, Mađarske i Švicarske, zabranjene ili im je upotreba limitirana.
Aida Filipović-Hadžiomeragić, federalna koordinatorica Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ocijenila je da u FBiH samo trećina odrasle populacije svakodnevno konzumira svježe voće, a manje od trećine povrće.
Zabrinjavaju podaci o smrtnosti od bolesti vezanih uz nepravilnu ishranu kao što su bolesti srca, mozga i krvnih žila. Procent obolijevanja veći je od 50.
Sve više gojazne djece do pet godina!
Filipović-Hadžiomeragić posebno se osvrnula na problem gojaznosti uzrokovan nezdravom ishranom.
– Ne samo da je gojaznost prisutna kod odraslih nego i kod male djece čak do pet godina. Već 17 posto te djece prekomjerno je teško. Djeca svakodnevno konzumiraju grickalice i zašećerena bezalkoholna pića. To su poražavajući podaci – rekla je Filipović-Hadžiomeragić.
2. mjesto u Evropi zauzima BiH po broju osoba s prekomjernom težinom, i to u dvije starosne skupine: 17,1 posto dječaka i 16,7 posto djevojčica uzrasta do pet godina te 65,1 posto muškaraca i 59,4 posto žena od 25 do 65 godina
Solimo i prije nego što probamo
– Vidio sam da ovdje ljudi dodaju so prije nego što su i probali hranu pred sobom. Odrasla osoba ne bi smjela konzumirati više od pet grama soli dnevno. U mnogim zemljama građani konzumiraju od 12 do 15 grama. Kod kuće trebamo kuhati sa što manje soli, a hrana će i dalje biti ukusna – rekao je Breda.
Dnevni avaz