Category: Vijesti

Pametna kuća kojom se upravlja pomoću senzora koje pokreće mobilna aplikacija, pobjednički je projekat Regionalnog takmičenja u kodiranju, održanog u okviru Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, a u organizaciji British Councila.

Njegovi tvorci su Ana Marija Todorović i Nemanja Rikić, učenici osnovne škole Aleksa Šantić iz Ugljevika. Kao nagradu, prvoplasirani tim je dobio put na međunarodni sajam novih tehnologija u obrazovanju “Bett Show”, koji se održava u januaru sljedeće godine u Londonu.

“Zahvalni smo našim nastavnicima koji su nas podučavali i sve vrijeme nas podržavaju. Pomoću micro:bita smo naučili mnoge stvari, uz druženje i saradnju sa drugima.“ kaže Ana Marija, koja je u timu sa Nemanjom osvojila prvo mjesto i na nedavno održanom državnom takmičenju u Sarajevu.

Nagradu za inovativnost osvojio je također tim iz Bosne i Hercegovine, dva brata Ivan i Igor Marković, učenici OŠ “Aleksa Šantić” iz Banja Luke. Inspiraciju za svoj projekat braća Marković su pronašli u želji da pomognu svojoj majci pri parkiranju, te su tako kreirali niskobudžetne parking senzore za njen auto.

Braća  Marković, trećeplasirani na državnom takmičenju u Sarajevu, o micro:bitu kažu da nisu baš odmah bili oduševljeni tom spravicom. “Trebalo nam je malo vremena da se upoznamo s micro:bitom, ali kada smo shvatili na koji način radi, jako smo se zainteresirali, jer smo shvatili da je to budućnost. Od tada smo kreirali brojne projekte s njim, od kojih je najbolji ovaj kojeg smo danas predstavili.“

Drugo mjesto dijele timovi osnovnih škola „Faik Konica“ iz Kosova, „Blaže Koneski“ iz Makedonije, a treće je osvojio tim osnovne škole „Marko Nuculović“ iz Crne Gore.

Učesnici su imali zadatak da naprave projekat koji će riješiti neki realan problem uz pomoć džepnog računara micro:bita. U takmičenju, koje je dio projekta British Councila “Škole za 21. vijek”, učestvovalo je ukupno 13 škola iz šest zemalja regiona.

“Danas smo imali priliku da vidimo projekte osnovaca koji su bili uključeni u pilot fazu programa provedenu u prethodne dvije godine. Zahvaljujući investiciji Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske od 10 miliona funti, sada će sve škole na Zapadnom Balkanu imati svoje micro:bit uređaje. Na ovaj način British Council će omogućiti da million učenika stekne nove digitalne vještine, kao i vještine kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, koje zahtjeva savremeno tržište rada”, rekla je Kler Sirs, direktorica British Councila za Zapadni Balkan.

Prilikom ocjenjivanja radova, žiri je u uzimao u obzir vještine kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, kao i timski rad i vještine kodiranja.

“Pametna kuća, parking senzori, tajmer za lijekove, samo su neki od projekata kojima su mladi ljudi danas pokazali koje su sve mogućnosti rada sa micro:bit-om. Najveća prednost ovog uređaja je što tehnologija više nije prisutna samo u STEM predmetima, već ima primjenu i u učenju jezika, na časovima muzičkog, istorije, geografije”, rekla je Magda Vud (Magda Wood), predsjednica žirija i šefica odsjeka za učenje u Micro:bit fondaciji.

Program “Škole za 21. Vijek” uključuje sve učenike iz zemalja Zapadnog Balkana u istu platformu koja se primjenjuje u deset zemalja vodećih u matematici i nauci.

Trogodišnji program u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana provodi British Council, a u našoj zemlji se realizuje u saradnji sa svim relevantnim ministarstvima i institucijama u polju obrazovanja.

Program obuhvata preko 4.000 škola u regionu, za koje obezbjeđuje sredstva, alate i obuku, kako bi svi učenici imali mogućnost da steknu vještine za budućnost.

Izvor : radiosarajevo.ba

Predstavnici boračkih udruženja iz Federacije Bosne i Hercegovine poručili su da su zadovoljni odlukom Federalne vlade da usvoji Prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, javlja reporter BHRT-a Jasmin Džanko.

Zahtjev boračkih udruzenja jeste da se Zakon počne primjenjivati od 1. jula ove godine, a predviđena sredstva za ovu populaciju na godišnjem nivou iznose 50 miliona KM.

Oni su poručili kako se nadaju da će kantoni imati razumijevanja kada je riječ o boračkoj populaciji.

Kako su rekli, ekipa koja je radila u izradi Prijedloga zakona je osjetila da borci nemaju više potrebe da izlaze na ulice i leže po šatorima i da će ovo biti riješeno.

Jedine nejasnoće, prema njihovim riječima, tiču se boraca ispod 57 godina, ali se, kako kažu, nadaju da će i to biti riješeno.

Prihvativši izvještaj Radne grupe za usaglašavanje Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica koju je, na temelju zaključka Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 28.2.2019. godine, osnovala 13.3.2019. godine, Vlada Federacije BiH je, na današnjoj hitnoj sjednici u Mostaru, zadužila Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida rata da za Nacrt ovog zakona, u roku od 30 dana, pribavi potrebna mišljenja kantona, jer je riječ zajedničkoj nadležnosti federalnih i kantonalnih vlasti, i da joj ga, nakon toga, dostavi na razmatranje.

Nacrtom ovog zakona propisano je ostvarivanje prava na svim nivoima vlasti (opština, grad, kanton, Federacija), a za njegovo provođenje neophodna su sredstva od 50 miliona KM godišnje.

Danas je u prostorijama Sekretarijata Demokratske fronte u Sarajevu, nakon višednevnih razgovora, potpisan sporazum o konstituiranju parlamentarnih većina između Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte.

Sporazum su u ime stranaka potpisali Adil Osmanović, zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije, i Dženan Đonlagić, potpredsjednik Demokratske fronte.

Sporazumom su usaglašeni ciljevi na čijoj će se realizaciji raditi u aktuelnom mandatu te će se u narednom periodu nastaviti razgovori o samoj implementaciji sporazuma u pravcu uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini.

AVAZ

Dana 5. aprila 1992. godine počela je najduža opsada jednog grada u novijoj historiji svijeta. Snage Jugoslovenske armije u saradnji sa novoformiranom Vojskom RS zauzela su Ilidžu, napadnuta je Policijska škola na Vracama, a na Marijin-dvoru pale su prve žrtve opsade Sarajeva.

Posljednji u nizu protesta građana Sarajeva, a koji su organizirani zbog skretanja pažnje vlasti na važnost mirnog rješenja tenzija, završeni su u krvi nakon što su velikosrpski snajperisti sa Jevrejskog groblja pogodili i ubili Suadu Dilberović i Olgu Sučić.

Tog presudnog dana zabilježena je i prva razmjena vatre upravo u centru grada, a nedugo zatim počelo je neselektivno granatiranje ulica, stambenih zgrada, policijskih objekata i zgrada u kojima su odsjedale institucije tadašnje RBiH.

Važno je podsjetiti da je etničko čišćenje Bosne i Hercegovine tada već sedmicama trajalo u istočnom dijelu zemlje, posebno u gradovima kao što su Bijeljina i Zvornik. Prvi znaci rata u glavnom gradu simbolično su označili kraj mira u cijeloj zemlji i početak agresije na BiH.

Sljedećeg dana, 6. aprila, tadašnje Predsjedništvo RBiH proglasilo je vanredno stanje.

Opsada je trajala 1.425 dana, ubijeno je više od 13.000 građana, od čega više od 5.000 civila među kojima 1.600 djece. Teže ili lakše je ranjeno 50.000 građana, od čega oko 15.000 djece.

Haški tribunal je zbog teroriziranja građana Sarajeva krivim proglasio Stanislava Galića, Dragomira Miloševića, Momčila Perišića i Radovana Karadžića.

Izvor:Klix.ba