Category: Vijesti

Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, upućen po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru iz Vlade FBiH, bit će na dnevnom redu danas na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma, potvrđeno je ranije Feni iz Federalnog parlamenta.

Mogućnost razmatranja rebalansa i prije redovne sjednice Doma, ranije sazvane za 26. oktobar, nagovijestio je i član Predstavničkog doma Dragan Mioković u odgovoru na novinarsko pitanje.

Nedostatak novca u Fondu solidarnosti

On je naglasio i da aktuelna Federalna vlada nastoji ublažiti problem velikog nedostatka novca u Fondu solidarnosti Federacije BiH, što nije moguće riješiti za šest mjeseci, kako je dodao.

Aktuelna Vlada Federacije BiH predložila je da ovogodišnji ukupni iznos federalnog budžeta nakon rebalansa bude 6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na sadašnji.

Obrazlažući razloge za hitni postupak, iz Vlade su naveli revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. godinu i revidirane projekcije indirektnih poreza, kao i mjere Evropske centralne banke u borbi s inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa) te nemogućnost izvršavanja pojedinih rashoda koji su na osnovu usvojenih amandmana postali sastavni dio budžeta FBiH za 2023.

Ključni razlozi

U obrazloženju Ministarstva finansija navedeni su ključni razlozi za rebalans a uključuju otklanjanje tehničkih grešaka na pojedinim ekonomskim kodovima u budžetu i Zakonu o izvršavanju budžeta, nastalih kao posljedica usvojenih amandmana tokom parlamentarne procedure prvobitnog usvajanja budžeta; usvajanja izmjena i dopuna Zakona osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata, kao i Odluke o vanrednom usklađivanju penzija u procentu 3,9, s primjenom od maja 2023.

Razlozi su i povećanje iznosa za kamate u otplatama vanjskog duga usljed rasta Euribora te potreba za dodatnim novcem u primjeni Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, kao i potrebno povećanje iznosa u Fondu solidarnosti pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

U obrazloženju je Ministarstvo navelo, s obzirom na to da je Vlada Federacije BiH na trećoj sjednici 19.5.2023. donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija 3,9 posto, počev od isplate majske penzije, za ovo usklađivanje bilo potrebno osigurati dodatnih 69,6 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini.

Osim toga, usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom došlo je do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4.2023. godine te je pored planiranih 160 miliona KM, bilo potrebno osigurati još oko 67 miliona KM.

Za isplatu dječijeg dodatka je osigurano dodatnih 15,6 miliona KM.

Za Fond solidarnosti pri Zavodu osiguranja i reosiguranja FBiH obezbijeđeno je deset miliona KM.

Inicijativa premijera

Utvrđujući prijedlog izmjena i dopuna budžeta FBiH za 2023. godinu, Vlada je na inicijativu premijera Nermina Nikšića, pozvala kantonalne vlade i kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja, koji su iskazali suficit, da se pridruže naporima Federalne vlade u rješavanju problema liječenja pacijenata oboljelih od karcinoma i osiguraju dio novca potrebnog za njihovo liječenje do kraja godine.

Uz prijedlog rebalansa, iz Vlade su u parlamentarnu proceduru upućene i odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o izvršavanju ovogodišnjeg federalnog budžeta.

Sve je više ljudi u Bosni i Hercegovini bez ličnih dokumenata, odnosno biometrijske lične karte. Od početka izdavanja biometrijskih ličnih karti 2013. godine do danas taj broj je 93.149, podaci su Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Zašto je to tako, i šta u tom slučaju građani mogu ili ne mogu, jer nemaju ovaj važni identifikacioni dokument?

10.737 ukupan je broj izgubljenih, nestalih i ukradenih biometrijskih ličnih karti od početka ove godine, podaci su Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Građani su uglavnom upućeni u procedure prijave i izrade ovog dokumenta ali, kako kažu, one često dugo traju.

DRAŽEN VUJICA, IDDEEA

“Svi građani koji izgube osobne iskaznice su dužni to prijaviti nadležnom tijelu. Poslije toga se donosi rješenje i nakon toga kroz naše sustave prolazi taj podatak i završava na našem sajtu i portalu otvorenih podataka o statusu tih dokumenata, odnosno da su oni izgubljeni ili uništeni.”

Mnogo je više izgubljenih biometrijskih ličnih karata nego ukradenih, ovo su podaci kojima raspolaže MUP KS. Najveći broj izgubljenih, nestalih ili ukradenih biometrijskih ličnih karata bilježi se u HNK, KS i u Banjaluci.

MALIK KADRIĆ, Sektor za pravne i kadrovske poslove MUP-a KS

“Prilikom prijavljivanja u nadležnu policijsku stanicu onda će se izdati izvještaj o gubitku ili oštećenju ili uništenju lične karte gdje će se sa tom potvrdom obratiti sektoru za građanska stanja MUP-a gdje će podnijeti zahtjev za poništaj lične karte i dobit će rješenje, sa tim rješenjem ide na šalter sektora gdje prilaže rješenje o gubitku i uplatnicu od 18 maraka. Također će dostaviti i uvjerenje o državljanstvu i onda će nadležni sektor u roku od 15 dana izdati novu ličnu kartu.”

Iscrpne procedure, ali nije na odmet biti na oprezu i čuvati ovaj važni lični dokument. Podsjetimo, Zakonom o ličnoj karti posjedovanje lične karte je obaveza jer se radi o osnovnom dokumentu, a njeno neposjedovanje predstavlja prekršaj, i kako su nam rekli iz MUP-a KS, novčana kazna za ovaj prekršaj je 40 maraka.

bhrt

Crnogorska državna kompanija Air Montenegro dobila je odobrenje državnih agencija Nizozemske i Turske te u ovom momentu može početi s letovima iz Tuzle za Istanbul i Maastricht, a kao još jedna destinacija spominje se i Rotterdam.

Destinacije u spomenute dvije zemlje, ako ih i bude tri, nisu dovoljan razlog da Air Montenegro bazira jedan avion u Tuzli što je od početka intencija Uprave Međunarodnog aerodroma Tuzla (MAT).

Podsjećamo, aerodrom u Tuzli hitno treba avioprijevoznika koji će popuniti prazninu koja je nastala ukidanjem baze Wizz Aira, jer je ta aviokompanija svojevremno iz Tuzle letjela na 16 destinacija, a u zimskom redu letenja sada će prevoziti putnike samo na tri.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) stupila je u razgovore sa svim direkcijama država čiji su aerodromi potencijalne destinacije za letove Air Montenegra iz Tuzle. Neki odgovori su pristigli, neki se još čekaju.

– Direkcije Švedske i Danske dale su negativne odgovore, ali još čekamo odgovore iz Njemačke i Austrije – kaže za Faktor Dževad Halilčević, direktor MAT-a.

Vlada TK kroz rebalans budžeta izdvojila je 2,5 miliona KM za subvencije aviokompanijama, koje se odluče prevoziti putnike s MAT-a. Ukoliko rebalans budžeta usvoji i Skupština TK, uslijedit će javni poziv za aviokompanije, kojima će Vlada, biti neka vrsta osiguranja u slučaju negativnog poslovanja.

Ukoliko odgovor njemačke direkcije bude pozitivan, problem MAT-a u velikoj mjeri bi mogao biti riješen jer u ovoj zemlji postoji čak šest potencijalnih destinacija, dok ih je u Austriji manje, maksimalno dvije.

U slučaju oba negativna odgovora pitanje je da li dvije-tri destinacije u Turskoj i Nizozemskoj mogu Air Montenegru opravdati ulazak na aerodrom u Tuzlu. Tu može pomoći subvencija Vlade TK, što bi im smanjilo rizik, a kao dodatna opcija spominje se i Bratislava, gdje je Wizz Air ranije letio iz Tuzle.

Sve ovo je razlog što Air Montenegro još nije donio odluku da počinje svoje operacije u Tuzli. Hoće li subvencije privući još neku aviokompaniju da dođe u Tuzlu ili će rješenje ponuditi direkcije iz Njemačke i Austrije, ostaje da vidimo, ali prema svim procjenama, aerodrom u Tuzli trebao bi imati bar neke nove destinacije prije kraja novembra.

Delegaciji EU okupila je danas predstavnike EU, nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine sa državnog nivoa, entiteta i Brčko Distrikta na sastanku radi prezentacije rezultata studije o izvodljivosti uvođenja broja za hitne slučajeve 112 u cijeloj Bosni i Hercegovini. Broj 112 uveden je kao jedinstveni evropski broj za hitne pozive, a koristi se u svim članicama Evropske unije, kao i gotovo svim državama kandidatima za članstvo u EU.

Domaćin sastanka bio je šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini ambasador Johann Sattler, a prisustvovali su ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto, ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, premijer Republike Srpske Radovan Višković i gradonačelnik Brčko Distrikta Zijad Nišić.

– Nakon prezentiranja studije izvodljivosti učesnici su istaknuli konsenzus da je potrebno da BiH ubrza proces uvođenja broja 112 za hitne slučajeve – navodi se.

Uvođenje broja 112 širom Evrope, kao besplatnog broja za hitne slučajeve koji je dostupan ljudima u nevolji 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, ima brojne prednosti. To znači da ljudi, koji borave u posjeti BiH poslom ili turistički iz bilo koje druge zemlje, odmah znaju koji broj da kontaktiraju u slučaju potrebe. Za zemlju kao što je Bosna i Hercegovina, koja privlači sve veći broj posjetilaca, korištenje broja 112 predstavljalo bi prednost.

Takođe, korištenjem broja 112 objedinili bi se svi postojeći brojeve za hitne slučajeve. Time se olakšava i ubrzava prenos informacija, hitnim službama omogućava brže i efikasnije reagovanje, te istovremeno omogućava bolja koordinacija hitnih službi i veća transparentnost njihovog djelovanja.

– Studiju izvodljivosti je finansirala EU, a proveli su je konsultanti firme International Consulting Expertise – ICE. Projektni zadatak za studiju izvodljivosti izrađen je uz učešće relevantnih organa vlasti BiH. Sredstva EU su dostupna za podršku državama koje uvode broj za hitne slučajeve 112. Bosna i Hercegovina će moći pristupiti tim sredstvima nakon što Vijeće ministara usvoji akcioni dokument o uvođenju broja za hitne slučajeve 112 – saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Za cijelu prošlu godinu izvoz oružja iz BiH je iznosio 253 miliona KM, ako se nastavi trend iz prvih 9 mjeseci, rekord će biti boren 2023.

Izvoz oružja, municije i eksploziva iz Bosne i Hercegovine nikad nije bio veći, i može se vidjeti da će ove godine biti zabilježen rekord, piše BiznisInfo.ba.

U prvih devet mjeseci vrijednost izvoza oružja i municije iz BiH iznosila je 218,7 miliona KM, što je za oko 20 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Za cijelu prošlu godinu izvoz je iznosio 253 miliona KM. Ako se nastavi trend iz prvih devet mjeseci, ovaj iznos će biti uveliko premašen i 2023. će biti rekordna godina.

Najveći kupac ove godine su Sjedinjene Američke Države sa 71,3 miliona KM, a zanimljivo je da je na drugom mjestu Bugarska u koju smo izvezli ove robe u vrijednosti od 27,3 miliona KM. Bugarska prošle godine nije bila ni među prvih deset kupaca.

Slijede Turska (26,2 miliona KM), Saudijska Arabija (15,4 miliona KM), Malezija (11,2 miliona) i Srbija (9,2 miliona KM).

Izvoz oružja iz BiH raste

Ovoj statistici treba dodati još jednu sličnu vrstu proizvoda koji se vode odvojeno, a to su eksplozivi i protietički proizvodi.

Njih smo ove godine izvezli u vrijednosti od skoro 59 miliona KM. Tu nam je najveći kupac Srbija sa 12,2 miliona KM.

Najveći izvoznici

Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.

Međutim, Amerikanci su u četverogodišnjem razdoblju povećali izvoz za dodatnih 14 posto i sada na njih otpada čitavih 40 posto globalnog izvoza oružja.

Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 posto i učvrstila se na trećem mjestu.

Evropa se naoružava

Europske su države u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.). Europske članice NATO-a povećale su uvoz naoružanja za čak 65 posto.

Ukrajina na trećem mjestu po nabavi oružja

Glavni je razlog za rast kupovine stranog oružja je rat u Ukrajini. To je tu zemlju u prošloj godini dovelo na treće mjesto u svijetu po uvozu oružja. SIPRI u izvještaju analizira sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu.

Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, uprkos velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Te su zemlje, naime, kupile najmodernije američke skupe sisteme. A u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz američkog arsenala, čija je vrijednost manja.