BiH bilježi rast izvoza kako samoniklih tako i gljiva iz uzgoja. Potražnja za ovom zdravom i ukusnom namirnicom sve je veća te se sve više ljudi u BiH okreće sakupljanju i uzgoju gljiva, piše Večernji list.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2017. BiH je izvezla gljiva u vrijednosti od 17 miliona KM, dok je uvoz iznosio svega dva miliona maraka. Najviše su se izvozile suhe gljive, ukupno 44%, zatim svježe 29%, smrznute 24% i konzervirane 3%. Broj tržišta na koja se izvoze gljive iz BiH u stalnom je porastu te je BiH 2013. izvozila na 15 tržišta da bi taj broj u 2017. godine iznosio 22. Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope – Italija, Švicarska i Slovenija.
Šume u BiH obiluju stotinama vrsta gljiva, a među njima najskuplja je smrčak. Ova gljiva bi mogla biti i razlog zbog kojeg istočna Hercegovina često gori. Požar pa kiša – najbolji je recept da u šumi bukne ova gljiva za kojom je velika potražnja. Kilogram sirove je oko 30 KM, dok je kilogram suhog smrčka prethodnih sezona dosezao čak i 250 KM. U Evropi su cijene i više. Vatrogasci su sigurni da baš zbog smrčka imaju besane noći.
“Na opožarenim područjima poslije određenog vremena uz određene temperature zraka na ovim područjima raste smrčak. Znam informaciju da su ljudi sudjelovali u branju tih gljiva iz susjedne Crne Gore”, kazao je za ATV Radoslav Radmilović, komandant TVJ Bileća
“Prošle godine vatrogasci su mi slali fotografije gdje je na požarištima u 2018., nakon požara 2017. godine u proljeće, bilo puno vozila s registracijama iz Crne Gore. Ljudi su dolazili na ta mjestima da beru gljive”, kazao je ATV-u Goran Stojaković, predsjednik Vatrogasnog saveza RS-a.
Oglasi za prodaju ovih gljiva na internetu već su krenuli, u što smo se i sami uvjerili na najvećem bh. internetskom oglasniku. U ponudi su ovogodišnji svježi smrčci po cijeni od 30 KM te sušeni, čija je cijena 150 KM.
“Košta oko 150 maraka, a od 10 kilograma sirovoga smrčka dobiješ oko kilogram, kilogram i dvjesto suhoga. Ove godine trebalo bi ga dosta biti, može se zaraditi. Poznajem jednu ženu iz Mrkonjić Grada. Ona je za jednu sezonu kupila novi auto”, kaže Siniša Vujović iz bilećkog sela Preraca.
“Ovo je specifična i rijetka vrsta gljive, bere se u aprilu i maju”, kazala je profesorica biologije Radislavka Albijanić.
Najbolje uspijeva na nadmorskoj visini oko 800 metara.
“Jako je teško naći, to jest, prava je atrakcija naći gljivu smrčak u prirodi. Njeno prirodno stanište je, naravno, šuma, i to hrastova, bukvina i brijestova. Također, možemo je naći na starim voćnjacima, ali na degenerianom tlu. Zatim je možemo naći na površinama koje su bile izložene požarima”, objašnjava Albijanić.
Smrčak je jako zdrav, napominje profesorica Albijanić. On je i ukusan, od njega se prave razne delicije, a najbolje ga spremaju Francuzi. Ova gljiva je u rangu tartufa. Teško je pronaći, a oni koji su upućeni kažu kako je potrebno dobro poznavati teren, ali je zarada dobra. Ipak, vatrogasci i ostali nadležni poručuju da su štete od požara mnogo veće.
Prošlogodišnji urod gljiva bio je možda rekordan u posljednjih nekoliko godina. Gljive imaju i dobru kvalitetu. Tako se otkupna cijena vrganja kreće oko pet KM, dok je lisičarka od četiri do šest KM, a na početku sezone lisičarka je imala izuzetno dobru cijenu koja se kretala oko 15 KM po kilogramu.
Prema procjenama otkupljivača, iskusni sakupljači mogu dnevno zaraditi između 200 do 500 KM. Mogućnost za relativno laku zaradu u šume je privukla veliki broj tragača za gljivama koji čak uzimaju godišnje odmore kako bi brali gljive. Sezona uglavnom počinje u proljeće, kada se u šumama mogu naći smrčak i neke proljetne vrste gljiva. Šume obiluju gljivama i u ljeto kada naiđu vlažni valovi, kad ima više kiše, kao što je bilo prošlog ljeta, a posebno ujesen od polovine rujna do polovine studenoga.
Izvor: fokus.ba
