Category: Vijesti

Nakon stupanja na snagu odluke o kontroli cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, kantonalni tržišno-turistički inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS su, s ciljem zaštite interesa potrošača, te stabilizacije tržišnih prilika, intenzivirali inspekcijske nadzore.

Od 12. oktobra inspektori provjeravaju da li se trgovci pridržavaju ograničenja marži za 15 osnovnih namirnica.

Kako su za Faktor kazali iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, prilikom inspekcijskih nadzora u fokusu su sva privredna društva i druga pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu naveliko i trgovinu namalo.

– Prema izvještaju Inspektorata tržišno-turističke inspekcije zbog nepridržavanja marži za osnovne životne namirnice i osnovne higijenske potrepštine u proteklom periodu izvršeno je 53 inspekcijska nadzora, a izdata su 32 prekršajna naloga u ukupnom novčanom iznosu od 19.750,00 KM.

Istakli bi da je Federalno ministarstvo trgovine dostavilo ovom organu pojašnjenje pojma propisane maksimalne marže za naftne derivate koje nam je bilo od iznimne važnosti u postupanju – kazali su nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Podsjećaju da je odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utrvđivanjem maksimalne visine marži, koja je usvojena na sjedinici Vlade FBiH 04. novembra na snazi do kraja 2023. godine i da će kantonalni tržišno-turistički inspektori nastaviti vršiti nadzore u cilju kontrole primjene odluke od subjekata nadzora.

Kako saznajemo, Federalno ministarstvo trgovine uputilo je Vladi Federacije prijedlog izmjena Zakona o kontroli cijena, a kojima se predviđa pooštravanje kazni, između ostalih, i za trgovce koji se ne pridržavaju ograničenja marži.

Podsjetimo, za ovih 15 namirnica Vlada FBiH je ograničila maržu do kraja godine: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma, hljeb polubijeli pšenični 100 posto od 400 i više grama, jestivo suncokretovo ulje od litar, so od kilogram, šećer kristal bijeli od kilogram, makaroni 400 grama, riža dugo zrno 800 grama, litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa, jogurt od litar 2,8 posto mliječne masti. Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin 250 grama, svježa konzumna jaja M klase 30 komada, cijelo pile u kesi kilogram, svježa juneća rebra s kostima kilogram, deterdžent za veš u prahu tri kilograma i deterdžent za suđe tečni litar.

faktor

Povećanjem tenzija na Bliskom istoku i većim terorističkim prijetnjama, širom Evrope se uvode privremene mjere kontrola na granicama. Slovenija je pojačala granične kontrole s Mađarskom i Hrvatskom, a naša zemlja je podigla mjere predostrožnosti na viši nivo. Mogu li se naše sigurnosne službe suočiti s mogućim terorističkim prijetnjama?

Sigurnost je dinamična pojava i promjenjiva je, podsjećaju stručnjaci, i ističu da je sigurnosna situacija u BiH trenutno dobra. Usložnjavanje je moguće i zato su potrebne mjere opreza u vezi sa svim dešavanjima u državi, ali i na vanjskopolitičkom planu.

“Uvijek se nešto može desiti da se naruši stepen bezbjednosti u bilo kojoj zemlji, pa time i BiH sa svojim entitetima nije imuna na takve stvari”, ističe Radislav Jovičić, bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

“Koliko znam Ministarstvo sigurnosti radi na tome da se pojača protok i razmjena informacija i to nam je jedna od garancija da će nas zemlje zapadne Europe ozbiljno shvatiti”, kaže Nedžad Korajlić,  profesor Fakulteta za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA-e.

Na pitanje kako se BiH suočava sa sigurnosnim prijetnjama – ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je istakao da građani ne trebaju biti zabrinuti i da bh. sigurnosne institucije djeluju preventivno. Ministarstvo vanjskih poslova, također, ima veliku ulogu u intenziviranju odnosa sa našim susjedima, koji imaju brže reakcije, naročito u migracionim tokovima.

“Ja sam uputio svim agencijama u okviru Ministarstva bezbjednosti, da preduzmu odgovarajuće mjere u radnji kako ne bi došlo do ugrožavanja bezbjednosti građana i imovine unutar BiH. Da djelujemo represivno, silom da spriječimo bilo kakvu mogućnost nekog takvog napada, bilo unutar BiH, bilo u Europi”, naglašava Nešić.

“Koliko može, ograničenim resursima ljudskim i materijalnim, BiH odgovara na ovo, no potrebna nam je pomoć Europske unije, EU je apsolutno spremna da sa BiH ide potpisivanje sporazuma o Frontexu. O sporazumu koji će dati javne policijske ovlasti nekim stranim policijskim agencijama na teritoriju BiH”, navodi Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

Aktivnosti na praćenju i prevenciji mogućih terorističkih aktivnosti u BiH objedinjene su Nacrtom Strategije za borbu protiv terorizma u BiH za period od 2021. do 2026. godine. Da li će sigurnosna situacija u BiH ostati dobra, ovisi o tokovima migranstke krize s kojom se suočavaju sve zemlje jugoistočne Evrope.