Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je izvještaj o stanju šuma u svijetu. U izvještaju se navodi da je 2000. godine 4,1 milijarda hektara površine na Zemlji bila prekrivena šumom, a da je 2015. godine ta površina smanjena na četiri milijarde.
Također se navodi da je od 1990. do 2015. godine pokrivenost Zemljine površine šumom smanjena sa 31,6 na 30,6 posto.
Iz FAO-a dalje navode da je na globalnom nivou intenziviran rad na zaštiti ekosistema i da je tako usporen trend nestanka šume. Najveći gubici šume zabilježeni su od 2000. do 2005. godine, a od tada je za 25 posto usporen taj negativni trend.
Pokrivenost kopna šumom u Australiji i na Novom Zelandu smanjena je sa 17,4 na 17 posto, dok je u Evropi i Sjevernoj Americi zabilježen porast pokrivenosti površine šumom sa 40,3 na 41 posto.
U Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji je povećana pokrivenost kopna šumom sa 28,5 na 29,6 posto, dok je u Subsaharskoj Africi smanjena sa 30,6 na 27,1 posto.
Pokrivenost šumom drastično je smanjena i u Latinskoj Americi i Karibima sa 51,3 na 46,4 posto, dok se Centralna i Južna Azija može pohvaliti rastom pokrivenosti šumom sa 9,5 na 10 posto.
Otprilike jedna petina Zemljine površine pokrivene vegetacijom bilježi pad produktivnosti od 1999. do 2013. godine. Taj trend ugrožava egzistenciju više od milijardu ljudi, navodi UN u Izvještaju o ciljevima održivog razvoja za 2018. godinu.
Gubitak produktivnosti registriran je na površini od oko 24 miliona kilometara kvadratnih šume, poljoprivrednih zemljišta i pašnjaka.
Uporedo s tim, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u Izvještaju o pitkim vodama iz 2017. godine navela da 71 posto svjetske populacije, odnosno 5,2 milijarde ljudi, ima pristup kontroliranim sistemima pitke vode.
Oko 159 miliona ljudi na svijetu još uvijek za piće koristi površinske vode koje su higijenski najnekvalitetnije.
Što se tiče higijene, pitka voda se od najniže do najviše kvalitete klasificirana kao površinska voda, neobrađivana, ograničena, osnovna i sigurno upravljana.
