Kako informišu iz Mješovite srednje škole Donji Vakuf, treći upisni rok za učenike prvih razreda je sutra, 23. augusta u vremenu od 8 do 13 sati.
Kako informišu iz Mješovite srednje škole Donji Vakuf, treći upisni rok za učenike prvih razreda je sutra, 23. augusta u vremenu od 8 do 13 sati.
Zbog ispitivanja na vodovodu u MZ Prusac i MZ Guvna, bit će zatvoren glavni vodovod od izvorišta Arapka, do glavnog bazena u Pruscu, za dan 22.08.2019-četvrtak u vremenskom intervalu od 9-11 sati.
Molimo građane za razumijevanje ‼️
U Bosni i Hercegovini je u prva tri mjeseca ove godine nastavljen trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do marta u našoj zemlji rođeno je 6.189 djece, a umrlo je 10.249 osoba.
Od ovog broja, njih 5.793 osobe umrle su u FBiH. Prostom računicom dođe se do podatka da svakog dana umre čak 113 osoba.
Federalni zavod za statistiku objavio je nedavno podatke prema kojima je u prvih šest mjeseci 2019. u Federaciji umrla čak 10.861 osoba!
Alarmantan je podatak da, kad se sumiraju svi podaci do juna, čak devet kantona u Federaciji u ovoj godini nije imao veći broj rođenih od broja umrlih. Samo je u Srednjobosanskom kantonu u junu rođeno više osoba nego što je umrlo.
Sociolog Amer Osmić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kazao nam je da se nastavio trend sve većeg umiranja građana, a manjeg rađanja. Alarmantno je to, ali će se taj broj, prema procjenama, nastaviti povećavati.
– Narednih godina doći će do izražaja konstantan odlazak stanovništva u dobi od 18 do 35 godina. Mladi odlaze, u inozemstvu zasnivaju porodice. Nažalost, još nemamo pronatalitetnu politiku, koja bi odgovorila adekvatno na sve ono što nas je pogodilo u posljednjih nekoliko godina – kaže Osmić.
Ističe da će se taj domino-efekt osjetiti još više u narednih godinu-dvije. Sada, kaže, dolaze do izražaja podaci o odlasku mladih, koji se bilježi već tri ili četiri godine.
– Bosna i Hercegovina je ostala bez 150.000 stanovnika, i to u onom najreproduktivnijem periodu. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, prosječna starost iznosila je oko 40 godina. Mi već znamo da nam je taj prosjek znatno veći upravo zato što odlazi mlado stanovništvo – zaključio je Osmić.
Ako se pogledaju područja u FBiH gdje se rađa najmanje djece, a gdje umire najviše osoba, evidentno je da su to oni krajevi odakle se iseljava najviše Bosanaca i Hercegovaca.
Naprimjer, u Posavskom kantonu ove godine rođeno je 52 djece, a u martu samo troje, što predstavlja opasnost da BiH ubrzano postane zemlja staraca.
U 2018. godini rođeno je 28.555 djece, što je najmanje u posljednjih 10 godina, od kada su dostupni podaci Agencije za statistiku BiH. Godinu ranije, rođeno je 29.158 beba, a 2016. još više, 29.276.
Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne rijetki lokalni pljuskovi su mogući u zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 20 do 24, a dnevna od 27 do 33, na jugu do 37 °C.
Zbog saobraćajne nezgode koja se noćas dogodila u mjestu Donja Lučka (M-4.2 Cazin-Velika Kladuša) obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na lokalne obilaznice.
Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, saobraća se naizmjenično, jednom trakom. Tokom dana, zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. U noćnim satima dolazi do obustava saobraćaja u intervalima od 00:30 do 01:30 sati, od 02 do 03:30 sati i od 04 do 05:30 sati. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.
Zbog radova na autoputu A-1 Podlugovi-Sarajevo sjever u dužini od 2 km vozila saobraćaju dvosmjerno.
Naizmjenično-jednom trakom zbog izvođenja sanacionih radova, saobraća se na putnim pravcima: Ključ-Lanište, Srebrenik-Orašje (sanacija tunela Ormanica) Olovo-Kladanj, Semizovac-Vogošća, Stolac-Neum, Cazin-Srbljani, Ustiprača-Goražde-Ustikolina, kao radovi u Jajcu (M-5, sanacija mosta preko rijeke Plive) i Mostaru.
Radovi na sanaciji rasvjete izvode se u noćnim satima u tunelu Jelašje na magistralnom putu M-17 Konjic-Jablanica. Za vrijeme izvođenja radova, kroz tunel se saobraća jednom trakom uz postavljenu svjetlosnu signalizaciju.
Zbog izvođenja sanacionih radova, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-425a Tromeđa-Zvirovići.
Na graničnim prelazima zadržavanja su, za sada, do 30 minuta.
Apelujemo na vozače da prije polaska na put provjere svu potrebnu dokumentaciju za vozilo i putnike, kao i da provjere ispravnost vozila. Putem naše web stranice, mobilne aplikacije ili pozivom na naše telefone provjerite kakvo je stanje na putevima i graničnim prelazima. Vozite odmorni, a ukoliko putujete na duže relacije pravite pauze svaka 2 sata.
IC BIHAMK-a
NASTANAK I NAZIV GRADA
Značajana godina za ovaj grad je 1572. godina, kada je izgrađena Baš džamija, uz koju su se kasnije nizali dućani, zanatske radnje i kuće, a kao osnivač Donjeg Vakufa, u historiji je zabilježen Ibrahim-beg Malkoč. U putopisu Benedika Kuprešića saznajemo da se ovo naselje ranije zvalo Donji Novi ,a u periodu Osmanskog carstva nosio je naziv Fakvi-ziv, a tek kasnije je dobio ime Donji Vakuf.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
U Srednjobosanskom kantonu na površini od 323,7 km², na desnoj obali rijeke Vrbas smješten je grad Donji Vakuf.. Nalazi se na raskrsnici magistralnih puteva Travnik – Donji Vakuf – Jajce i Travnik – Donji Vakuf – Bugojno. Graniči se sa općinama Jajce, Šipovo, Kupres, Novi Travnik i Travnik. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991.godine na ovom području je živjelo preko 24.544 stanovnika. Prirodna bogatstva na području ovog grada pružaju izvanredne mogućnosti za bavljenje lovom, ribolovom i drugim oblicima rekreacije. Na teritorij i općine i bližoj okolini nalazi se nekoliko planina čiji vrhovi prelaze preko 1000 metara nadmorske visine (m.n.v.), a to su: Komar, Radalj, Kalin, Radovan, Vranica, Crni Vrh, Velika Šuljaga, Velika Plazenica, Čučkovine, Dekale, Kriva Jelika i Ravna Gora. Teren ove općine je brdsko-planinski, bogat crnogoričnom šumom i plemenitom divljači, te je zbog ovih pogodnosti i izgrađen poseban rezervat „Gater“. Općinu Donji Vakuf obuhvata sliv rijeke Vrbasa koja teritoriju općine djeli na dva skoro jednaka djela, a okomito na tok ulijevaju se: Ćehajićka rijeka, potok Volušnica, Prusačka rijeka, Oboračka rijeka, rijeka Semešnica, Sandžački potok, Babin potok i Sokolinski potok sa svim njihovim pritokama. Klima na području općine Donji Vakuf je kontinentalno – planinska.
KULTURNO-HISTORIJSKA OBILJEŽJA
Među najznačajnijim kulturno-historijskim spomenicima na ovom području izdvajaju se: turbe Mejtaš Mehmed-paše Miralema, koje potiče iz 18. stoljeća; Ranohrišćanska bazilika Oborci; Nekropola stećaka u Starom Selu; Stećak Radojici Biliću iz 14.stoljeća i Terhušin mlin. Religijska posebnost ovog grada svoje uporište nalazi u gradu Pruscu, koji već 400 godina čuva uspomenu na Ajvazdedu, kroz tradicionalno dovište muslimana, Ajvatovicu. Ovaj drevni grad se nalazi u Skopaljskoj dolini i predstavlja najstariju naseobinu u ovoj dolini. Godinama, ovaj grad je bio simbol vojne moći, jačine vjere i bistroće uma. Postoji vjerovanje da je Ajvaz Dedo doveo pitku vodu sa izvora ispod planine Šuljage, udaljenog oko 6km od naselja. Naime, na putu do tamo Ajvaz Dedo ja naišao na nezaobilaznu prepreku, stijenu dugu 74m, međutim, moleći se Bogu 40 jutara, stijena se rastavila i otvorila put za vodovod. Od tada se tradicionalno, svake godine obilježava ovaj datum.
ZAŠTO DOĆI
Zanimljiva prošlost, isprepletena legendama, ali i živim svjedočanstvima govori o znamenitim događajima i ličnostima, koji su dali poseban pečat vremenu na ovom području. Kao znamenite ličnosti ovog kraja ističu se Ajvaz Dedo i Hasan Kjafi Prušćak, važna ličnost naučno-književnog i intelektualnog života Bošnjaka krajem XVI. i početkom XVII. stoljeća.
Tako se u BiH dogodilo da je broj nezaposlenih opao za 42.595 osoba, a broj zaposlenih porastao za 15.124 osoba
U junu prošle godine bilo je 448.071 nezaposlenih, a u istom mjesecu 2017. bilo ih je 485.888.
U junu 2019. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 821.124. U junu prošle godine bilo je 806.000 zaposlenih u BiH, što iznosi 15.124 više zaposlenih osoba.
Tako se u BiH dogodilo da je broj nezaposlenih opao za 42.595 osoba, a broj zaposlenih porastao za 15.124 osoba.
Fokus.ba
Afrička svinjska kuga (ASK) unesena je prvi put na evropski kontinent pedesetih godina prošloga vijeka. Po Evropi i južnoj Americi se širila iz Španije i Portugala.
Za aktuelnu epidemiju kriv je prijenos i ulaz virusa 2007. u Gruziju, odakle se bolest širila na Rusiju, Moldaviju, Ukrajinu, Kinu, Litvu, Latviju, Estoniju, Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumuniju, Bugarsku i posljednju u nizu evropskih zemalja u kojoj se bolest, dosta neočekivano pojavila – Belgiju. Od zemalja u okruženju, pogođena je Srbija.
Afrička svinjska kuga je virusna zarazna bolest svinja od koje oboljevaju i domaće i divlje svinje, u formi hemoragične groznice, visokog procenta smrtnosti i do 100 posto.
Endemično, bolest je prisutna u subsaharskoj Africi, u populaciji divljih bradavičastih svinja, prijenos bolesti kod ovih svinja povezuje se sa krpeljima iz roda Ornithodorus. Međutim, epidemiološki se uveliko razlikuje prijenos virusa između domaćih i evropskih divljih svinja trenutačno odvija u Evropi.
Uzročnik ove bolesti je DNA virus iz roda Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Od danas poznatih 22 genotipa virusa, u Evropi cirkuliraju dva genotipa, genotip 1 koji je utvrđen na Sardiniji i genotip 2 koji je 2007. godine utvrđen u Gruziji odakle se širi Evropom.
Epidemiologija
Populacije i domaćih i divljih svinja u Evropi podjednako obolijevaju od ASK. Zaražene svinje izlučuju virus u okolinu 24 – 48 sati prije nego su uočljivi klinički znaci bolesti. Virus sadrže izlučevine (slina, iscjedak iz oka i nosa, mokraća, feces i sekreti spolnih organa), ali najvažniji izvor virusa je krv.
Zaraza se širi direktnim kontaktom, ali i posredno kontaminiranom hranom, vodom, steljom, opremom. Na veće udaljenosti bolest se prenosi vozilima i ljudima. Širenju i prenosu bolesti na veće udaljenosti pogoduje ilegalni promet svinjama ili svinjskim mesnim proizvodima iz bolešću zahvaćenih područja.
Također, bolest se može prenositii kuhinjskim otpadom međunarodnih prevoznih sredstava (avioni, brodovi), a koji se koristi u hranjenju svinja (pomije), kao i hrana koju putnici lično nose i nepropisno odbacuju.
Virus ASK u vanjskoj sredini može preživjeti duži vremenski period ukoliko se nalazi u proteinskom mediju (meso, krv, feces, koštana srž). Svinje se mogu zaraziti i indirektnim kontaktom preko posrednika. Mehanički prenosioci su insekti muha pecara (Stomoxys calcitrans), štakori, ali i čovjek.
Virus se unutar populacije divljih svinja širi direktnim kontaktom. Divlja svinja je infektivna tokom 5-10 dana u vrijeme inkubacije, te tokom kliničke manifestacije bolesti, ukoliko se razvije klinička slika. Daljnje širenje bolesti među populacijom divljih svinja ne ovisi o pojedinačnim migracijama divlje svinje na velike udaljenosti, već o geografskom kontinuitetu gustoće populacije divlje svinje koja omogućuje postupno širenje bolesti.
Klinička slika
Visoka smrtnost svinja nakon kratke febrilne bolesti u zemlji ili određenom području karakteristična je za ASK kod prvog pojavljivanja, što predstavlja perakutni tok bolesti. Svinje ugibaju prije nego se pojave klinički znaci bolesti. Visoka temperatura (40-42 °C) se razvija kod akutnog toka bolesti kao i apatija, gubitak apetita, grupisanje i ponekad izražene smetnje disanja. Ponekad se javlja krvarenje iz nosa, začep i povraćanje, a rjeđe proljev sa ili bez krvi u stolici. Čest je pobačaj. Morbiditet u ovom obliku bolesti je 90-100 posto.
Lešine životinja uginulih u akutnoj fazi bolesti često su dobrog gojidbenog stanja. Najkarakterističnije promjene koje uzrokuje infekcija virusom ASK su krvarenja (u koži, limfnim čvorovima i drugim zahvaćenim tkivima) i promjene na slezeni. Promjene na koži su vrlo česte. Javlja se hiperemija kože (crvena do purpurna boja kože), petehije i cijanoza. Ove promjene su najčešće lokalizirane na koži ekstremiteta, uški, prsima, abdomenu i perineumu.
Značaj ove bolesti
Afrička kuga svinja nije opasna za ljude, njen značaj je više ekonomski. Pojava ove bolesti osim što uzrokuje velika ugibanja svinja povlači za sobom troškove oko uništavanja zaraženih životinja, naknade štete vlasnicima. Ne treba zaboraviti zabranu prometa svinjama i svinjskim mesnim proizvodima. Zbog navedenog vrlo je bitno da se poduzmu sve mjere za sprečavanje unosa i nastanka ove bolest.
Mjere
Kako za ASK ne postoji vakcina to se akcenat stavlja na mjere sprečavanja unosa ove zaraze.
Mjere za prevenciju ASK uključuju i pojačane sanitarno-higijenske radnje, kao što su biosiguronosne mjere, na farmama (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija), te što manje kontakata među životinjama i ljudima sa drugih farmi.
Evropska unija donijela je Odluku Komisije оd 9. oktobra 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (2014/709/EU).
U Bosni i Hercegovini primjenjuje se Pravilnik o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge (“Službeni glasnik BiH”, broj: 15/2011). Također kao mjera, od strane Ureda za veterinarstvo BiH donesena je i zabrana uvoza domaćih i divljih svinja, mesa domaćih i divljih svinja, kao i proizvoda porijeklom od domaćih i divljih svinja koji nisu bili obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge. Ova mjera će biti na snazi sve do dobijanja službene informacije od strane nadležnih tijela zemalja zahvaćenih ASK o prestanku sumnje na pojavu afričke svinjske kuge.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
Tokom protekla 24 sata na području Srednjobosanskog kantona prijavljena su 3 krivična djela.
JAVNI RED I MIR
Evidentirana su 2 slučaja narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 osoba zadobila teže i 4 osobe lakše tjelesne povrede.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 130 prekršajnih naloga, od kojih su 33 naloga uručena zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključeno 7 vozača.