Category: Vijesti

Danas u  Bosni očekuje umjereno ili pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčano uz umjeren porast naoblake tokom dana. Poslije podne ili u večernjim satima većem dijelu Bosne sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini padavina na sjeveru i sjeveroistoku. Lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme praćeno intenzivnijim padavinama, jakim udarima vjetra i gradom. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeveroistočni, krajam dana u skretanju na jugozapadni. U Hercegovini umjeren jugozapadni vjetar, a krajem dana u skretanju na sjeverni. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 27 do 33, na jugu do 36 °C.

Ovi podaci objavljeni su u dokumentu “Migracioni profil 2018” koje je objavilo Ministarstvo bezbjednosti BiH a koji je objavljen početkom jula ove godine.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u okviru svoje nadležnosti za iseljeništvo, u svrhu pripreme stanja emigracije iz Bosne i Hercegovine za Migracioni profil BiH, koristi statističke podatke agencija za statistiku zemalja prijema o ukupnom broju bh. iseljenika koji u zemljama prijema borave duže od 12 mjeseci. Također Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nije nadležno za emigriranje iz Bosne i Hercegovine i u tom smislu za prikupljanje podataka o odlasku stanovništva iz Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou.

Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 2 miliona što čini 56,6% u odnosu na 3.531.159 ukupnog stanovništva u Bosni i Hercegovini.18

Kada govorimo o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou jedini podaci koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su podaci koje vodi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine radi iseljenja u druge države. Prema njihovim podacima, u 2018. godini, 4.113 osoba je odjavilo boravak u Bosni i Hercegovini.

Međutim i samo Ministarstvo bezbjednosti BiH ukazuje na manjkavost podataka kada je riječ o emigraciji iz BiH te da se oslanjaju isključivo na Podatke Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije  o prebivalištvu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine.

“Ovi podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz Bosne i Hercegovine, jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz BiH, ali ukazuju na to da su najčešće zemlje destinacije za emigranate iz Bosne i Hercegovine već par godina Njemačka i Austrija, dok je broj onih koji odlaze u Hrvatsku i Srbiju sve manji, a Slovenija postaje treća najčešća zemlja destinacije” navodi se u Migracionom upitniku.

Drugim riječima stvarna slika mnogo je gora od ove zvanične.

Na osnovu bilateralnih sporazuma o zapošljavanju koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa Slovenijom i Njemačkom, veliki broj radnika se zapošljava u ovim zemljama posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, međutim dosta njih odlazi i u vlastitom aranžmanu.

Tako, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH o zaposlenim državljanima BiH u zemljama s kojima BiH ima potpisan sporazum o zapošljavanju, u periodu od januara do oktobra 2018. godine u Republici Sloveniji se zaposlilo 13.198 državljana BiH, a u Saveznoj Republici Njemačkoj 1.000 državljana BiH, što je ukupno 14.198 osoba.

Primjetan je porast broja državljana BiH u zadnje tri godine koji se zapošljavaju posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH. U 2016. godini na ovaj način se zaposlilo 5.857 državljana BiH, a 2017. godine ukupno 9.930 osoba.

Buka Magazin

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sazvao je za utorak vanrednu sjednicu Predsjedništva BiH. Sjednica je zakazana sa jednom tačkom reda – Prijedog odluke imenovanje Zorana Tegeltije za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović ponovio je u petak za N1 svoj stav da ako nema slanja ANP-a nema ni mandatara Savjeta ministara BiH.

“Moj stav ostaje nepromijenjen. Bez poštivanja svih zakona i preuzetih međunarodnih obaveza BiH, što uključuje i slanje ANP-a, nijedan kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH neće dobiti moju podršku. Dakle, ako nema slanja ANP-a, nema ni mandatara”, kazao je član Predsjedništva BiH.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je danas da su ispunjeni formalno-pravni razlozi da se o kandidaturi Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Savjeta ministara raspravlja u Predsjedništvu BiH.

Nakon zahtjeva iz kabineta Željka Komšića (predsjedavajući Predsjedništva BiH), Tegeltija je prošao provjere Centralne izborne komisije i Agencije za istrage i zaštitu, čime su ispunjeni formalno-pravni razlozi da se o njegovoj kandidaturi raspravlja u Predsjedništvu BiH”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske.

Buka Magazin

Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između “vođenja akademske titule” i potpunog priznanja diplome

Sistem priznavanja diploma fakulteta i stručnih škola stečenih van Njemačke prilično je složen. I pored toga, stanovnici zemalja Zapadnog Balkana su u samom vrhu liste podnijetih zahtjeva za priznanje u 2018.

U Njemačkoj je tokom 2018. godine podnijeto ukupno 50.514 zahtjeva za priznanje inostranih diploma o stručnoj kvalifikaciji.

Najviše njih iz Sirije – 6.498, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 4.392, a na trećem – Srbija sa 3.291 zahtjevom, piše Deutsche Welle.

Tako na listi prednjače zemlje koje su van Evropske unije. Slijede Poljska i Rumunija, potom ponovo zemlja van EU – Filipini, a poslije Ukrajine, Albanije i Rusije dolazi desetoplasirana Hrvatska sa 1.251 zahtjevom.

I DALJE DUG PUT DO VIZE

Iako njemačko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da je olakšan postupak sticanja boravišne dozvole u Njemačkoj za ljude sa Zapadnog Balkana, procedura oko izdavanja vize i dalje nije kratka. Svaki kandidat svoj zahtjev za vizu zajedno sa svim potrebnim dokumentima i potvrdom poslodavca mora da podnese u njemačkom predstavništvu u svojoj zemlji. Dokumenta se potom provjeravaju i to može da potraje – bez obzira na to što već gotovo dvije godine nije potrebna preliminarna saglasnost njemačke Agencije za rad.

Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između “vođenja akademske titule” i potpunog priznanja diplome. Priznanje diplome podrazumijeva da se ona tretira jednako kao diploma njemačkog univerziteta i to nije laka procedura posebno kada je riječ o društvenim naukama.

– Vođenje akademske titule je, ipak, moguće, tako što se pored naziva titule u zagradi obavezno ispisuje ime grada gdje je sjedište dotičnog univerziteta. To znači da nije potrebno sravnjivanje nivoa akademskog znanja, ali i da njemačka država ne odgovara za kvalitet diplome; na poslodavcima je da odluče hoće li i pod kojim uslovima zaposliti takve stručnjake (npr. ukoliko se radi o ljekarima).

PRAVILA ZA STARIJE OD 45 GODINA

Prema stručnjaku Njemačkog instituta za privredu, Vida Gajs-Tenea, najveći broj došljaka sa Balkana ima srednje kvalifikacije, dakle nema diplomu visoke škole, već je uglavnom riječ o diplomama neke zanatske škole.

Važno je i dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim oblastima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potreban nivo B1, a za mjesto u obrazovanju B2.

Stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati da dokažu da su dovoljno uplaćivali u penzijsko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mestu u Njemačkoj zarađuju najmanje 3.600 eura bruto. Pozadina ove mjere je da se zbog novog zakona o useljavanju ne desi da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već poslije nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sistema.

Fokus.ba