Nakon Protestne šetnje koju su organizovali Medžlis IZ Donji Vakuf i Mreža mladih u Sportskoj dvorani je upriličen prigodan vjerski program, a predavanje su održali hfz. Ammar Bašić i Mustafa Isaković.
Na predavanju je bio prisutan veliki broj naših sugrađana.
Zdravlje ulazi na usta, mudra je narodna izreka koja ponajbolje govori koliko je važno kakva nam hrana završava na stolu, odakle potiče, kako je uzgojena, pripremljena.
Do prije nekog vremena cijena je bila pokazatelj kvalitete, u svim segmentima, pa tako i kada je riječ o hrani. No je li i dalje tako?
Mnogi će reći nije i to iz vlastitog iskustva jer su se više puta prevarili kupujući skuplje, a kada su probali proizvod, vidjeli su da njegov kvalitet ne prati i cijenu. Na šta se onda osloniti, na nadležne institucije u državi kojima je posao da prate i provjeravaju, šta stiže na police trgovina u BiH, kako bismo znali šta jedemo? Tako bi trebalo biti, a je li baš tako…
Inspekcijske službe limitirane
Kakvu hranu uistinu jedu Bosanci i Hercegovci, pitanje je od milion dolara na koje ni nadležne institucije ne mogu pouzdano odgovoriti.
Jedno je ipak sigurno, dok se u susjednim zemljama, prvenstveno u Hrvatskoj, gotovo svake sedmice iz prodaje povuče barem jedan prehrambeni proizvod, jer iz nekog razloga nije ispravan za konzumiranje, dotle u BiH prolaze mjeseci dok se tako nešto desi.
Primjera radi, ako odete na zvaničnu stranicu Agencije za sigurnost hrane BiH, a potom na njenu podstranicu “Povlačenje i opoziv hrane”, vidjet ćete posljednju informaciju objavljenu 31. marta o povlačenju badema iz prodaje iz jednog tržnog centra.
Od tada je prošlo osam mjeseci.
Direktor dr. sci. Džemil Hajrić kaže kako Agencija za sigurnost hrane BiH uredno obavještava građane o povlačenju i opozivu hrane, ali samo u analizama u kojima oni učestvuju.
Agencija, kako dalje dodaje Hajrić, ne obavještava građane o rezultatima analiza prehrambenih proizvoda i njihovom eventualnom povlačenju iz prodaje, koje su proveli federalni i kantonalni inspekcijski organi, te da se građani o njihovom radu mogu informisati na njihovim zvaničnim internet-stranicama.
Postavlja se pitanje, da li svaki građanin BiH, da bi se informisao, treba svakodnevno “visiti” na internet-stranicama inspekcija i tamo tražiti – da li je i zašto neki artikl povučen iz prodaje?
Da li je logičnije, kao što to rade zemlje u regiji, da nadležni organi, nakon što povuku iz prodaje određeni proizvod, o tome odmah, putem saopćenja upućenih medijima ili na neki drugi način, upoznaju javnost.
– Razumijem vaše pitanje u potpunosti i mi radimo na uspostavljanju koordinacije i saradnje kako bismo došli do svih podataka, a onda ih na transparentan način objavili na internet-stranici Agencije koja je jako posjećena i značajna. Razumijem da su i inspekcijske službe limitirane koje često nemaju vremena da jave neku informaciju. Puno je slučajeva da se hrana vrati sa graničnih prijelaza, ali pošto nije ušla na teritorij BiH, onda to i ne objavljujemo. Ovdje treba biti i vrlo oprezan jer sve neprovjerene, netačne i lažne informacije mogu imati dalekosežne posljedice i uzrokovati paniku u javnosti – ističe Hajrić.
Naglašava kako je hrana koja se stavlja na tržište u skladu sa propisima koji važe u BiH, a koji su usklađeni sa propisima Evropske unije u najvećem dijelu, te da se godišnje analizira oko 70.000 uzoraka različitih kategorija hrane, a da rezultati govore da smo u prosjeku sa zemljama EU-a.
– Aspekt zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane je najvažniji i obavezujući jer ako ne ispunjava određene norme, može imati negativne implikavcije na organizam ljudi. Bilo da se uvozi ili proizvodi u BiH, hrana je pod nadzorom inspekcijskih službi na način kako je to definisano pravnim normama. U našoj zemlji sistem nadležnosti je takav da je kompletan inspekcijski nadzor u direktnoj nadležnosti entiteta ili kantona, osim granične veterinarske inspekcije koja je na državnom nivou i u sklopu je Ureda za veterinarstvo, a to znači da je hrana životinskog porijekla koja se uvozi pod nadzorom te inspekcije. Hoću da kažem da inspekcijske službe u BiH vrše redovne kontrole, postupaju u skladu sa propisanim normama i u mnogim situacijama zaustavljaju proizvode koji ne odgovaraju pravnim normama koje su na snazi – naglašava Hajrić.
Podsjetimo, sve informacije na evropskom nivou razmjenjuju se putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu (EURASFF), čija je kontakt institucija upravo Agencija za sigurnost hrane BiH.
Agencija je ta koja obavještava trgovce o povlačenju proizvoda koji su onda dužni informirati je – da li su sporni proizvod povukli iz prodaje i eventualno uništili.
Iz udruženja potrošača ističu kako se to vrlo često prešućuje, odnosno da sporni proizvodi ostaju i dalje na policama prodavnica, što je, kako navode upućeni, odgovornost vlasnika trgovina, a nikako inspekcija koje, zbog limitiranosti brojem inspektora nisu u mogućnosti ući u svaku trgovinu, ali će postupiti po pozivu Agencije ako nije dobila povratnu informaciju od neke prodavnice.
Problem je i to, kako navode upućeni u ovu problematiku, što se u BiH radi malo laboratorijskih analiza i kontrole ispravnosti i kvaliteta, kako hrane koja je uvezena, tako i domaćih proizvoda.
– Čim se sa evropskog spustimo na naš lokalni, odnosno nivo naše države, primjećujemo razliku u broju pronađenih prehrambenih proizvoda koja nisu za konzumiranje u BiH i zemljama EU-a, kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” te dodaje:
– Ako neka od zemalja EU-a ustanovi laboratorijskom analizom da prehrambeni proizvod nije za upotrebu, odmah to ide u Sistem za brzo uzbunjivanje i to je vidljivo i u onim zemljama koje nisu članice. Dakle, i nadležne institucije u BiH mogu to pratiti i obavještavati građane. No, odmah možete vidjeti da u tom segmentu daju manje rezultata. S druge strane, kada se analizama i utvrdi da neki proizvod nije za konzumiranje, onda se to ne objavljuje na način da ta informacija dođe do svakog potrošača. Pa, mi smo prije nekoliko mjeseci imali slučaj sa flaširanom vodom u kojoj su pronađene loše bakterije. Ni danas Zavod za javno zdravstvo FBiH nije informirao građane o kojoj se vodi radi. Nas ustvari nadležne institucije u državi ne informišu, i kada pronađu, koja to hrana nije za upotrebu, koja je opasna za zdravlja. Potrošačima je prekršeno njihovo osnovno pravo, a to je da trebaju biti informirani – naglašava Bago.
Šta je kontrolama hrane utvrđeno
Iz Agencije navode kako je na osnovu prikupljenih i obrađenih podataka, na području BiH registrirano ukupno 827 slučaja obolijevanja gdje je hrana potvrđena kao uzrok / put prijenosa.
Najčešći uzrok oboljevanja bile su Toxiinfection / Intoxication alimentaris, Salmonellosis te Enterocolitis.
U periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. godine dostavljeni su podaci o registraciji pet epidemija sa ukupno 84 oboljela, i to dvije epidemije Enterocolitisa, dvije epidemije Toxiinfectio alimentaris i jedna epidemija Trichinellosis.
Prema podacima koje su Agenciji dostavile laboratorije za kontrolu hrane iz BiH, u periodu od 1. januara do 31. decembra prošle godine, ukupno je obrađeno 50.014 uzoraka hrane, od tog broja neodgovarajući su bili 2.576 uzoraka ili 5,15 posto (-0,48 posto u poređenju sa 2021. godinom).
U 2022. najveći broj uzoraka hrane, izuzimajući vodu za piće, uzet je iz kategorije “Meso i proizvodi od mesa stoke i divljači”, ukupno 12.368 uzoraka, “Složena jela i gotova jela” 9.425, “Tijesto žitarca i proizvodi na njegovoj bazi” 4.849, “Proizvodi za posebne prehrambene potrebe” 2.722 i “Mlijeko i mliječni proizvodi” 2.296 uzoraka.
Na osnovu obrađenih rezultata laboratorijskih analiza na fizičko-hemijske i mikrobiološke parametre, može se zaključiti da je najveći broj neusklađenih uzoraka u odnosu na ukupan broj uzoraka hrane bio iz kategorije “Meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači” 167 uzoraka, zatim “Složena jela i gotova jela” 166 neodgovarajućih uzoraka i iz kategorije “Tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi” 75 uzoraka.
Ako se odnos neusklađenosti uporedi sa ukupnim brojem analiziranih uzoraka za svaku pojedinu kategoriju (broj neusklađenih uzoraka u okviru kategorije) tada je najviša neusklađenost bila u kategoriji “Škrobno korijenje i gomolji” (10,81 posto), “Alkoholna pića” (8,39 posto) i “Med i ostali pčelinji proizvodi” (4,38 posto).
Na mikrobiološke parametre ukupno je prošle godine ispitivano 32.853 uzoraka hrane. Od analiziranih uzoraka, u svrhu službene kontrole uzorkovano je 7.448 uzoraka, a u ostale svrhe 25.405 uzoraka.
Od ukupnog broja analiziranih uzoraka, 517 uzoraka (1,57 posto) nije bilo u skladu sa važećim propisima.
Najveći broj uzoraka koji nije u skladu sa važećim propisima je bio iz kategorije “Meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači”, “Složena jela i gotova jela” i “Tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi”.
Kada je u pitanju vrsta mikroorganizama, najviša prevalenca (odnos između broja uzetih uzoraka i uzoraka koji nisu u skladu sa važećim propisima) je bila kod prisustva ostalih mikroorganizama (7,7 posto), te Escherichia coli (2,9 posto), enterobakterije (1,8 posto) u sklopu kriterija higijene procesa.
Američki i evropski dužnosnici razgovarali su s ukrajinskom vladom o tome što bi mogući mirovni pregovori s Rusijom mogli uključiti da se okonča rat, citirao je NBC neidentificiranog visokog američkog dužnosnika i jednog bivšeg američkog dužnosnika.
U ratu u Ukrajini, koji sada traje 21 mjesec, ubijeno je ili ranjeno stotine hiljada ljudi, a dijelovi zemlje su razoreni. Rat je izazvao najdublju krizu u odnosima Moskve sa Zapadom od Kubanske raketne krize 1962. godine, prenosi Hina.
NBC je rekao da su razgovori uključivali vrlo široke nacrte onoga od čega bi Ukrajina možda morala odustati da postigne dogovor s Rusijom. Reuters nije mogao neovisno provjeriti razgovore o kojima je izvijestila američka televizijska mreža.
Razgovori s Ukrajinom dolaze u jeku zabrinutosti američkih i evropskih dužnosnika da je rat dosegao mrtvu tačku te također zbog sposobnosti Zapada da nastavi pružati pomoć Ukrajini, citira NBC riječi dužnosnika.
Rusija trenutno kontrolira oko 17.5 posto međunarodno priznatog teritorija Ukrajine. Moskva kaže da je morala pokrenuti ono što naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini kao odgovor na ono što vidi kao neprijateljski i agresivni Zapad za koji kaže da koristi Kijev za potkopavanje Rusije.
Kijev i njegovi zapadni saveznici kažu da je to besmislica i da su akcije Moskve otimanje zemlje u imperijalnom stilu. Kremlj kaže da će postići sve svoje ciljeve u Ukrajini. Kijev kaže da želi vratiti kontrolu nad svim teritorijem koji je Rusija otela, uključujući i Krim koji je pripojen 2014., te da neće stati dok i zadnji vojnik ne bude izbačen s njihova teritorija.
U Gornjem Vakufu-Uskoplju bosansko-njemačka firma IAB Engineering kupila proizvodne pogone nekadašnje firme Tom d.d. koja je stala sa proizvodnjom 2019. i potom završila u stečaju.
Već je uloženo više od 5 miliona KM, novi investitori imaju potpisan ugovor i osigurano tržište za plasman proizvoda, žele zadržati raniju djelatnost te ima namjeru da zaposle 200 radnika. No, sve koči poznata bosanskohercegovačka birokratija i pravna nesigurnost.
U raznim strategijama i planovima bosanskohercegovačke vlasti konstantno govore o potrebi poboljšanja poslovnog ambijenta, smanjenju birokratskih procedura, digitalizaciji administracije.
Saradnja sa bosanskohercegovačkom dijasporom, posebno sa uspješnim privrednicima koji su porijeklom sa naših prostora, uvijek je se ističe u prvi plan, posebno se naglašava važnost proizvodnje i izvoza. Međutim, priča iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja svjedoči kako to sve izgleda na terenu, tamo gdje obećanja, strategije i maštanja susreću realnost.
Tako u Gornjem Vakufu-Uskoplju bosansko-njemačka firma koja je kupila lokalnu firmu koja je otišla u stečaj i, umjesto uobičajene izgradnje stanova ili šoping centara, želi pokrenuti proizvodnju, nailazi na nevjerovatne administrativne poteškoće i potpunu pravnu nesigurnost.
Nakon stečaja pokreću proizvodnju i žele zaposliti 200 radnika
U Bosni i Hercegovini malo je primjera firmi koje su prošle kroz stečaj a da su uspjele da zadrže proizvodnju i radnike. Ali da takvih ima svjedoči Dita iz Tuzle ili Lasta iz Čapljine čije proizvode danas većina nas ima u svojim domovima. Sličnu sudbinu mogao bi imati i Tom (Tvornica obrade metala) iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.
Privatnoj firmi Tom d.d. iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, značajnom privrednom subjektu na ovom području u sektoru metalske industrije koji je zapošljavao i do 200 radnika, 2019. godine blokirani su svi računi i proizvodnja je faktički stala. Tri godine poslije, u novembru 2022. godine, jedna od najvećih banaka u BiH, sa ciljem naplate kredita koji Tom nije mogao otplaćivati, inicirala je otvaranje stečajnog postupka. Konstatujući da su svi zakonski uvjeti za otvaranje stečaja ispunjeni, čemu se nije protivio ni sam vlasnik, Općinski sud u Travniku krajem 2022. otvara stečajni postupak.
Ukupna dugovanja Toma u trenutku otvaranja stečaja bila su oko 11 miliona KM, a povjerilaca, odnosno onih kojima je Tom dugovao, bilo je više, ali skoro polovina potraživanja otpada na Privrednu banku Sarajevo. Među većim povjeriocima bili su i radnici te Porezna uprava FBiH.
Kako je i propisano zakonima, a prvenstveno Zakonom o stečaju FBiH, Općinski sud u Travniku, odnosno sudija Amir Sobo, imenuje stečajnu upravnicu Behriju Huseinbegović, formira se Odbor povjerilaca kojim predsjedava predstavnik Privredne banke kao najvećeg povjerioca, ali su u odboru prisutni i predstavnici radnika Toma koji se nadaju, kao i drugi povjerioci, naplati svojih potraživanja. Iz dostupne dokumentacije, stečaj se odvija na uobičajen način, pokretanje proizvodnje nije moguće jer je Tomu u tom trenutku zbog dugovanja isključena i struja, proizvodnje nema godinama, nema materijala a i dio radnika je već napustio i firmu i sam Gornji Vakuf-Uskoplje.
U tim okolnostima, stečajna upravnica, kako joj zakon i nalaže, pristupa prodaji imovine kako bi se namirili povjerioci među kojima su banke, radnici, Porezna uprava FBiH i razni dobavljači Toma. Imovina je podijeljena u više LOT-ova, a prodaje se putem javnog nadmetanja. Na prvi poziv za javno nadmetanje za LOT 1 ne javlja se niko, stečajna upravnica raspisuje novi poziv na koji se javlja firma IAB Engineering d.o.o. nudeći traženu cijenu za LOT 1 od blizu 5 miliona KM.
“IAB Engineering d.o.o. se u cijelu priču uključuje u maju 2023. kada se prijavljujemo na javni poziv za javno nadmetanje i nudimo početnu cijenu koja je tražena. Kako smo jedini ponuđači i kako nudimo cijenu od 4,92 miliona KM, što je i bila početna cijena na javnom nadmetanju, povjerioci Toma u nama vide spas pa tako Odbor povjerilaca jednoglasno prihvata našu ponudu kao i sama stečajna upravnica. Osim podrške banaka, za nas je jednako bila važna i podrška samih radnika jer su upravo radnici ključni dio naše strategije za ponovno pokretanje proizvodnje u Tomu”, pojašanjava Dorijan Dedić, direktor i suvlasnik IAB Engineeringa.
Sam IAB Engineering osnovanje kao zajednički investicioni poduhvat Dedića u saradnji sa Rafetom Mustafićem, uspješnim privrednikom sa naših prostora koji ima višedecenijsko iskustvo poslovanja u Njemačkoj u kojoj već godina posluje IAB Group GmbH.
“Naša zamisao od samog početka bilo je ponovno pokretanje proizvodnje. Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu upravo u ovom sektoru u Njemačkoj, Tom je od samog ulaska IAB Engineeringa imao osiguran plasman robe na evropsko tržište, mi već imamo potpisane poslovne ugovore, krenuli smo sa čišćenjem fabrike u kojoj ni trava nije košena od 2019. godine, angažirali smo dio radnika i prema biznis planu koji smo izradili naša namjera je da čim prije zaposlimo blizu 200 radnika. Ali eto, umjesto ispunjavanja već potpisanih ugovora i milionskog izvoza mi smo došli u situaciju da se potežemo po sudovima i budemo jedna vrsta kolaterlane štete zbog subjektivnog, pristrasnog i neprincipijelnog rada Suda”, dodaje Mustafić.
Može li sud biti na bolovanju?
A do “potezanja po sudovima” došlo je u trenutku kada je IAB Engineering već potpisao kupoprodajni ugovor, uplatio cjelokupan traženi iznos, platio porez na promet nekretninama u iznosu od blizu 250.000 KM, ušao u posjed i trebao da, kao finalni korak, potvrdom suda, stekne pravo vlasništva nad kupljenom pokretnom i nepokretnom imovinom nekadašnjeg Toma.
“Standardna procedura jeste da sud, na prijedlog stečajnog upravnika, donosi takozvanu dosudu na osnovu koje kupac ima pravo upisa vlasništva. Sud to odbija predbacujući stečajnoj upravnici određene tehničke propuste te joj nalaže da poništi sve javne pozive za prodaju imovine. Stečajna upravnica odbacuje navode suda o tehničkim propustima dodajući da, i ako ih je bilo, sud je bio obavezan reagirati pravovremeno i otkloniti ih, a ne nalagati poništenje javnih poziva mjesecima nakon što su javni pozivi raspisani i okončani. Sudija se s druge strane pravda da pravovremeno nije reagirao jer je bio na bolovanju i odsutan van države”, rekao je direktor Dorijan Dedić.
Ističe kako niko od aktera nema suštinske zamjerke.
“Bitno je napomenuti da ni sud, ni stečajna upravnica ni sam odbor povjerilaca koji čine banke i radnici, nema suštinske zamjerke, imovina preduzeća nije podcijenjena, nije došlo do umanjenja stečajne mase, iz sredstava koja smo mi već uplatili postoji mogućnost da se namiri veći dio povjerilaca, postoji i druga imovina koja tek treba da bude predmet prodaje… U tim svojevrsnim birokratskim makazama IAB Engineering se pojavljuje isključivo kao oštećena strana, mi smo sredstva uplatili, imamo štetu jer nismo u mogućnosti da ispoštujemo ugovore sa stranim poslovnim partnerima, imamo važeći ugovor o kupoprodaji koji sud nije osporio a opet istovremeno ne možemo steći puno vlasništvo”, dodaje direktor IAB Engineeringa d.o.o. Dorijan Dedić.
Početkom novembra Transparency international BiH prenio je istraživanje prema kojem je Bosna i Hercegovina u 2023. po Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (World Justice Project – WJP) pala na 75. mjesto od 142 zemalja što je najlošiji rezultat od 2015. godine od kad se vrši ovo istraživanje širom svijeta, bez ikakvog uočljivog napretka u bilo kojoj od oblasti koje utiču na ocjenu stepena vladavine prava u zemlji. BiH je, prema ovom istraživanju, jedna od najgorih zemalja u Evropi po vladavini prava, a slučaj u kojem sud svoje nepostupanje i kašnjenje pravda bolovanjem i odsustvom van države jednog sudije ilustrativan je primjer.
Ime stečajne upraviteljice Behrije Huseinbegović javnosti je poznato jer se radi o stečajnoj upraviteljici sa dugogodišnjim iskustvom vođenja stečajnih postupaka. Huseinbegović je bila, između ostalog, i stečajna upraviteljica u čapljanskoj “Lasti” i u “Kapisu” iz Tomislavgrada, a obje kompanije su nakon stečaja nastavile sa proizvodnjom i zadržale radnike.
Stečajni sudija Amir Sobo također je javnosti poznat jer ga je Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) sredinom 2022. godine kaznio zbog “ponašanja sudije u sudu i izvan suda koje šteti sudijskoj funkciji”. Sobo je, naime, priznao da je 2020. objavio i potpisao tekst u kojem su preuzeti većinski dijelovi drugih autora bez njihovog citiranja čime je povrijedio osnovna autorska prava. Pa ipak, i pored disciplinske kazne i postojanja drugih disciplinskih prijava Sobo je sredinom 2023. sa mjesta dodatnog sudije u Općinskom sudu u Travniku unaprijeđen u stalnog sudiju Općinskog suda u Zenici.
Apelacija Ustavnom sudu BiH
Advokat Esad Oruč iz Sarajeva koji zastupa IAB Engineering d.o.o. kaže kako će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi cijeli postupak vratio u okvire zakonitosti.
“Svakako ćemo apelacijom obratiti i Ustavnom sudu BiH. Sigurni smo da je sud načinio niz bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te u više navrata povrijedio i pogrešno primijenio materijalne propise. Zakonom je propisano da stečajni sudija može odluke stečajnog upravnika kojim se krše odredbe Zakona o stečaju i drugi pozitivni propisi, kojima se umanjuje stečajna masa i povređuju prava povjerilaca, staviti van snage. No iz svega što vidimo u ovom slučaju jasno je da se stečajna masa ne umanjuje niti se krše prava povjerilaca. Šta više, povjerioci sve vrijeme ostaju pri odluci da im je ponuda IAB Engineeringa prihvatljiva, dakle apsolutno u tom smislu nema štete. Jedina oštećena strana jeste IAB Engineering i osim pokušaja vraćanja postupka u zakonske okvire putem apelacije Ustavnom sudu BiH važno nam je da ispitamo i mogućnosti za naknadu štete samom investitoru”, pojašanjava Oruč.
Apelaciju ka Ustavnom sudu podnijet će i sam Tom d.o.o. (u stečaju) odnosno stečajna upravnica i Odbor povjerilaca.
Rafet Mustafić kaže kako vjeruje da će u Gornjem Vakufu-Uskoplju u nekadašnjem pogonima Toma uskoro ponovo biti pokrenute mašine i zaposleni radnici.
“Uprkos ovoj pravnoj nesigurnosti vjerujem da ćemo vrlo brzo pokrenuti proizvodnju. Mi radimo na remontu mašina, dovođenju proizvodnog pogona u stanje spremno za rad, na raščišćavanju terena, priključku struje, već smo u komunikaciji sa određenim brojem radnika, imamo potpisane ugovore i osigurano tržište za plasman proizvoda. Dolazimo u lokalnu zajednicu kao odgovorni investitori, donosimo bogato iskustvo iz Njemačke, jedne od industrijski najrazvijenijih zemalja, za svaku lokalnu zajednicu proizvodni pogon koji bi zaposlio 200 radnika i ostvarivao milionski izvoz znači mnogo. Važno nam je da do običnih ljudi u Gornjem Vakufu-Uskoplju dođe poruka o našim namjerama, ne želimo da vjerujemo da bilo kakvi i bilo čiji skriveni interesi mogu zaustaviti zapošljavanje i investicije”, rekao je Mustafić.
Dodaje i kako ne zna čime se sud vodio u ovom slučaju.
“Odluka Općinskog suda u Travniku a potom i Kantonalnog suda u Novom Travniku nerazumljiva je ne samo za nas već i za pravnu i poslovnu zajednicu sa kojom smo u komunikaciji. Ne znam čime se sud vodio i čije interese je štitio. Ne želim se upuštati sada ni u priču o mogućoj korupciji i raznim lobijima koji su se, moguće, nadali trećem javnom pozivu i kupovini imovine za smiješno mali iznos sa ciljem preprodaje zemljišta i definitivnog gašenja proizvodnje. Iako su do mene dolazile različite informacije da se u cijeli slučaj umiješala i politika, pa čak da se svemu daje i neka nacionalna pozadina, želim vjerovati da će u konačnici institucije BiH postupiti po zakonu, ne očekujemo ništa ni više ni manje od toga”, kaže na kraju Mustafić.
klix
Specijalni izaslanik SAD-a Dejvid Saterfild (David Satterfield) rekao je danas da se između 800.000 do milion ljudi preselilo na jug Pojasa Gaze, dok je 350.000-400.000 ostalo na sjeveru enklave.
U razgovoru s novinarima u jordanskom glavnom gradu Amanu rekao je da nema zabilježenih slučajeva da je Hamas spriječio ili zaplijenio pomoć.
U četiri sedmice od početka rata između Izraela i Gaze, 421 kamion je stigao u izolirano priobalno područje s hitno potrebnom pomoći, prema humanitarnim organizacijama.
Golman Queens Park Rangersa, Asmir Begović, već nekoliko godina nije član fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine iako mnogi smatraju da još uvijek ima mnogo toga za ponuditi našem nacionalnom timu.
Begović je u intervjuu za “Numero Diez” govorio o brojnim stvarima, a neizostavna tema bila je i reprezentacija Bosne i Hercegovine.
Iskusni čuvar mreže je rekao kako je imao probleme sa pojedinim članovima Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, ali i da je otjeran iz nacionalnog tima.
“Rodio sam se u Bosni i Hercegovini, ali sam zbog rata zajedno sa porodicom morao napustiti zemlju. Živjeli smo u Njemačkoj kratko prije nego li smo se preselili u Kanadu gdje je počela moja nogometna karijera. Igrao sam za mlade reprezentacije Kanade i postojala je ozbiljna mogućnost da zaigram za seniorsku reprezentaciju Kanade”, rekao je begović.
Ističe kako nije bilo dileme, te da ne žali zbog odluke da brani za Zmajeve.
“Nakon toga se pojavila prilika da predstavljam domovinu Bosnu i Hercegovinu. Odmah sam prihvatio poziv i ne žalim zbog te odluke. Kroz moju karijeru je bilo nekih problema sa nekim predstavnicima Saveza i u suštini sam bio primoran da prekinem reprezentativnu karijeru prerano. Bilo kako bilo, to je još uvijek moj dom, moji ljudi i moja reprezentacija i niko mi to ne može oduzeti. Sa zadovoljstvom sam igrao za BiH ispred najboljih navijača u državi i veoma sam ponosan što sam dio historijskog rezultata, plasmana na Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazil”, rekao je Begović.
Popularni “Bega” za naš nacionalni tim je branio u 63 navrata. Posljednji put 2020. godine protiv selekcije Poljske
Tokom vikenda, u našem gradu bit će upriličeno nekoliko događaja, kako sportskog, tako i vjerskog i kulturnog karaktera.
Rukometni klub Donji Vakuf, u okviru 1. Lige FBiH – grupa Sjever u Sportkoj dvorani ugostit će ekipu RK Kakanj. Utakmnica se igra danas s početkom u 16 sati.
A danas će u Sportskoj dvorani s početkom u 19 sati biti održano predavanje u organizaciji Medžlisa IZ Donji Vakuf, a predavači će biti mr. Ammar Bašić i Mustafa Isaković.
Prije predavanja, također u organizaciji Medžlisa IZ Donji Vakuf i Mreže mladih bit će održana protestna šetnja: “Palestina vas zove”. Okupljanje je zakazano u 18 sati i 30 minuta ( poslije jacija namaza) na Trgu Ibrahim – bega Malkoča. Nakon prigodnog obraćanja, protestna šetnja će biti nastavljena prema Sportskoj dvorani.
Sportsko-ribolovno društvo Vrbas Donji Vakuf, organizuje OPEN KUP-FLY FISHING ” Srebreni princ”. Takmičenje će se održati u nedjelju, 5. novembra 2023. godine u Donjem Vakufu na takmičarskoj stazi za fly fishing na rijeci Vrbas.
U okviru A2 Lige KS BiH, grupa Sjever, seniori ŠK “Never Stop” u nedjelju,05. novembra ugostiti će ekipu KK “Bosna” Kalesija. Susret će se odigrati u Sportskoj dvorani Donji Vakuf od 16 sati. Ulaz : 2 KM. Za djecu do 14 godina, članove bilo kojeg sportskog kluba iz Donjeg Vakufa koji djeluju pri Sportskom savezu, ulaz je besplatan.
U nedjelju, u našem gradu, domaću utakmicu će odigrati MNK Iskra Vrbas iz Bugojna. Svi ljubitelji malog nogometa mogu pogledati ovu utakmicu u Sportskoj dvorani, a navedeni događaj počinje u 19 sati.
Utakmica petog kola Prvenstva BiH za košarkaše između KK “Promo” Donji Vakuf i KK “Mladost” Mrkonjić Grad igrat će se u ponedjeljak, 6. novembra, u 18:00 sati.
– Razlog za pomjeranje termina je zauzetost naše sportske dvorane. Ipak, sigurni smo da neće izostati uobičajena podrška Momcima s Vrbasa, pogotovo jer nam u goste dolazi ekipa Mladosti, s kojom smo uvijek igrali kvalitetne i veoma uzbudljive susrete.- ističu iz KK”Promo” Donji Vakuf.
U poplavama u Toskani, centralnoj Italiji i u Portugalu stradalo je najmanje šest osoba, čime je privremeni broj mrtvih širom zapadne Evrope povećan na 15 od jake kiše i rekordnih vjetrova koje je donijela oluja Ciaran. Nevrijeme inače pogađa veliki broj evropskih zemalja.
Eugenio Giani, predsjednik Toskane, objavio je u petak vanredno stanje, opisujući situaciju kao “zaista vrlo ozbiljnu”. Saopćio je kako je iza njih “duga i složena noć za cijeli regionalni sistem civilne zaštite”.
Srušio se most
Postojala je bojazan da bi rijeka Arno mogla poplaviti grad Firencu nakon što je nekoliko obližnjih gradova bilo preplavljeno, ali Giani je potvrdio kako ipak nije došlo do plavljenja.
U blizini grada Pistoje srušio se most, pri čemu su dvije osobe poginule. Još jedna osoba preminula je u gradu Rosignano, dok su druge dvije žrtve bile starije osobe koje žive u gradiću Montemurlo, sjeverozapadno od Firence, javljaju italijanski mediji.
Giani je rekao da je među mrtvima bio i 85-godišnji muškarac koji je pronađen udavljen u prizemlju svog staračkog doma.
– Ono što se večeras dogodilo u Toskani ima ime: klimatske promjene – napisao je Giani na X, ranije poznatom kao Twitter.
Rekordni vjetrovi u Francuskoj pustoše kuće uzrokujući haos u putovanju i prekidaju struju velikom broju ljudi širom zemlje. Vjetar jačine više od 190 km/h pogodio je sjeverni vrh francuske atlantske obale, čupajući drveće i raznijevši prozore. Ogromni valovi zabili su francuske luke i obale, dok je vjetar izravnao ulične znakove i strgao krovove.
Oboreno drveće blokiralo je puteve širom zapadne Francuske. Oko 1,2 miliona francuskih domaćinstava je izgubilo struju, saopćila je elektroprivreda. To uključuje otprilike polovinu domova u Bretanji, poluotoku koji je najteže pogođen olujom Ciaran.
Veliki dio Španije bio je pogođen jakim kišama i olujnim vjetrom, gradski parkovi su zatvoreni, a nekoliko vozova i letova je otkazano. Također, hiljade je bilo bez struje u Velikoj Britaniji. Oštri udari odnijeli su krovove sa zgrada i rušili drveće. Neki su morali da napuste svoje domove dok je Ciaran napadala jug Engleske.
Stiglo i u Hrvatsku
I u Sloveniji su nabujale rijeke uslijed obilnih kišnih padavina. Sirene su se oglasile u nekoliko općina duž toka Drave. More je poplavilo Piran. Jak vjetar nosio je krovove, a nekoliko je saobraćajnica neprohodno zbog odrona. I Hrvatska se susreli sa olujnim jugom, a najteže je bilo u Splitu i Šibeniku gdje je vjetar čupao drveća i napravio materijalnu štetu.
Ubistvo švedskog državljanina Harisa Osterdala ponovo je otvorilo staro pitanje učvršćuje li Bosna i Hercegovina svoju ulogu nezaobilazne rute u prometu narkotika.
Haris Osterdal ubijen je u naselju Stup, a tom prilikom ranjen je i Elvir Mutić. U sred dana, s prigušivačem, kako navode mediji, i s torbicom u kojoj su upadale čahure, na biciklu s kapaljučama i maskama na licu – to je način koji govori da su u pitanju profesionalci u svom poslu plaćenih ubica. Osumnjičeni za ubistvo uhapšeni su na Sokocu i Palama, ekspeditivno. To govori, ističe ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić (DNS), da sigurnosne agencije dobro sarađuju.
Ovo je nastavak nemilosrdnih obračuna za švedsko narko tržište koje traje godinama. Samo je u septembru 12 ljudi ubijeno u obračunima, gdje je na jednoj strani klan Foxtrot, kojem je bio blizak Osterdal. Rava Madžid, glavni čovjek Foxtrota, u svijetu kriptovane komunikacije poznatiji kao Kurdska Lisica, živi u Turskoj, koja mu je dala državljanstvo i, u skladu sa svojim zakonima, odbila švedski zahtjev za ekstradiciju. Na Osterdala je, između ostalog, pucano i u Turskoj. Nakon što je pušten iz pritvora, iz Turske dolazi u Sarajevo. Šta to govori o rutama?
„Trgovina, ne samo opojnim drogama nego i ljudima, ide preko BiH. Samo je pitanje intenziteta“, kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Turska je dominatni dobavljač heroina za Evropu. Morfij, kao glavna komponenta heroina, stiže iz Irana i Afganistana. Hemijska supstanca potrebna za pravljenje heroina iz opijuma dolazi iz Češke, Rusije i Nemačke i tako Turska pravi heroin, stoji u izvještaju Transnacionalna hobotnica, publikacije Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. On se nakon toga upućuje preko Bugarske, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore do Srbije i BiH. I tako balkanska ruta postaje najpoznatija po protoku heroina. Ono što je najvažnije jeste da na našim prostorima heroin udvostručava svoju cijenu.
Pare zarađene tranzicijom droge predstavljaju ilegalne finansijske tokove. Jedan od načina za pranje novca jeste i izgradnja nekretnina, s obzirom na to da je taj sektor značajan u smislu ekonomskog udjela, a loše je regulisan, stoji u izvještaju. O sprezi građevinskih investitora i nositelja političkih funkcija u nekoliko istupa ove godine govorio je direktor Ureda za borbu protiv korupcije.
„Neke informacije ukazuju da građevinska mafija u BiH djeluje i koja koristi upravo te mehanizme da pere novac“, ističe profesor Kržalić.
Sudeći po zapljenama kokaina, nismo pošteđeni ni rute za pošiljke banana s kokainom. Edin Gačanin, koji se nalazi na čelu kartela Tito i Dino, DEA je označila kao jednog od najvećih trgovaca kokainom, osnivajući superkartel i kontrolišući oko jedne trećine trgovine kokainom u Evropi. Živi u Dubaiju, a vezu s BiH održava pranjem novca.
„Ne treba zaboraviti da te kriminalne grupe imaju imaju sredstava više nego budžeti zemalja Zapadnog Balkana“, napominje profesor Kržalić.
UNODC je 2020. godine procijenio da 60-65 tona heroina godišnje prođe kroz jugoistočnu Evropu u vrijednosti oko milijardu eura. Sudeći po zapljenama, moglo bi se zaključiti da su pripadnici kriminalnih grupa iz zemalja Zapadnog Balkana uspješni i da ih to čini i nezaobilaznim partnerima.
federalna.ba
Jučer je bio svjetski dan čistog zraka. Ipak, mi se time ne možemo pohvaliti, jer pojedini gradovi naše zemlje redovno su na neslavnom spisku – najzagađenijih u Evropi.
Vrijednosti sumpor-dioksida i prašine su često visoko iznad dopuštenih, a i dalje se mnogi kancerogeni polutanti čak i i ne mjere u kontinutietu. Šta građani mogu očekivati ove zime?
Građani uglavnom izražavaju nezadovoljstvo.
Predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podić ima svoje viđenje.
“Sarajevo najzagađeniji glavni grad u Evropi neki grad jeste da stane jeste dramatično Jeste ono što još veći problem je što znamo da problem postoji ali oni koji imaju mogućnost da ga riješi ne radim A baš ništa na tom polju”.
Prema podacima Centra za okoliš, koji vrši monitoring zraka na području Zeničko-dobojskog kantona, zrak je, iako bolji nego prije jer je stara toplana zatvorena, i dalje lošeg kvaliteta. Prašina, pogotovo ona ispod 2 i po mikrona, ono je što najviše zabrinjava.
“Jer te čestice direktno prelaze u pluća, a one čestice ispod jedan mirkon prolaze direknto u krv gdje organizam nema nikakve zaštite od takvih čestica, a ositm toga te čestice često sadrže i teške metale – organska jedinenja tako da sye akumiliraju u organizmu. Znači, ne moraju vam odmah, ali naštete nam nakon određenog vremena i mogu izazvati jako velike probleme”, kaže Halim Prcanović iz Instituta “Kemal Kapetanović” Zenica.
Dodaje i kako to preventirati: “Uzimamo uzorke pljuvačke od volontera Iz Zenice iz Lukavca i iz jedne kontrolne lokacije u nekom selu koje je daleko od tih izvora zagađenosti također da mjerimo koncetracije benzena i benzoapirena na sve tri te lokacije kako bi smo imali čvrsti naučni dokaz o lošem uticaju na zdravlje ovdašnjeg stanvoništva”.
Stoga Eko forum Zenica započinje istraživanje genotoksišnosti, odnosno uticaj aerozagađenja na promjene u DNK kod lokalnog stanovništva koje živi u blizini postrojenja Koksara.
bhrt