Category: Vijesti

Protokol su potpisali v.d. direktor Federalne uprave policije (FUP) Ensad Korman i program menadžerica Centra za sigurni Internet – Hotline u BiH Amela Efendić.

Korman je kazao da je Federalna uprava policije jedna od policijskih agencija koja je imala dobre rezultate po pitanju otkrivanja ove vrste krivičnih djela i suzbijanja nasilja nad djecom.

Po njegovim riječima, nakon potpisivanja Protokola, Centar za sigurni Internet će zaprimati sve dojave u vezi s ugroženosti djece, to će filtrirati i sve ono što se tiče policije proslijeđivati FUP-u na daljnji rad.

– FUP će ovim Protokolom dobiti i punu saradnju što se tiče stručnog osoblja Centra, a to su psiholozi, pedagozi i sve ono što ide uz djecu, a mi do sada nismo imali na raspolaganju. Protokolom je definirano i da će naši inspektori koji rade na ovome biti dodatno educirani, uz pomoć Centra – naveo je Korman.

Napomenuo je da je FUP do sada radio na preventivnom i represivnom djelovanju, a sada uvode i treći segment, a to je edukativni način pristupa. Najavio je da će u saradnji s Centrom formirati tim koji će biti na raspolaganju svim obrazovnim institucijama i svima koji imaju potrebu za održavanjem predavanja i prezentiranja toga šta sve prijeti djeci i omladini na društvenim mrežama.

Federalna uprava policije će odrediti jednog inspektora koji će 24 sata biti dostupan Centru i ostvarivati kontakt s njima, radi bržeg, efikasnijeg i potpunijeg djelovanja, a na web stranici FUP-a će biti i link s Centrom.

Program menadžerica Centra za sigurni Internet – Hotline u BiH Amela Efendić je kazala da je FUP jedna od prvih policijskih agencija koja je prepoznala značaj Centra za sigurni Internet u našoj zemlji na zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju, te značaj SOS linije za prijavu neprimjerenog sadržaja koja djeluje niz godina u BiH.

Navela je da će potpisivanjem ovog Protokola proširiti polje djelovanja i realizirati to u saradnji sa FUP-om.

Po njenim riječima, SOS linija za prijavu neprimjerenog sadržaja je poseban segment Centra za sigurni Internet, koja omogućava svim građanima BiH, posebno djeci i mladima, prijavu svakog neprimjerenog sadržaja kojem su izloženi u digitalnom okruženju u BiH, posebno seksualnog iskorištavanja djece u svrhu izrade takozvanog pornografskog materijala.

– Uvjereni smo da ćemo biti produžena ruka FUP-a u zaprimanju neprimjerenog sadržaja, zaprimanju prijava, njihovoj analizi, procesuiranju i dostavljanju policijskim agencijama samo onih prijava koje zaista predstavljaju tzv. dječiju pornografiju, odnosno zlostavljanje djece u digitalnom okruženju u svrhu izrade pornografskog materijala i sve druge neprimjerene sadržaje koji još nisu našli mjesto u našem zakonodavstvu – navela je Efendić, te dodala da će zajednički raditi na tome da se uradi harmonizacija zakonodavstva.

Istaknula je da će zajedno nastaviti raditi i na edukaciji djece, jer „edukacija je ono što nas dovodi do preveniranja njihovog zlostavljanja u digitalnom okruženju i do zaštite djece i mladih u BiH“.

Podsjetila je na istraživanje koje je urađeno 2016. godine s djecom i s roditeljima koje je, kako je kazala, pokazalo zabrinjavajuće rezultate, „gdje je svako četvrto dijete u BiH izloženo neprimjernim sadržajima i porukama od strane nepoznatih osoba, svako peto pozivima da se nađu u stvarnom svijetu, a svako deseto dijete bi se, na žalost, pristalo naći u stvarnom svijetu s potpuno nepoznatom osobom u bilo koje svrhe koje su mu ponuđene u datom trenutku“.

– To su za nas zabrinjavajuće činjenice – navela je ona.

Po njenim riječima, djecu treba naučiti kako da sigurno surfaju internetom, kako da budu sigurni u digitalnom okruženju.

Projekt koordinatorica Mirela Šuman je predstavila rad Centra za sigurni Internet – Hotline u BiH, kazavši da je digitalizacijom svakodnevnog života, naročito mladih ljudi, došlo do pojave brojnih opasnosti koje nastoje prepoznati te prevenirati, umanjiti i sanirati kroz edukaciju o načinima zaštite na internetu i u digitalnom okruženju uopšte, te uspostaviti i učiniti dostupnim mehanizme koji omogućavaju prijavu neprimjerenih audio-vizualnih sadržaja i materijala seksualnog zlostavljanja djece.

– Centar za sigurni internet, posebno HOTLINE – SOS linija za prijavu, su od posebnog značaja za osiguranje sretnog i sigurnog digitalnog i stvarnog okruženja za djecu i mlade u BiH, ali i za sve njene građane i opću javnost – kazala je Šuman.

Fokus

Služba za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) obilježava danas Svjetski dan zdrave hrane jednodnevnim seminarom o temi “Zdrava ishrana – Izazov modernog svijeta”.

Zdrava ishrana trenutno je najveći javno-zdravstveni izazov, tako da se i dan hrane posvetio zdravoj ishrani, kazala je doktorica Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, koja je uz stručnjake INZ-a, bila u ulozi predavača na ovom seminaru.

Bosna i Hercegovina, napominje, susreće se s problemom loše hrane i gojaznosti, dok je problem pothranjenosti nešto manji problem. Poseban problem je nedostatk vitamina i minerala u ishrani.

Najviše insistiramo i radimo na pokušaju izmjene jelovnika kod djece, da se najveći broj djece “uhvate” na fundamentalnim mjestima. Na onim mjestima na kojima mi, kao država, entitet, javnost možemo da reagujemo, a to su, naravno, odgojno-obrazovne ustanove, ističe Filipović-Hadžiomerović.

Ciljna grupa je predškolski uzrast djece, jer se navike i rizici, kako napominje, formiraju u najranijoj dobi, ali zato što su i dostupni u vrtićima.

Napravili smo smjernice u ishrani djece od 0 do 3 godine, a onda i od 0 do 19 godina, što znači da je obuhvaćena kompletna dječija populacija. Služili smo se pozadinskim informacijama vezanim za stanje uhranjenosti i prehrambene navike, kako naše tako i zemalja u region, s kojima smo slični, ali i evropske i svjetske smjernice, dodaje Filipović-Hadžiomerović.

Uz podršku UNICEF-a, u vrtićima se upravo realizira i treća faza projekta “Zdravo jedi-zdravo rasti”, a Filipović-Hadžiomerović upozorava da je istraživanje uhranjenosti populacije od 0 do 5 godina pokazao trend gojaznosti.

To je veliki problem, jer se, kako napominje, rizici za razvoj oboljenja razvijaju i prije rođenja, a i u najranijoj dobi.

Imamo preko 17,5 posto djece koja su prekomjerno teška ili gojazna. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12 posto gojazne djece. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u vunerabilnim grupama, kao što je romska populacija. Kod njih je taj procenat nešto viši od 9 posto , kaže Filipović- Hadžiomerović te napominje kako je procenat gojaznog stanovništva u BiH oko 22 posto, po čemu smo u evropskom vrhu.