Prvi dan decembra u svijetu se obilježava kao Svjetski dan svjesnosti o HIV/AIDS-u, a obilježavanje tog datuma traje više od 30 godina na inicijativu WHO (World Health Organisation – Svjetske zdravstvene organizacije).
Ciljevi obilježavanja jeste podizanje svijesti o virusu i AIDS-u kao posljedici infekcije virusom, antivirusnoj terapiji, diskriminaciji oboljelih, a posebno o načinima prevencije zaraze.
U Bosni i Hercegovini se taj datum obilježava svakog 1. decembra uz mnogobrojne aktivnosti, a praćen je provođenjem kampanja kojima je cilj smanjiti broj zaraženih, a time i oboljelih u BiH.
– Iako je Bosna i Hercegovina zemlja sa malom incidencom (broj novoboljelih) to nam ne daje za pravo da umanjujemo značaj ovog svjetski javno zdravstvenog problema – kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Uzimajući u obzir sve veći broj turista koji posjećuju BiH, zatim dolazak migranata i migrantska kriza koja ima veliki utjecaj na zdravstveni standard u zemlji, te sve veći broj bh. građana koji putuju u zemlje sa visokim stopama zaraženih i oboljelih osoba, kao i sve češća i prisutnija upotreba narkotika, posebno kod intravenskih ovisnika koji ukazuju na problem i povećanje stope predostrožnosti od masovnije pojave HIV virusa kod stanovništva BiH.
Svjetska zdravstvena organizacija je još 2016. godine donijela plan nazvan “pravilo 90-90-90“, po kojem je cilj SZO (WHO) da do 2020. godine 90 posto zaraženih bude dijagnosticirano, 90 posto dijagnosticiranih uzima antivirusne lijekove, i da 90 posto liječenih ima nemjerljiv broj virusa HIV-a u organizmu.
HIV je i dalje jedno od bitnijih javno zdravstvenih pitanja, i procjenjuje se da je do sada u svijetu od infekcije HIV-om umrlo više od 32 miliona ljudi, a sa krajem 2018. godine procjenjuje se da je u svijetu više od 37 miliona zaraženih osoba HIV-om.
Bitno je znati da je HIV- virus koji u organizmu čovjeka uništava imunološki sistem i uzrokuje hroničnu bolest AIDS, a jednini način da se zna je li neko zaražen je testiranje.
Testiranje na HIV se preporučuje svim osobama koje su stupale u spolni odnos sa nepoznatom ili sa većim brojem osoba (promiskuitetne osobe), ako su se akcidentalno ili namjerno uboli na korištenu iglu, ako su u životu već ranije imali neku spolno prenosivu bolest. Bitno je znati da veliki broj ljudi zaraženih HIV-om godinama nemaju nikakve simptome bolesti.
Najčešća tri načina prenošenja virusa HIV su nezaštićenim spolnim odnosom (vaginalni, oralni ili analni) sa zaraženom osobom, jer prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije broj osoba zaražen na taj način u nekim zemljama doseže i do 95 posto, krvlju, tj.izravnim unosom krvi zaražene osobe u nezaraženu (unos krvi u veoma malim količinama može dovesti do zaraze HIV-om), te vertikalnim putem prijenosa, tj. sa majke na dijete.
Jako bitno je znati da se virus HIV-a ne prenosi rukovanjem ili grljenjem, u kontaktu sa predmetima kao npr. novac, drške u vozilima javnog saobraćaja, korištenjem javnih toaleta, bazena, sauna.
Ne prenosi se preko čaša, escajga, posteljine, šmrcanjem, kašljanjem ili kihanjem, niti intimnim kontaktom poput grljenja, milovanja, masturbacijom. Stručnjaci navode da se HIV ne prenosi ni uslugama frizerskih i kozmetičkih salona, putem domaćih ili divljih životinja, kao ni poslije uboda insekata.
iz INZ-a navode da bi se neko zaštitio od HIV-a mora dobro poznavati puteve prenosa virusa, a poželjni i potrebni su upotreba prezervativa, apstinencija i siguran partner, kao i testiranje HIV statusa koja je jako bitna i važna stvar kod prevencije prenosa virusa, te je neophodna i upotreba sterilnih igala i šprica kod IV narkomana je jedan od bitnijih načina prevencije prenosa virusa krvlju.
izvor: avaz.ba
