Broj prijavljenih slučajeva sa znacima i simptomima gripe u Bosni i Hercegovini je mali, a laboratorijski je potvrđeno oko 15 slučajeva.
“Kao i u prethodnoj sezoni u Evropi, bolest uzrokuju virusi gripe tip A (A/H1N1 i A/H3N2) i tip B (B-Yamagata i B-Victoria). Do sada nisu objavljene velike mutacije na virusnom genomu koje bi mogle značajno izmijeniti virus, povećati njegovu patogenost i infektivnost virusa te uzrokovati epidemiju ili pandemiju”, objasnila nam je mikrobiologinja Mirsada Hukić.
Porast broja oboljelih
Međutim, kaže nam kako je virus gripe vrlo promjenjiv i nepredvidiv.
“Mutacije se nakupljaju i u jednom momentu dobijamo drugačiji virus za koji nemamo odgovarajući specifičan imunitet. Tako izmijenjen virus gripe je 2009. godine izazvao svjetsku epidemiju, pandemiju gripe. U cilju sprečavanja epidemija i pandemija, cijeli svijet sarađuje, razmjenjuje informacije o epidemiološkoj situaciji, cirkuliranju pojedinih tipova i podtipova virusa gripe te o genetskim osobinama izolovanih virusa. Na bazi tih informacija priređuju se vakcine koje uključuju viruse koji su prisutni na pojedinim područjima. Vakcina pripremljena za ovu godinu štiti od dva tipa (četiri podtipa) virusa gripe”, objasnila je Hukić.
Prema sadašnjim informacijama, sezona gripe ne bi trebala da bude opasnija nego prethodnih godina, ali se može očekivati porast broja oboljelih.
“Koliki će taj broj biti zavisi od brojnih faktora, kao što su vakcinacija protiv gripe, izbjegavanje skupova u zatvorenim prostorima, putovanja u područja gdje je epidemija gripe, dolazak posjetilaca koji su inficirani virusom gripe u našu zemlju. Ipak, na bazi dosadašnjih podataka, pretpostavljam da neće biti velikih epidemija. Za sada, u Bosni i Hercegovini nema registrovanih smrtnih slučajeva”, kazala je.
Simptomi i prijenos gripe
Gripa je sezonska virusna bolest. Infekcija nastaje udisanjem virusa. Prenosi se sa čovjeka na čovjeka preko kapljica i disajnog sistema, koje se šire govorom, kašljanjem i kihanjem.
Najosjetljivije i najugroženije na infekciju virusom gripe su osobe koje imaju neku hroničnu bolest, metabolički poremećaj, dijabetes, starije osobe, djeca i trudnice.
Gripa počinje naglo visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, kostima i zglobovima, drhtavicom i kašljem.
Intenzitet znakova i simptoma bolesti može biti različit, od blagih do vrlo teških oblika. Ponekad bolest dovodi do komplikacija hroničnih oboljenja srca, krvnih sudova, dijabetesa itd. i bakterijskih superinfekcija, što rezultira upalom pluća, sinusa, srednjeg uha itd.
“Radi liječenja vrlo je važno znati da li je infekcija uzrokovana samo virusom gripe ili postoji i bakterijska. Ako je samo virusna infekcija, ne treba uzimati antibiotike, jer uništavaju normalnu bakterijsku floru i mogu pogoršati stanje bolesnika. S druge strane, ako je došlo do komplikacija bakterijskom infekcijom, treba uzimati antibiotike, ali prema antibiogramu za svaku izolovanu vrstu bakterija”, objasnila je Hukić.
Dijagnoza bolesti se postavlja klinički i laboratorijski. Serološki testovi nisu od pomoći u akutnoj fazi, jer se specifična antitijela razvijaju kasno. U akutnoj fazi bolesti najbolja je direktna dijagnostika, dokazivanje virusnog genoma (PCR) ili virusnih antigena, a za dokazivanje bakterija, kultivisanje ispljuvka, brisa ždrijela ili nosa.
“Najmoćnija zaštita od svih virusnih infekcija, pa i gripe je vakcinacija. Ona pruža specifičnu zaštitu od infekcije. Pored toga, stil života je vrlo važan za opšte zdravlje i otpornost na infekciju. Imunitet se može poboljšati pravilnom ishranom, unošenjem vitamina, minerala, tekućine, šetnjama te izbjegavanjem zatvorenih prostorija gdje ima puno osoba koje kašlju, kišu i šire virus gripe”, rekla nam je mikrobiologinja Mirsada Hukić.
Iako je vakcinacija najmoćnija zaštita od gripe, prošle sedmice je iz Doma zdravlja Kantona Sarajevo javljeno kako je 7.000 doza koliko je raspoređeno po domovima zdravlja, utrošeno je, te da više nema besplatnih vakcina.
Bugojno danas