Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Evropa odbacuje ručni mjenjač: Skoro 70% novih auta prodano s automatikom

    Evropa odbacuje ručni mjenjač: Skoro 70% novih auta prodano s automatikom

    Još prije desetak godina ručni mjenjači bili su apsolutni standard i u većim i skupljim automobilima. Danas, međutim, zbog emisija i mijenjanja prioriteta kupaca, oni polako ali sigurno gube bitku s automatskim mjenjačima.

    Iako se s ovom konstatacijom neće svi složiti, ali automobilska industrija je posljednjih godina doživjela ogroman tehnološki napredak. Atmosferski motori su gotovo izumrli, a malolitražni motori s turbopunjačem su sada postali standard čak i za male i jeftine automobile. Nadolazeće čisto električno doba popraćeno je različitim nivoima elektrifikacije, od niza hibrida (blagi hibridi, klasični hibridi, plug-in hibridi) do čistih baterijskih vozila.

    Takvi automobili nisu zamišljeni s ručnim mjenjačem. Sve donedavno, naprimjer, nismo mogli zamisliti da u automobilu imamo samo dvije nožne pedale. Rugali smo se Amerikancima, ljubiteljima automatskih mjenjača i smijali im se zbog njihove lijenosti da mijenjaju brzine.

    Ali moda ‘’automata’’ preko noći je stigla i u Evropu. Nepostojanje papučice kvačila danas nikoga ne iznenađuje. Uostalom, s obzirom na sve gušći saobraćaj i česte kolone, ručno mijenjanje brzina i čest stisak kvačila postaje sve neugodnije. Iza razvoja automatskih mjenjača nekako stoji borba za smanjenjem emsije CO2.

    Automatsko mijenjanje stepeni prenosa logično omogućava bolju kontrolu šaltanja brzina, a novi tip automatskih mjenjača dolazi sa većim brojem brzina, što se odražava na manju potrošnju i posljedično tome nižu emisiju CO2. Osim toga, kod električnih i hibridnih (izuzetak su blagi hibridi) nemate druge opcije.

    Ako se vratimo u 2010. u Evropi su novi automobili s automatikom činili tek desetinu ukupnog tržišta, a u prvoj polovini ove godine automatski mjenjači su činili skoro 70 posto prodaje! Prekretnica se uglavnom dogodila između 2019. i 2020., kada su automatski mjenjači skočili s otprilike četvrtine na više od 40 posto tržišta. Osim Evropljana, ljubitelji manuelca ostali su Južnoafrikanci (udio od 42 posto) i zemlje Latinske Amerike s 36 posto. Naprotiv, jugoistočna Azija daleko je iza nas (15%). U Kini ručni mjenjači zauzimaju tek četiri posto tržišta, u Japanu dva posto, te u Sjevernoj Americi (SAD i Kanada) tek jedan posto.

    Ipak, zanimljivo je, na primjer, da su donedavno kupci u Americi mogli kupiti automobili s ručnim mjenjačem, koji je u Evropi bio dostupan isključivo s automatikom. Ta iznimka je bio BMW M5. S druge, strane BMW je kod serije 2 počeo naplaćivati 500 eura (u Njemačkoj) kao doplatu za ručni mjenjač što potvrđuje fokus na automat.

    Izvor: Klix

  • Gdje gledati Zmajice protiv Luksemburga?

    Gdje gledati Zmajice protiv Luksemburga?

    Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras igra meč 2. kola kvalifikacija za Eurobasket koji će se igrati 2025. godine.

    Izabranice Miloša Popovića jurit će svoj prvi puni plijen u kvalifikacijama, nakon što su poražene od Crne Gore prije tri dana na Ilidži.

    Posljednji trening naše reprezentativke odradile su sinoć, a kapitenka Milica Deura tvrdi kako će rezultat doći ukoliko se otklone nepreciznosti koje su urađene u prvoj utakmici kvalifikacija.

    “Očekuje nas nimalo naivan protivnik. Košarkašice Luksemburga u prvom kolu su pobijedile Švajcarsku. Mi ćemo da pokušamo ispraviti sve greške koje smo pravile u utakmici protiv Crne Gore i, nadam se, ostvariti prvu pobjedu u kvalifikacijama. Pozvala bih sve naše navijače da budu pored malih ekrana, ali i našu dijasporu ovdje u Luksemburgu da dođu i da nas podrže”, rekla je Deura.

    Utakmica Luksemburg – BIH igra se sa početkom od 18 sati, a direktan prijenos obezbijeđen je na Sport Klubu 7.

    Izvor: N1

  • Koliki je javni dug Bosne i Hercegovine

    Koliki je javni dug Bosne i Hercegovine

    Bosna i Hercegovina sa vanjskim dugom od devet milijardi KM, što je nešto iznad 19 posto BDP-a, spada u slabije zadužene države.

    Vanjski dug naše zemlje u ovoj godini se čak smanjio. Unutrašnji dug, međutim, raste. Premašio je 3,5 milijarde KM. U odnosu na prvi kvartal na polugodištu je uvećan za 12 posto. Iako smo relativno nezaduženi, u poređenju sa zemljama regije, u odnosu na njih imamo nepovoljniju strukturu duga. Za dobar dio kredita nije poznato ni u šta je tačno utrošen, piše BHRT.

    Koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Naprotiv. Ukupan dug i unutrašnji i vanjski iznose 12,7 milijardi KM. Vanjski dug Federacije BiH je nešto veći od ino duga RS, ali je zato unutrašnji dvostruko manji, iako Federacija BiH ima dva puta više stanovnika.

    – Ukupan dug Federacije BiH je 6.5 milijarde maraka što je 22 posto njenog BDP-a, a Republike Srpske 6,1 milijardu KM, što je blizu 40 procenata BDP.a. Vanjski dug Federacije BiH je 5,3 milijarde, a Republike Srpske 3,7 milijardi KM. Unutrašnji dug Federacije BiH je 1,2 milijarde, a Republike Srpske je 2,4 milijarde, odnosno čak dva puta veći – podaci su Centralne banke BiH za drugi kvartal 2023. godine.

    Problem Bosne i Hercegovine nije visina nego struktura vanjskog duga. Najviše stranih kredita, gotovo pet milijardi, otišlo je na infrastrukturne projekte, dvije milijarde i i 800 miliona za javni sektor, a manje od milijarde, to jest svega 940 miliona, za privredu.

    Održivost duga

    – Postoji tu jedan debalans između upotrebe novca. Bilo bi dobro da su privreda i i da su privredne investicije, produktivne investicije, koje lakše obezbjeđuju održivost duga odnosno njegovu otplatu da imaju značajnije učešće – ističe Milenko Krajišnik sa Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci.

    Zaduživanje za infrastrukturu ima svoju opravdanost, jer zadatak države i jeste da, i domaćim i stranim investitorima obezbijedi adekvatne uslove za rad pri čemu su jedan od prioriteta kvalitetne ceste, odnosno autoputevi.

    – Bez tih infrastrukturnih projekata ne možemo očekivati da privreda dođe na viši razvoj i zbog toga je logično da zaduženost države bude veća u odnosu na privredne subjekte. Dok god ne dođemo na nivo da ta infrastruktura bude na zadovoljavajućem nivou, da se privredna aktivnost može razvijati – ističe ministrica finansija RS Zora Vidović.

    Sa tvrdnjom da su krediti za infrastrukturu bili neophodni ne slažu se svi. Naročito kada se zna da nijedan metar autoputa u BiH, na primjer, nije izgrađen od akciza koje se prikupljaju upravo za tu svrhu. Umjesto svojim novcem autoputeve smo gradili i nastavljamo ih raditi uz pomoć kredita.

    Ne opravdava nova zaduženja

    – To apsolutno ne opravdava nova zaduženja i to pogotovo zaduženja za koja su građani BiH već zaduženi. I za neke stvari, čak i pored tog zaduženja koje bi trebalo u potpunosti da isplati određeni projekat, pored svega toga još plaćamo određene putarine, cestarine, namete kroz registraciju itd – pojašnjava profesor bankarstva i finansija Sanel Halilbegović.

    Domaće vlasti na svim nivoima vrlo dobro znaju da kada je riječ o odnosu duga na BDP i te kako imaju prostora za nova zaduživanja što i čine. Imajući u vidu tempo kojim to rade BiH bi vrlo brzo od slabo zadužene mogla postati jako zadužena zemlja. Kao da nikada nisu čuli za onu “Dug je zao drug”. A i zašto bi ih tako nešto zanimalo, kada ga neće vraćati iz svog džepa.

    Izvor: BHRT

  • Radarske kontrole za 12. oktobar

    Radarske kontrole za 12. oktobar

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. – PS DONJI VAKUF09:00 do 10:00 sati Torlakovac
      11:30 do 12:30 sati Prusac
      13:00 do 14:00 sati Nova Travnička
      21:30 do 22:30 sati 770 Slbbr.
    Stacionarni radari
    • M-16.4 Bristovi
    • M-5 Jajce (Donje Pijavice)
    • M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)
    • M-5 Vitez (kod Impregnacije)
    • M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni
    • M-5.1 M-5.1 Brnjaci
    • M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik
    • M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača
    • M-5 Busovača
    • M-16.2 Vrbanja
    Nestacionarni radari
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Turbe
      11:00 do 13:00 sati Kalibunar
      16:30 do 18:30 sati Šehida
      20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS KREŠEVO

      09:00 do 11:30 sati Rakova Noga
      14:00 do 16:30 sati Resnik

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS KISELJAK

      08:30 do 10:30 sati Han Ploča
      11:00 do 13:00 sati A-1 Lepenica
      13:30 do 15:30 sati ulica Sarajevska cesta

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS BUSOVAČA

      19:00 do 20:00 sati Gavrine kuće
      20:00 do 21:00 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
      22:00 do 23:30 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug,ob.KIM)
      23:30 do 01:00 sati Bukovci (u mjestu Džafe)
      01:00 do 02:00 sati Polje

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS JAJCE

      16:30 do 18:00 sati R-413b Kuprešani
      18:15 do 19:45 sati M-5 Bravnice
      20:15 do 21:45 sati M-16 Zastinje
      22:00 do 23:00 sati M-16 Lučina

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      00:00 do 01:30 sati ulica Bistrička cesta
      08:00 do 09:30 sati Pajić Polje
      12:00 do 13:30 sati Dražev Dolac
      19:00 do 20:30 sati ulica Vrbaska

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS BUGOJNO

      11:00 do 12:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica
      13:00 do 14:30 sati lokalni put, naselje Vesela
      15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Podgaj (BC Bajrić)
      17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS FOJNICA

      08:00 do 10:00 sati Ragale
      10:30 do 12:30 sati Pločari Polje
      12:40 do 14:40 sati Ostružnica Polje

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS VITEZ

      09:00 do 11:00 sati R-440 Bila
      11:00 do 13:00 sati M-5 Šantići
      14:00 do 15:00 sati ulica Hrvatske mladeži
      15:00 do 16:00 sati M-5 Ahmići

    • Najavljene radarske kontrole za 12. 11. 2023. -PS NOVI TRAVNIK

      16:00 do 17:30 sati M-16.4 Nević Polje
      18:30 do 20:00 sati M-16.4 Stojkovići
      21:00 do 22:00 sati M-16.4 Rankovići

  • Promjenljivo oblačno s kišom i lokalnim pljuskovima

    Promjenljivo oblačno s kišom i lokalnim pljuskovima

    U Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U ostatku zemlje sunčano, uz postepeno naoblačenje. 

    U jutarnjim satima mogući su lokalni pljuskovi u Hercegovini. Poslije podne i dio večeri, kiša ili lokalni pljuskovi očekuju se u Hercegovini, zapadnim i djelimično centralnim i istočnim područjima Bosne.

    Puhat će slab vjetar, promjenljivog smjera.

    Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 8 stepeni. Najviša dnevna temperatura od 7 do 13, na jugu do 16 stepeni Celzijusa, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorolškog zavoda BiH.

  • Danas se u BiH saobraća po mokrom ili vlažnom kolovozu

    Danas se u BiH saobraća po mokrom ili vlažnom kolovozu

    Jutros se u većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća po mokrom ili vlažnom kolovozu, uz slabiju frekvenciju vozila. Magla smanjuje vidljivost dolinom rijeka: Save, Vrbasa, Spreče i Drine. Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno, da obavezno drže odstojanje između vozila i da posjeduju zimsku opremu.

    Na dionici magistralnog puta Konjic-Jablanica izvode se radovi u mjestu Lendava, zbog čega je svakim danom, od 07:30 do 16 sati, saobraćaj regulisan semaforima, uz naizmjenično propuštanje vozila.

    Sanacioni radovi izvode se i na magistralnim putevima: Lukavac-Gračanica (u Sižju), Prača-Hrenovica (dionica Podgrab-Sastavci), Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka), kao i na nekoliko lokaliteta magistralnog puta Semizovac-Olovo-Kladanj. Na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

    Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz zadržavanja od 10 do 20 minuta.

  • MSŠ Donji Vakuf : Obilježen   Svjetski dan nauke za mir i razvoj

    MSŠ Donji Vakuf : Obilježen   Svjetski dan nauke za mir i razvoj

    U Mješovitoj srednjoj školi Donji Vakuf  obilježen je  Svjetski dan nauke za mir i razvoj. Svjetski dan nauke se u cijelom svijetu obilježava 10. novembra, a odlukom UNESCO-a, cijela sedmica je posvećena nauci, miru i razvoju. Ovaj datum je predložen na Svjetskoj naučnoj konferenciji u Budimpešti 1999. godine, prvi put je obilježen 10. novembra 2002. godine. Ciljevi su:
    Prema UNESCO, Svjetski dan nauke ima četiri glavna cilja: jačati svijest javnosti o ulozi nauke za mirna i održiva društva, promovisati nacionalnu i međunarodnu solidarnost za zajedničku nauku između zemalja, obnoviti nacionalnu i međunarodnu opredijeljenost za korištenje nauke za dobrobit društva kao i skrenuti pažnju na izazove sa kojima se susreće nauka i podići podršku naučnim nastojanjima. Dan nudi priliku da se mobilišu svi akteri oko teme nauke za mir i razvoj – od državnih službenika preko medija do učenika.
    Učenici MSŠ Donji Vakuf su, uz potporu profesora, ovaj dan upotpunili svojim radovima izloženim u holu škole.
    izvor: fb / MSŠ Donji Vakuf
  • U Vitezu prvi u Evropi predstavljen “Maverick R 2024”

    U Vitezu prvi u Evropi predstavljen “Maverick R 2024”

    U Ski-pro Vitez danas je predstavljen prvi MAVERICK R 2024 Can Am syde by syde visokih performansi.

    Ova igračka na četiri kotača prva u Europi predstavljena je danas u Vitezu. Maverick R dostupan je u tri modela Normal, Sport i Sport +.

    Uživajte u vožnji.

       

    izvor: centralna.ba

  • U BiH ih je preko 200.000: Svjetski je dan samaca

    U BiH ih je preko 200.000: Svjetski je dan samaca

    Svjetski dan samaca, koji pada na 11.11., međunarodni je praznik koji slavi ljepotu samačkoga života. Idealna je to prilika da proslavite ljubav prema prijateljima, obitelji, kućnim ljubimcima i, prije svega – sebi.

    Prema posljednjem popisu stanovništva broj samaca u BiH je 217.613, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 130.222.

    Uvriježeno je mišljenje da je život u vezi ili braku kvalitetniji od samačkog života, odnosno da brak čovjeku pruža više zadovoljstva od samoće. No brojna psihološka i sociološka istraživanja zadnjih godina ukazuju da to i nije baš tako. Sudeći po studijama, ljudi koji stupe u brak ne završavaju automatski sretniji ili psihički zdraviji nego kad su bili samci. Brak može društveno ograničiti ljude, te ne predstavlja uvijek sretan ishod, kako se uobičajeno misli.

    Očigledna je činjenica da sve više ljudi žive sami, što potvrđuju i međunarodne statistike: prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, u Britaniji je 2015. živjelo 16,2 miliona samaca i 23,7 miliona oženjenih ljudi, dok je 2002. bilo zabilježeno 12,5 miliona samaca i 23 miliona oženjenih. Dakle, u tih desetak godina broj oženjenih je stagnirao ili porastao tek neznatno, dok je broj samaca skočio čak za četvrtinu.

    izvor: klix.ba

  • Zašto uvozimo sireve koji se proizvode i u Bosni i Hercegovini?

    Zašto uvozimo sireve koji se proizvode i u Bosni i Hercegovini?

    Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznosio je 115 miliona maraka, dok je uvoz iznosio 225 miliona maraka, istaknuto je na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina Vanjskotrgovinske komore BiH održanoj u prostorijama Mljekare Livno u Livnu.

    Izvoz 2022. godine je u odnosu na 2021. godinu vrijednosno rastao za 13,5 posto, a uvoz za 29 posto. U strukturi proizvoda koji bilježi pad na prvom mjestu nalazi se UHT sterilizirano mlijeko -22,5 posto, maslac i mliječni namazi -18,66, te sir 13,97 posto. Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode u 2022. godini bila su Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Makedonija i Kosovo. Tržišta iz kojih se mlijeko i mliječni proizvodi uvoze, a kojim dominira uvoz sira su: Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Srbija i Mađarska.

    – S obzirom da je sir proizvod koji dominira uvozom, značajno je spomenuti da je količinski i vrijednosni deficit ogroman. Na godišnjem nivou iz BiH se izveze 1.000 tona sira u vrijednosti 12 miliona maraka, a uveze 12.000 tona u vrijednosti 114 miliona maraka. Uvozom dominiraju sirevi koji imaju perspektivu proizvodnje u Bosni i Hercegovini. To su: edamer, gauda, ​​svježi, tvrdi i polutvrdi sirevi – navode iz VTK BiH.

    Domaći proizvođači/izvoznici kroz Grupaciju godinama skreću pažnju i iniciraju izmjene i dopune zakonodavnog okvira prema nadležnim institucijama. Tako su i ovoga puta doneseni zaključci koji će biti upućeni nadležnim institucijama s ciljem unapređenja domaćeg i vanjskotrgovinskog poslovanja.

    Preuzeto: Crna-hronika.info