Bosanskohercegovačke vlasti priznaju da ne uspijevaju obuzdati inflaciju, da je evidentan pad industrisjke prizvodnje i rast uvoza. Svjesne su da moraju poslodavcima stvoriti uslove za konkurentnost na tržištu i zaštititi i zadržati radnike u BiH, ali još ne usvajaju nužni paket reformskih zakona. Dok se čekaju ovi zakoni, poslodavci pokušavaju na različite načine zadržati radnike.
Ekonomski stručnjaci smatraju da male plate nisu glavni uzrok odlaska građana BiH u zapadnoevropske zemlje već nestabila politička situacija u našoj zemlji. Ipak, podizanje plata bosanskohercegovačkim radnicima je prvi korak u zaustavljanju migracija kvalifikovane radne snage.
BAHRIJA UMIHANIĆ, Ekonomski fakultet Tuzla
“Uz istovremenu brigu o produktivnosti tih radnika jer primanja bez dovođenja u odnos sa produktivnosti je zapravo želja samo, a ne stvarna mogućnost. Nadalje, trebalo bi osmisliti različite programe beneficija koje su nematerijalne prirode, a koje mogu pomoći zadržavanje zaposlenika, a to se prije svega odnosi na poboljšanje kvaliteta radnog mjesta u smislu samih uslova rada na tom radnom mjestu”.
Upravo je stvaranje pozitivne i kreativne atmosfere glavni moto u firmama u IT sektoru kako bi zadržale radnike, jer su svjesne da mladi ljudi lako nalaze poslove u evropskim zemljama. Tijana Božić je ove godine diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli i posao u IT firmi je za nju ostvarenje sna.
TIJANA BOŽIĆ, IT stručnjak
“Zapravo, ja posljednje dvije godine ovdje radim, fenomenalno mi je, prijatelji su odlični, uslovi su odlični. Generalno, posao u IT-u za ženu je odlično mjesto, mjesto gdje ona može da napreduje, da se ostvari i kao majka i kao žena i kao poslovna žena”.
U ovoj IT firmi smatraju da se podrazumijeva da moraju osigurati konkurente plate radnicima, ali njihov ostanak uveliko zavisi od atmosfere na poslu i međuljudskih odnosa u firmi.
DRAGANA MARKOVIĆ, menadžer za ljudske resurse u Cape Annn Enterprisesu, Tuzla
“Jer vidite, mladi zaposlenik koji je tek počeo da radi bitno mu je možda da bude na interesantnom projektu, da još nešto nauči da se usavrši, da se osjeća usavršenim jer je tek počeo karijeru. Možda želi fizičke aktivnosti poslije posla pa mi gledamo da to isto pružimo našim zaposlenicima. Sljedeća generacija, ako je recimo neko počeo da zasniva porodicu, bitno mu je da budemo fleksibilni s njima zbog roditeljskih obaveza, da može izaći kad treba, raditi možda od kuće, pa i to omogućujemo”.
Masovan odazak bh. IT stručnjaka u evropske zemlje, prema procjeni BIT alijanse, bh. ekonomiju godšnje košta oko 300 miliona KM. I u svim ostalim sektorima bh. privrede evidentan je nedostatak kvalifikovane radne snage pa poslodavci pokušavaju različitim dodatnim periodičnim izdvajanjima privoliti radnike da ostanu u firmama.
