Delegacija Burse iz Turske na čelu sa gradonačelnikom Alinurom Aktašom boravila je protekle sedmice u posjeti Donjem Vakufu i općinskom načelniku Husi Sušiću.
Zahvaljujući dobrim odnosima koje Aktaš i Sušić njeguju već 12 godina, gradonačelnik Burse izrazio je želju da finansira izgradnju džamije na Ajvatovici.
U sklopu posjete održan je sastanak delegacija na kojem je istaknuto da Donji Vakuf i Bursa imaju prednosti i potencijal za saradnju na obostranu korist njihovih građana.
„Tokom posjete Općini Donji Vakuf i našeg sastanka, gradonačelnik Alinur i ja razgovarali smo o brojnim temama, a Ajvatovica je svakako nezaobilazna. Alinur je izrazio želju da finansira izgradnju džamije na Ajvatovici, sredstva su uplaćena, a projekt je ranije urađen. Uskoro pristupamo izgradnji i očekujemo da će radovi biti završeni do centralne manifestacije Ajvatovice“, kazao je općinski načelnik Huso Sušić.
Gradonačelnik Alinur Aktaš donirao je 50.000 eura za izgradnju džamije.
Kamen temeljac za izgradnju džamije koja će se izgledom uklopiti u prirodni ambijent Ajvatovice položen je u okviru 508.Dana Ajvatovice.
Biće to izgled starinske, drvene džamije, koja će svojom autentičnošću biti potpuno uklopljena u ambijent Ajvatovice, što će značajno potvrditi da Ajvatovica pored vjerskog karaktera ima i veliki turistički potencijal.
Ambasada Amerike u Srbiji ponovila je jučer da je zabrinuta zbog činjenice da Srbija nabavlja rusku vojnu opremu i pozvala Beograd da odustane od transakcija s Moskvom koje mogu da izazovu sankcije.
“Pozivamo sve naše saveznike i partnere da se odreknu transakcija s Rusijom koje rizikuju pokretanje sankcija prema Zakonu o suprotstavljanju američkim suparnicima kroz sankcije (CAATSA). Više puta smo izrazili zabrinutost zbog nabavke ruske vojne opreme u Srbiji, uključujući planiranu kupovinu sistema Pancir, s visokim vladinim zvaničnicima”, navodi se u odgovoru ambasade za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Navodi se da SAD i Rusija imaju vrlo različite vizije za budućnost Zapadnog Balkana te da Washington snažno podržava evropski put Srbije i njen postavljeni cilj članstva u Evropskoj uniji.
“Moskva se aktivno protivi zapadnoj integraciji regiona i nastoji da spriječi rješavanje etničkih tenzija, marginalizira utjecaj SAD-a i EU te uspori ili spriječi zemlje Zapadnog Balkana da slijede svoju nezavisnu orijentaciju”, ističe se u odgovoru ambasade.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je 4. marta da je četvrtom isporukom dijelova ruskog protivvazdušnog (PVO) sistema “Pancir“ dan ranije, raketni sistem koji je Srbija kupila od Rusije kompletiran.
Sistemi su u Srbiju iz Rusije dopremljeni u četiri navrata – prva dva sistema su dopremljena 22. februara, a ostali u roku od deset dana.
Nova kupovina naoružanja i vojne opreme iz Rusije izazvala je zabrinutost u Briselu i Washingtonu, prenosi Danas.rs
Danas nakon klanjanja džuma-namaza bit će svečano otvoreno Spomen-obilježje šehidima MZ Kozluk Zastinje, a sama ceremonija i svečanost počet će u 13 sati.
Spomen obilježje urađeno je na ulazu u mezare Borovi-Vaganj, na inicijativu mještana jajačkog naselja Zastinje. Na ploči sa zlatnim ljiljanom uklesano je 17 imena pripadnika Armije Bosne i Hercegovine koji su dali svoje živote za našu slobodu, a oni su:
Agić Sedžad (1970 -1992)
Čelalić Šefik (1950 -1996)
Čiva Miralem (1957-1992)
Ganinegović Fuad (1969-1992)
Hadžić Mesud (1971-1994)
Hasić Armen (1073-1992)
Kahrić Venid (1968-1993)
Kahrić Ibrahim (1971 -1992)
Keljalić Jasmin (1968-1993)
Melić Ibro (1964-1992)
Mujak Zaim (1957-1994)
Nuhanović Almir (1975-1995)
Škiljan Nermin (1975-1993)
Rabić Smajo (1952-1994)
Sefer Džahid (1965-1992)
Tahirović Avdo (1950-1994)
Žuna Senad (1959-1995)
Ovim putem pozivaju se svi građani, a posebno porodice šehida i poginulih boraca da svojim prisustvom doprinesu dostojanstvenom obilježavanju ovog događaja, poručili su organizatori.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić sastat će se danas u Banjoj Luci s ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Draganom Lukačem.
Sastanak će početi u 11 sati.
Izjave za novinare planirane su za 11:30 sati u kabinetu ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Na sjednici su utvrđeni Nacrt izvještaja o radu Rijaseta za 2019. godinu i Nacrt finansijskog izvještaja Rijaseta za 2019. godinu i upućeni Vijeću muftija kao nadležnom organu na razmatranje.
Radi što adekvatnije pripreme i sinhroniziranja aktivnosti Rijaseta i njegovih organizacionih jedinica Uprava za vjerske poslove je pripremila jedinstveni Prijedlog i nacrt plana ramazanskih aktivnosti za 1441. godinu po Hidžri, odnosno 2020. godinu, koji je Rijaset usvojio.
Rijaset je odobrio finansijsku podršku pilot-projektu „Savjetovalište za brak i porodicu“ koji će se provoditi u cijeloj Bosni i Hercegovini. Data je saglasnost na Sistematizaciju radnih mjesta u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka i Prijedlog za imenovanje Komisije za pripremu standardne transkripcije Islamske zajednice.
Formiran je organizacioni odbor radi pripreme i organiziranja međunarodne naučne konferencije o zločinu genocida u povodu 25. godišnjice genocida počinjenog na području Srebrenice.
Rijaset je razmatrao Nacrt pravilnika o polaganju mature u medresama i Pravilnik o organizaciji i radu Izdavačkog centra “El-Kalem”. Dao je saglasnost na Prijedlog plana upisa učenika u prvi razred srednjoškolskih ustanova Islamske zajednice za 2020/21. školsku godinu.
Na sjednici su razmatrani radnopravni statusi i kadrovska pitanja, među kojima je i prijedlog za premještaj Mensura ef. Pašalića u Upravu za vjerske poslove te davanje saglasnosti na imenovanje Haris-ef. Veladžića za rukovodioca Službe za vjerske poslove i obrazovanje u Muftijstvu bihaćkom, na period od četiri godine.
Na kraju su razmatrani prijedlozi Ureda za društvenu brigu.
Jutros je u Bosni i Hercegovini bilo oblačno vrijeme sa kišom u sjevernim, zapadnim i južnim djelovima.
Temperature zraka u 07 sati: Bjelašnica -4 stupnja, Ivan Sedlo i Sokolac 4, Bijeljina, Gradačac, Zenica i Zvornik 5, Banja Luka, Bugojno, Doboj, Livno i Tuzla 6, Drvar, Grude, Mostar, Široki Brijeg i Trebinje 7, Prijedor, Sarajevo i Srebrenica 8, Jajce 9, Bihać i Stolac 10, Neum i Sanski Most 12 stupnjeva. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 928 milibara, za 12 milibara je niži od normalnog i sporo opada.
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područja. Na planinama je moguć snijeg. Obilnije padavine se očekuju na jugozapadu Bosne, kao i na sjeveru i zapadu Hercegovine. Tokom dana u većem dijelu Bosne prestanak padavina i prolazno razvedravanje. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. U jutarnjim satima i tokom prijepodneva očekuje se jaki udari juga. Najviša dnevna temperatura od 9 do 16 stupnjeva.
Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2020. -PS TRAVNIK08:30 do 10:00 sati Šehida
10:30 do 12:00 sati Han Bila-Rudnik
13:00 do 14:00 sati Nova Bila
14:30 do 15:30 sati Dolac na Lašvi
Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2020. -PS BUGOJNO08:00 do 09:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
10:00 do 11:30 sati lokalni put, Vučipolje
12:00 do 13:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast
Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2020. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE09:00 do 10:00 sati Duratbegović Dolac
12:00 do 13:00 sati Ploča
20:00 do 21:00 sati ulica Vrbaska
Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2020. -PS BUSOVAČA09:00 do 10:30 sati ulica 1.mart/ožujak
10:30 do 12:00 sati Gavrine kuće
12:00 do 13:30 sati Kaonik
U većem dijelu BiH saobraća se po vlažnom ili mokrom kolovozu, a upozoravamo i na učestale odrone. Na putevima Bihać-Bosanski Petrovac i Bosanski Petrovac-Drvar, kao i na širem području Livna, Kupresa, Glamoča i Tomislavgrada skrećemo pažnju na mjestimično jače udare vjetra. Na pojedinim dionicama u višim predjelima ima i slabijih sniježnih padavina. Savjetujemo oprezniju vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.
Na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka u mjestu Ugarak, zbog sanacionih radova od 07 do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Iza 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.
Obustava saobraćaja zbog sanacionih radova na snazi je od 09 do 15 sati na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (dionici Crna Rijeka-Bjelajce).
Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Sarajevo-Trnovo (Krupac), Grude-Ljubuški i Jablanica-Mostar (Potoci).
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja. Granični prelaz Deleuša-Vraćenovići zatvoren je za saobraćaj zbog radova na izgradnji novog graničnog prelaza.
Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.
Dani vikenda su pred nama tako da u poslijepodnevnim satima očekujemo pojačan promet vozila, kako na putevima u BiH, tako i na graničnim prelazima.
Naučnici su izgradili genijalni uređaj koji generira struju iz samog zraka.
Pronašli su ga u muljevitim obalama rijeke Potomac prije više od tri desetljeća: čudni „sedimentacijski organizam” koji je mogao učiniti stvari koje dosad nitko nije vidio u bakterijama, prenosi portal Sciencealert.com.
Ovaj neobični mikrob, koji pripada rodu Geobacter, prvi puta je zapažen po svojoj sposobnosti proizvodnje magnetita u odsutnosti kisika, ali su s vremenom znanstvenici otkrili da može stvarati i druge stvari, poput bakterijskih nanožica koje provode elektricitet.
Godinama, istraživači pokušavaju shvatiti načine da korisno iskoriste taj prirodni dar, i možda su upravo uspjeli s uređajem koji nazivaju Air-gen. Njihov uređaj može proizvesti struju od … pa, gotovo ničega.
„Mi doslovno radimo struju iz ničega.”, kaže inženjer elektrotehnike Jun Yao sa Sveučilišta u Massachusettsu Amherst. „Air-gen generira čistu energiju 24/7.”
Tvrdnja može zvučati kao pretjerana, ali nova studija Yao-a i njegovog tima opisuje kako generator pokretan zrakom može stvarati struju bez ičega osim prisutnosti zraka oko njega. Sve to zahvaljujući električno provodljivim proteinskim nanožicama koje proizvodi Geobacter (G. sulfurreducens, u ovom slučaju).
Potrebna samo izloženost zraku
Air-gen se sastoji od tankog sloja bjelančevinskih nanožica debljine samo 7 mikrometara, smještenog između dvije elektrode, ali i izloženog zraku.
Zbog te izloženosti, nanožičani film može adsorbirati vodenu paru koja postoji u atmosferi, omogućavajući uređaju da proizvede električnu struju koja se provodi između dviju elektroda.
Tim kaže kako je naboj vjerojatno stvoren gradijentom vlage koji stvara difuziju protona u materijalu nanožice.
“Gradijent vlage, koji je u osnovi različit od bilo čega viđenog u prethodnim sustavima, objašnjava kontinuiranu snagu napona iz naše nanožice.”
Do otkrića je došlo gotovo slučajno, kada je Yao primijetio da uređaji s kojima je eksperimentirao, kako se čini, provode električnu energiju sami od sebe.
„Vidio sam kako su, kada su nanožice kontaktirane elektrodama na konkretan način, uređaji generirali struju”, kaže Yao.
„Smatrao sam kako je izloženost atmosferskoj vlazi od ključnog značaja i da su nanožice bjelančevina apsorbirale vodu, proizvodeći naponski gradijent preko uređaja.”
Uspjeli što drugi nisu
Prethodna su istraživanja s drugim vrstama nanomaterijala, poput grafena, u velikoj mjeri proizvela samo kratke provale električne energije, od samo nekoliko sekundi.
Nasuprot tome, Air-gen proizvodi stalan napon od oko 0,5 volti, s gustoćom struje od oko 17 mikroampera po četvornom centimetru. To nije mnogo energije, ali tim kaže kako bi povezivanje više uređaja moglo proizvesti dovoljno snage za punjenje malih uređaja kao što su pametni telefoni i druga osobna elektronika – sve bez otpada, i koristiti ništa osim unutarnje vlage (čak i u suhoj regiji kao što je pustinja Sahara).
„Krajnji cilj je stvaranje velikih sustava”, kaže Yao, pojašnjavajući kako bi mogli koristiti tu tehnologiju za napajanje domova preko nanožice ugrađene u zidnu boju.
„Jednom kada dosegnemo industrijsku razinu za proizvodnju žice, u cijelosti očekujem kako možemo proizvesti velike sustave koji će dati velik doprinos održivoj proizvodnji energije”.
Ostalo za riješiti: masovna proizvodnja i primjena
Ako postoji zastoj u realizaciji tog naizgled nevjerojatnog potencijala, to je ograničena količina proizvodnje nanožice G. sulfurreducens.
Srodna istraživanja jednog tima – mikrobiologa Dereka Lovleya, koji je prvi identificirao Geobacter mikrobe osamdesetih godina – mogla bi imati rješenje za to: genetski inženjering drugih buba, poput E. coli, kako bi se izveo isti trik u masivnim zalihama.
„Preobrazili smo E. coli u tvornicu bjelančevina nanožice”, kaže Lovley.
„S ovim novim skalabilnim procesom, opskrba proteina nanožicom više neće biti usko grlo za razvitak tih aplikacija”.
Nalazi istraživanja objavljeni su u znanstvenom žurnalu Nature.
S obzirom na to da se koronavirus širi svakim danom intenzivno u brojnim evropskim i svjetskim zemljama i da je trenutno ta brojka na globalnom nivou premašila 95.000 zaraženih i i da je umrlo 3.287 osoba, postavlja se pitanje kada bi zaraza mogla stati i da li će virus oslabiti toplije vrijeme?
O ovoj temi su pisali mnogi strani mediji i nekoliko njih je dolazilo do različitih zaključaka. Italijanski medij La Repubblica je ovu temu analizirao uvažavajući mišljenje stručnjaka Mattea Bassetija koji je inače direktor bolnice za zarazne bolesti San Marino u Genovi.
Još nije poznata priroda koronavirusa
On je tom prilikom pojasnio kako veliki problem predstavlja činjenica da se još nije otkrilo porijeklo i priroda koronavirusa iako su se provodila brojna istraživanja otkako se on pojavio.
“Do danas još nije utvrđeno da li je koronavirus u najvećoj mjeri povezan s prehladom i ne može se tvrditi da će on nestati s pojavom toplih dana. Naprimjer, ovaj virus iz iste porodice se pojavio 2014. godine, kada su bile zaražene deve na Bliskom Istoku, a tamo je klima izrazito topla. S druge strane, SARS koji je izbio krajem 2002., nestao je u julu 2003. godine”, pojasnio je Basseti za La Repubblicu.
I iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti su naveli kako će uvijek biti podijeljena mišljenja o slabljenju koronavirusa gdje će jedna strana misliti da temperatura ne može utjecati na koronavirus, dok će drugi ipak smatrati da će ona slabiti poput virusa sezonske gripe i obične prehlade koje se šire više u hladnijim mjesecima.
“A opet to ne znači da je nemoguće da se osoba razboli i od obične gripe i tokom ostalih mejseci u godini. Trenutno nije poznato da li će se infekcija koju izaziva koronavirus smanjiti dolaskom vrućina”, naveli su iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Strana novinska agencija Reuters je objavila tekst o ovoj temi gdje su se bazirali prije svega na samu prirodu koronavirusa i tu je utvrđeno da je ovaj virus nedovoljno dugo prisutan što je zapravo utjecalo na to da stručnjaci nisu imali dovoljno vremena da prikupe potrebne dokaze i istraže njegovo porijeklo.
“Ono što preostaje jeste praćenje analogije s drugim bolestima koje se šire na sličan način kao i koronavirus”, rekao je Paul Hunter, stručnjak za zarazne bolesti sa britanskog Univerziteta u Istočnoj Angliji.
Nije sigurno hoće li koronavirus nestati poput sezonske gripe
S druge strane, piše Reuters, stručnjaci znaju da respiratorne infekcije poput gripe, kašlja i prehlade mogu imati sezonski utjecaj koji olakšava predviđanje i zadržavanje epidemije bolesti.
Također je poznato da određeni uslovi okoline mogu povećati prijenos virusa poput hladnog vremena i vlage, ali i da je putanja epidemije uslovljena ponašanjem ljudi tokom zime.
Zimsko vrijeme također ima tendenciju da ljudi provode više vremena u zatvorenom gdje se okupljaju u grupama te to povećava rizik od infekcije.
Mnoge respiratorne infekcije, uključujući koronavirus, šire se kapljicama koje se oslobađaju kada zaražena osoba kašlje ili kihne. Prema stručnjacima za bolesti, kada je zrak hladan i suh, te kapljice imaju veću vjerovatnost da će duže lebdjeti u zraku – dalje putuju i zaraze više ljudi.
I njemački medij Deutsche Welle tematizirao je utjecaj temperature na koronavirus gdje je virolog Thomas Pietschmann pojasnio da li će proljeće dati mnogim ljudima nadu u zaustavljanju koronavirusa.
Ukoliko toplije vrijeme uspori širenje koronavirusa, onda bi se on mogao ponašati poput virusa sezonske gripe. Tada bi dolazak proljeća s porastom temperatura ubilo patogene i zaustavilo širenje bolesti COVID-19. Tako će sezona koronavirusa proći baš kao i godišnji val gripe koji počinje jenjavati čim se završi zima.
Međutim, kako je i virolog Pietschmann istakao, najveći problem je u tome što stručnjaci još ne mogu predvidjeti da li se koronavirus ponaša kao obični virus gripe jer još nije poznata njegova priroda, ali ni putanja.
“Ono što je posebno kod ovog virusa jeste činjenica da su se ljudi s njim prvi put suočili. Prema raspoloživim podacima iz Kine, možemo zaključiti da je virus samo jednom prešao sa životinje na ljude i da se od tada proširio”, kazao je Pietschmann.
Dodao je i to da za razliku od virusa gripe, s kojim su se gotovo svi u jednom trenutku izborili, ljudski imuni sistem nije spreman za “napad” korona patogenima.
“Uz to, vanjski uslovi na sjevernoj hemisferi trenutno su gotovo savršeni za brzo širenje virusa. Naprimjer, respiratorni virusi, tj. oni koji se šire dišnim putevima, imaju posebnu olakšicu kada je hladno vrijeme jer virusi imaju veću stabilnost pri niskim temperaturama. To je poput hrane koja se najbolje očuva u frižideru”, naveo je Pietschmann.
Također, struktura koronavirusa je drugačija. On je okružen lipidnim (masnim) slojem koji nije otporan na toplotu što podrazumijeva da se raspada pri porastu temperatura.
“Ostali virusi, poput norovirusa, stabilniji su jer se sastoje uglavnom od proteina i genetskog materijala”, dodao je Pietschmann.
Vlažnost zraka također utječe na prenosivost respiratornih virusa. Nakon što patogeni jakim kihanjem dospiju vani, oni doslovno “vise u zraku”. To objašnjava činjenicu da u hladnim i obično suhim zimskim danima, male kapljice zajedno s virusima, lebde u zraku duže nego kada je procenat vlage visok.
“Na taj način patogeni se mogu brzo širiti. Međutim, u početku to rade tiho i tajno. Od prvog kontakta s patogenima do prvih simptoma bolesti može proći nekoliko sedmica. Dužina ovog perioda inkubacije ovisi o karakteristikama i biologiji virusa”, istakao je virolog.
S obzirom na to da se vrijeme i način zaustavljanje širenja zaraze koronavirusom još ne može sa sigurnošću utvrditi, na kraju, proljeće i topliji dani ostaju samo kao nada da će se visokim temperaturama smanjiti njegovo djelovanje.
Također i vrijeme i sreća ostaju jedini saveznik koji će zapravo pokazati kada i gdje će prestati infekcije i bolesti koje izaziva koronavirus.
