U svakoj, pa i najtežoj situaciji, bitno je ‘izvući’ i podijeliti s ljudima informacije koje mogu biti korisne za njih i time voditi do olakšavanja i prevazilaženja krize, mišljenje je dr. Bakira Nakaša, infektologa u mirovini.
Svako otežavanje nepotrebnim informacijama nije prihvatljivo. Takve informacije, iako zanimaju ljude, a mogu, ako se plasiraju u javnost, izazvati strah i paniku, nisu nimalo korisne, naglasio je on u razgovoru za agenciju Fena povodom pandemije koronavirusa i uloge medija u ovakvim prilikama.
Psihološka i psihička priprema
– Neophodno je isticati nešto što u takvim situacijama doprinosi rješavanju ili poboljšavanju krize, pa takve priče plasirati u javnost. Naravno, ne treba prešutiti ozbiljnu situaciju koja nalaže interventnu mjeru, hitnu, a i to treba plasirati shvatljivo i na način koji govori da bez prihvatanja takvih mjera, možemo očekivati samo goru situaciju.
Trenutno, u Bosni i Hercegovini je ova kriza sigurno najaktuelnija tema, ne priča se o konsenzusima, entitetima, odbijanju sudjelovanja u radu određenih vladinih institucija, nego je sve podređeno smirivanju i zaustavljanju epidemije na način kakav su propisali struka i određene mjere – riječi su ovog ljekara.
Upitan za mišljenje o poduzetim mjerama, odgovorio je da je bilo dovoljno vremena od početka u Kini za sagledavanje toka epidemije, za psihološku i psihičku pripremu, za to da institucije preduzmu određene aktivnosti u regulisanju nekih protokola i nabavci potrošnog materijala.
– Ako se nije pristupilo na vrijeme, onda je to sada; međutim, sad je daleko teže biti korisnik neke nabavke koja će u trenutku kad tražimo, biti toliko dragocjena kao voda u pustinji, ali je ne možete dobiti odmah i na vrijeme. Iz tog razloga, postoje i prijatelji – prijateljske zemlje i saradnja. Treba iskoristiti takve veze s drugim zemljama koje mogu u ovakvim situacijama pomoći i Bosni i Hercegovini – njegove su riječi.
Dr. Bakir Nakaš podsjeća da je u ratnom periodu 1992- 1995. godina bilo međunarodne pomoći; ali pošto je u ovom slučaju riječ o pandemiji, i zemlje s kojima je bila dobra humanitarna suradnja, sad su također u krizi, pa se ne može očekivati brza reakcija međunarodne zajednice.
– Možda može u novčanim tokovima, ali svaka druga pomoć na koju smo ranije naučili, pomoć u lijekovima i potrošnom materijalu, medicinskim ekipama, sad je otežana.
Sad smo svi u situaciji da se oslanjamo na sopstvene resurse, pa je i to razlog zašto se mobilišu ljudi koji su, primjerice, u mirovini izvjesno vrijeme a mogu biti drugi ešalon u slučaju izražene potrebe za zdravstvenim kadrovima, što je nešto sa čim se ja sad najčešće susrećem – riječi su Bakira Nakaša.
U aktuelnoj situaciji panedmije koronavirusa, on ne očekuje italijanski ili španski razvoj događaja u Bosni i Hercegovini.
– Sigurno da je italijanski i španski scenario vezan i za mentalitet; to su mediteranske zemlje čiji su ljudi inače ležerniji, njihovo stanovništvo nije naviklo na brzu reakciju u kritičnim situacijama, a mi smo nedavno imali ratna zbivanja i iskusni smo u određenim situacijama koje su bile kritične, tako da imamo te kapacitete i vještine da se možemo brzo prilagođavati novim situacijama i stanju – naglašava ovaj ljekar.
Sa malim zakašnjenjem, smatra on, Bosna i Hercegovina je sigurno ozbiljno pristupila suočavanju s krizom.
– Svjedoci smo da je to dalo rezultate i u Kini, i tamo je prvih dana bila ‘ludnica’, imali ste izvještaje o hiljadama novih slučajeva, o stotinama umrlih unutar jedne ili dvije sedmice, međutim, Kina ima u strukturi države bogatu subordinaciju i hijerarhiju, a stanovnici su apsolutno disciplinirani i naučili su da se ponašaju prema propisanim mjerama. Čim su poduzeli karantinske mjere i sve što drugo su uradili, broj slučajeva je opao i zdravstveni sistem se mogao malo oporaviti.
Suzbijanje bolesti
Mi smo već sad poduzeli određene karantinske mjere; očekujem da će naredne biti još strožije i rigoroznije jer samim tim, ako smo prekinuli socijalni kontakt i onemogućili daljnje širenje virusa, učinili smo jako puno – kazao je dr. Bakir Nakaš.
Ne možemo djelovati na koronavirus u smislu vakcine ili nekih lijekova koji mogu ublažiti kliničku sliku; ne možemo promijeniti ni starosnu strukturu stanovništva ni bolesnički morbiditet niti činjenicu da neko boluje od kardiovaskularne i plućne bolesti, ali ono na šta se sigurno može uticati su socijalni kontakti i komunikacije jer vanjska sredina, ako je takva da nema limita ni barijera, omogućava širenje infekcije. Svako regulisanje kretanja i komunikacije će dovesti do poboljšanja, zaključio je.
Nakaš očekuje da poduzete mjere u BiH rezultiraju doprinosom organizovanog djelovanje u jednoj državi.
Sva virusna i bakteriološka oboljenja definitivno imaju zakonitosti ponašanja, naglasio je on, ističući da je koronavirus „novi“ u smislu da nema potpunih informacija o svemu onome što je poznato za druge viruse ispitivane vremenom u kliničkim laboratorijama.
– Ovdje nismo imali vremena ze testiranja, ovdje se sve ‘testira’ odmah, u realnosti. Danas pokušavate da razvijete vakcinu, ali je bitno da znamo strukturu ribonukleinske kiseline virusa i na određeni način, naši istraživači idu u smjeru – kako spriječiti, liječiti i umanjiti njegovu virulentnost i agresivnost – zaključio je Nakaš.
Definitivno, dodao je, iskustva iz svih zemalja pogođenih koronavirusom govore da je broj oboljele djece gotovo neznatan u odnosu na pacijente treće životne dobi.
– Sve zarazne bolesti imaju određeni model ponašanja; primjerice, ne kaže se uzalud ‘sezonska gripa’; u svakom slučaju, promjena godišnjih doba ili klimatskih uvjeta može povoljnije djelovati na sprečavanje i suzbijanje ovih bolesti – kazao je ljekar odgovarajući na pitanje da li toplije vrijeme može suzbijati širenje koronavirusa.
Kao najvažnije u ovom trenutku, građanima je poručio da što više smanje socijalne kontakte.
Dr. Bakir Nakaš, infektolog, bio je direktor Opće bolnice „Abdulah Nakaš“ u Sarajevu. Trenutno je u penziji, ali se na poziv sadašnjeg direktora Zlatka Kravića odazvao da ljekarskim angažmanom doprinese u borbi s epidemijom koronavirusa.
Izvor: N1
