Proteklih sedmica cijene goriva na svjetskom tržištu drastično su padale, no u Bosni i Hercegovini tek minimalno. Na pumpama su se mogli zabilježiti padovi od 10 do 25 feninga, a od danas i novi val smanjenja. Nadležni kažu, potrebno je neko vrijeme da se ti trendovi počnu primjenjivati i u našoj državi, no finansijski stručnjaci kažu pak suprotno, kako dizel tako i benzin, do sada su morali u prodaji biti ispod dvije marke. Trgovine s druge strane su obavezne držati cijene od 5. marta, no ima i onih koji iskorištavu situaciju.
Cijene nešto niže u odnosu na prošli mjesec. No, različite od pumpe do pumpe. Na pojedinim bilježimo cijenu od 2,16 za litar dizela, na drugim pak 2,11, na trećim dvije marke. Nadležni kažu, očekuje se dodatni pad.
“Ja mislim da se to već događa zbog toga što ti otežani putevi snabdijevanja robe i repromaterijala, jeste da su još uvijek otežani, ali uspjeva se postići snabdijevanje, ono funkcionira, tako da će se i u ovom segmentu poboljšati stanje i naravno da će doći do određenog pada”, smatra Zijad Sinanović, VTK BiH.
Cijene dizela i benzina po litru trenutno su najjeftinije u Sjevernoj Makedoniji i Crnog Gori, kada je riječ o regionu. No, cijene u Bosni i Hercegovini su gotovo pa jednake kao one u Sloveniji i Hrvatskoj.
Reagovali su iz Naftnog komiteta BiH zbog, kako kažu, natpisa u pojedinim medijima da su cijene goriva u Hrvatskoj trenutno jeftinije nego u BiH, uprkos činjenici da je Hrvatska članica EU i da je tamošnji životni standard znato veći nego u BiH, no iz Naftnog komiteta kažu zaključno s jučerašnjim podacima prosječna cijena dizela u Hrvatskoj je za osam posto viša nego u BiH, a benzina viša za tri posto.
Ekonomisti stava- cijene goriva u BiH davno su trebale pasti. A država je, štaviše, morala reagovati, na način da privremeno ukine akcize.
“Cijene goriva, govorim o sirovoj nafti, nisu bile ovakve od 1998. godine, a prije toga su na ovom nivou bile 1934. godine. Na nivou 1998. po toj cijeni, cijena goriva bi davnih dana trebala da je ispod jedne i po marke uzimajući u obzir i akcize i inflaciju itd. Smatram da naftaši u BiH koriste situaciju”, ocjenjuje Sanel Halilbegović, profesor finansija.
A šta je s cijenama životnih namirnica? Brašna ima, ulja ima, no, da li će biti neophodnih materijala za pakovanje s obzirom na to da oni nisu na esencijalnoj listi? Preduzeća funkcionišu po principu da se neophodni materijali nabavljaju u onoj količini koliko je u datom trenutku neophodno, kaže profesor Halilbegović.
“Vrlo je bitno da ljudi shvate da nije samo poenta u brašnu, poenta je kako zapakovati to brašno, kako isprintati sve potrebne informacije na njemu… za sve je to potrebna aparatura”, pojašnjava Halilbegović.
Entitetske vlade su svjesne, tvrde nadležni izazova. Prate situaciju, donose mjere. Razloga za paniku bar kada je riječ o opskrbi u ovom trenutku, tvrde, nema.
“Situacija na tržištu je takva, da je naš realitet da smo mi dominantno naslonjeni na uvoz što se tiče roba široke potrošnje i zbog toga što više kupujemo domaće proizvode da i na taj način svojim ekonomskih, potrošačkim povjerenjem dajemo vjetar u leđa domaćim proizvođačima i na taj način smanjimo rizik od rasta cijena iz uvoza”, kaže Zlatan Vujanović, ministar trgovine FBiH.
Cijene u trgovinama su odlukama vlada zamrznute na datum 5. mart. No, tržišni inspektori dnevno bilježe hiljade poziva građana o neregularnostima. Na čak 125 adresa, koje su kontrolisane – utvrđeno je neracionalno povećanje cijena. Izrečene kazne od preko 210 hiljada KM. No, ima i svijetlih primjera.
“Bili smo uvjereni, kroz same inspekcijske nadzore i kontrolišući ulazne fakture, da su nabavne cijene pojedinih roba koje se nalaze na listi kao prilog Odluke o zamrzavanju cijena sa 5. 3. te nabavne cijene su bile više od onih sa 5. 3. tako da je očigledno da su ti privredni subjekti svjesno išli u minus, i svjesno podnosili teret, kao i svi mi”, otkriva Anis Ajdinović, direktor FU za inspekcijske poslove.
Prijave građana, kao i kazne nadležnih, najčešće se odnose na enormna povećanja cijena brašna, ulja, te medicinskih maski, rukavica. Uz svu volju nadležnih, trgovina je više nego inspektora.
izvor: N1