Na današnji dan 1993. godine u saobraćajnoj nesreći kod Ingolstadta poginuo je jedan od najboljih košarkaša u historiji evropske košarke – legendarni Dražen Petrović.
Nakon utakmice reprezentacije Hrvatske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo koja se igrala u Wroclawu Petrović je odlučio da ne putuje u Zagreb avionom iz Frankfura sa saigračima. Po Dražena je automobilom došla njegova tadašnja djevojka, mađarska manekena i košarkašica – Klara Szalantzy, a s njima je putovala i košarkašica iz Turske – Hilal Edebal.
Prema izvještaju policije iz Ingolstadta do nesreće u kojoj je život izgubio Petrović došlo je na autocesti “Autobahn 9” nakon što je vozač kamiona izgubio kontrolu i prešao u suprotnu traku. Vozač kamiona pokušao je izbjeći sudar s automobilom u svojoj traci, izgubio je kontrolu nad vozilom, probio bankinu i blokirao suprotnu traku. Nekoliko sekundi kasnije Volskwagen Golf 2 u kojem je bio Petrović udario je u kamion, a legendarni hrvatski košrakaš koji je bio na mjestu suvozača poginuo je na mjestu događaja. Utvrđeno je i kako je vidljivost tog dana bila izuzetno loša, a Petrović je u trenutku nesreće spavao.
Petrović je karijeru počeo u rodnom Šibeniku na legendarnom Baldekinu, a nakon toga 1984. godine prešao je u redove Cibone. Sa ekipom iz Zagreba osvojio je dvije titule prvaka Evrope, a nakon četiri godine u redovima Cibone prešao je u Real Madrid s kojim je osvojio Kup pobjednika kupova. Dok je nosio dres Cibone najbolje partije pružao je upravo protiv Kraljeva. U susretima protiv najtrofejnijeg evropskog kluba gotovo je redovno postizao 40 ili više poena. Najmanje je ubacio upravo u finalu 1985. godine koje je Cibona riješila u svoju korist rezultatom 87:78 (36 poena).
U dresu Cibone košarkaški Mozart postavio je i rekord po broju postignutih poena na utakmici. Legendarnog Radivoja Koraća nadmašio je za 38 poena. Olimpija nije na vrijeme prijavila ekipu za utakmicu sa Cibonom, na utakmicu su doputovali juniori, a Dražen je brojao do 112. U Realu je Dražen proveo jednu sezonu, a u finalu pomenutg Kupa pobjednika kupova postigao je 62 poena u pobjedi protiv Caserte legendarnog Oscara Schmidta.
Nakon dolaska u NBA ligu u Portlandu za koji je igrao Clyde Drexler nije dobio pravu priliku. Nakon dvije godine prešao je u redove New Jersey Netsa i pokazao sav svoj talenat i kvalitet. Protiv Houstona Rudyja Tomjanovicha postigao je 44 poena što mu je i rekord karijere u NBA ligi, a iako je uvršten u treću petorku lige nije dobio poziv za nastup na All-Staru.
Kada je trebao ponovo odlučiti o svojoj budućnosti (ostanak u NBA ligi ili odlazak u Panathinaikos) dogodila se tragedija u kojoj je poginuo košarkaški Mozart. Posljednju utakmicu odigrao je u dresu reprezentacije Hrvatske u Wroclawu protiv Slovenije dan prije tragične nesreće kod Minhena.
Dražen je dva puta bio klupski prvak Evrope, reprezentativni prvak Evrope, prvak svijeta i srebreni s Olimpijskih igara 1992. godine. Član Kuće slavnih u Springfieldu je od 2002. godine, a njegov dres s brojem 3 nalazi se pod svodovima dvorane Netsa.
Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine u više odvojenih akcija na području Hercegovine privremeno su oduzeli 7.305 paklica cigareta i 19,5 kg rezanog duhana, bez akciznih markica ukupne tržišne vrijednosti 43.395 KM.
U mjestu Borci, općina Konjic, privremeno je oduzeto 6.740 paklica cigareta, koje nisu bile obilježene akciznim markica UIO. Aktivnosti na terenu proveli su službenici Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja iz regionalnog centra UIO u Mostaru u saradnji sa policijskim službenicima Konjic. Vrijednost privremeno oduzete robe procjenjuje se na 37.070 KM.
Na području Trebinja, Bileće, Čapljine i Ljubuškog službenici Grupe za prečavanje krijumčarenja i prekršaja privrmeno su oduzeli 565 paklica cigareta i 19,5 kg rezanog duhana. Predmetna akcizna roba ukupne tržišne vrijednosti 6.325 KM, pronađena je na više lokacija i nije bila obilježena akciznim markicama UIO
U aktivnostima na terenu ovlašteni službenici UIO su koristili specijaliziranu opremu koju je Upravi donirala Vlada SAD-a putem Programa EXBS.
UIO BiH poziva sve građane da na otvorenu liniju 080 02 06 07 prijave svaki oblik utaje carine ili PDV-a, ili nelegalnu prodaju trošarinskih proizvoda. Svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni.
Nisu samo građani Bosne i Hercegovine nezadovoljni radom pravosuđa. Evropska unija (EU), koja je uložila milione eura u izgradnju pravosudnih institucija i jačanje njihovih kapaciteta, dijeli to nezadovoljstvo, te su, sudeći prema posljednjim reakcijama, odlučili glasno progovoriti o njemu.
Zbog “zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme u proteklim godinama”, Evropska komisija je pismom obavijestila šefa Visokog sudskog i tužilačkog vijeća(VSTV) BiH Milana Tegeltiju da preispituju podršku pravosuđu putem te institucije, a šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler otvoreno je iskazao nezadovoljstvo radom pravosuđa i VSTV-a.
S druge strane, oni koji su trebali biti personifikacije efikasnog, nezavisnog i modernog pravosudnog sistema i u čije su usavršavanje BiH i EU uložili velika sredstva su u međuvremenu izrasli u političke marionete koje se “potkivaju” po kafanama, kradu mobitele iz dokaznih materijala ili ovjekovječeni snimcima nadzornih kamera podmeću dokaze.
Sistem koji je omogućio nedodirljivost osoba čiji profesionalni i moralni integritet ne “pokriva” ni potrebu za prisvajanjem mobitela ili novca iz dokaznog materijala je platforma koju, očigledno, nisu spremni promijeniti i koju grčevito čuvaju uz podršku političkih mentora čije predmete zauzvrat deponuju duboko u rijetko otvarane prašnjave ladice.
Zbog situacije u pravosuđu, koja je temelj svih ostalih izazova sa kojima se naša zemlja suočava, je Brisel, prema informacijama Faktora, i prije zvaničnih kritičkih istupa počeo raditi na ispravljanju anomalija koje onemogućavaju vladavinu prava.
Jedan od najvažnijih segmenata novog pristupa je razbijanje sistema koji omogućava nedodirljivost pravosudnih zvaničnika. Taj sistem obesmišljava postojanje Ureda disciplinskog tužioca, s obzirom da je bez “dobre volje” članova VSTV-a efikasnost tog Ureda maksimalno ograničena, čemu je javnost imala priliku svjedočiti u aferi “Potkivanje”. Tada je, podsjetit ćemo, Ured podnio tužbu protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, ali je Disciplinska komisija, koju su činile Tegeltijine kolege, tu tužbu rutinski odbacila.
Evropska komisija je 11. februara ove godine dopisom upozorila VSTV da poduzme hitne korake s ciljem uspostave posebne jedinice za integritet u okviru Sekretarijata VSTV-a. Ta jedinica bi trebala provjeravati imovinske kartone članova Vijeća, ali ona još uvijek nije formirana.
Nedodirljivost pravosudnih zvaničnika je u posljedičnoj vezi sa nedodirljivošću političkih zvaničnika čiju kontrolu nad pravosuđem je prepoznala i EU.
Nekoliko je predmeta koji su, prema našim informacijama, “zapali za oko” zvaničnicima EU-a, a koji savršeno ilustriraju postojanje političke kontrole nad pravosuđem. Zanimljivo je da se uglavnom radi o aferama u kojima su glavni akteri zvaničnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Pavlović banka
Jedan od tih predmeta je “Pavlović banka”, u okviru kojeg je Tužilaštvo BiH, “istražujući” sumnjivi kredit Milorada Dodika u toj banci za kupovinu vile na Dedinju, hapsilo i ispitivalo sve osim glavnog aktera priče – Milorada Dodika.
Protiv Dodika, vlasnika Pavlović banke Slobodana Pavlovića, te još nekoliko osoba je podnesena krivična prijava jer su nezakonitim aktivnostima šefu SNSD-a 2008. godine omogućena novčana sredstva u iznosu od 1.468.373,00 KM po osnovu navodnog kredita. Dodik je za 750.000 eura kupio vilu u Beogradu, tvrdeći da je to uradio kreditom od Pavlović banke, ali se ispostavilo da je kredit uzeo tek godinu dana kasnije.
Bobar banka
Imao je Dodik “sreće” i kada je u pitanju predmet “Bobar banka”, u kojem se optuženi terete da su, djelujući kao organizirana grupa, finansijskim kriminalom i različitim zloupotrebama napravili štetu od 122,5 miliona KM i doveli Bobar banku do propasti.
Protiv bivšeg glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića je Ured disciplinskog tužioca pokrenuo istragu jer su se pojavili transkripti presretnutih telefonskih razgovora između Dodika i novinara Mate Đakovića, u kojima se, navodno, potvrđuje da će istrage protiv Dodika u predmetima “Bobar banka”, “Pavlović banka”, ali i u aferi “Kilogram zlata” biti obustavljene.
Zgrada Vlade RS-a
Ranije je, podsjećamo, Osnovni sud u Banjoj Luci oslobodio Dodika optužbi da je od januara 1998. do kraja 2000. godine isplatama po raznim osnovama oštetio budžet RS-a za 3,17 miliona KM, a protiv njega su obustavljane istrage vezane za izgradnju autoputa Banja Luka – Bosanska Gradiška, te izgradnju zgrade Vlade RS-a u Banjoj Luci.
Vrlo je zanimljivo da su predmet protiv Dodika koji se odnosio na izgradnju zgrade Vlade RS-a i čuveni predmet “Reket”, u kojem su glavni akteri bili zvaničnici Socijaldemokratske partije (SDP), nakon Općih izbora 2010. godine, na kojima su ove dvije stranke pobijedile, iz Tužilaštva BiH proslijeđeni Specijalnom tužilaštvu RS-a, odnosno Tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS), što je prethodilo propašću tih predmeta.
Reket
U predmetu “Reket” su za organizirani krminal osumnjičeni tadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, potpredsjednik te stranke i tadašnji načelnik Općine Novi Grad Damir Hadžić, te direktor građevinske firme “Butmir” Husein Hasibović. Istraga je pokrenuta zbog pokušaja uzimanja 2,2 miliona KM mita od predsjednika Uprave “ASA holdinga” Nihada Imamovića i drugih privrednika za usvajanje regulacionog plana “Alipašin most 7” u općini Novi grad Sarajevo. Tužilac je naredio istragu nakon što je Federalna uprava policije u oktobru 2009. godine podnijela krivične prijave protiv Hadžića i Hasibovića. Pokušaj uzimanja mita prijavio je Nihad Imamović, koji bez usvajanja regulacionog plana “Alipašin most 7” nije mogao nastaviti gradnju stambeno-poslovnog objekta u sarajevskom naselju Otoka.
Referendum
U posebnom fokusu EU-a je predmet “Referendum”, kojeg je svojom optužnicom obesmislilo Tužilaštvo BiH. Iako sam Dodik nije skrivao da stoji iza organizacije neustavnog referenduma o “danu RS-a”, čime je narušio ustavnopravni poredak BiH, Tužilaštvo BiH je propustilo optužiti tadašnjeg predsjednika entiteta RS. U konačnici je optužnicu protiv članova Komisije za provođenje referenduma odbio Sud BiH.
“Čović i ostali”
I predmeti koji se odnose na Dodikovog dugogodišnjeg političkog partnera, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, su zaslužili pažnju zvaničnika EU-a.
U tom se kontekstu spominje predmet “Čović i drugi”, u kojem je šefa HDZ-a BiH krajem 2006. godine Sud BiH nepravosnažno osudio na pet godina zatvora zbog optužbi da je za vrijeme obnašanja dužnosti federalnog ministra finansija vlasnicima firme “Lijanovići” omogućio izbjegavanje plaćanja carinskih taksi. Nakon žalbenog postupka, Sud BiH se u julu 2008. godine proglasio nenadležnim, te je predmet ustupljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Međutim, originalni dokazi u tom predmetu su “misteriozno nestali” na putu iz jednog u drugo tužilaštvo.
Živko Budimir
S druge strane, oni zvaničnici koji se nisu uspjeli “izboriti za naklonost” pravosuđa su nerijetko bivali žrtve istog, te su procesuirani zbog nepostojećih ili čak benignih prekršaja u poređenju sa navedenim aferama. Jedan od najupečatljivijih takvih predmeta je onaj koji se vodio protiv bivšeg predsjednika FBiH Živka Budimira, koji je 2012. godine bio prepreka za rekonstrukciju federalne vlasti, koju su trebali činiti SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990. Optužbe na račun navodne Budimirove zloupotrebe položaja su okončane oslobađajućom presudom.
Taj predmet neodoljivo podsjeća na aktuelni predmet “Respiratori”, u kojem je među optužene “uguran” i federalni premijer Fadil Novalić, čime se on nastoji eliminirati iz Vlade FBiH, što bi otvorilo prostor nekim drugim političkim opcijama da preuzmu punu kontrolu nad ovim entitetom.
Tužilaštvo BiH ima vrlo selektivan pristup pravdi koji se ne ogleda samo u imenima optuženih u predmetu “Respiratori”, već i u, primjera radi izostanku reakcije na aferu “mobilna bolnica” u entitetu RS.
Ta selektivnost nije svojstvena samo Tužilaštvu BiH već i nižim pravosudnim institucijama. Pohvalna je namjera Općinskog suda u Sarajevu da se istraži odgovornost aktera afere “Asim”, ali je vrlo znakovit izostanak bilo kakve reakcije na aferu “Mašić”, na koju je ukazao bivši generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić.
– Zato su mi pomalo smiješne bile kritike SDP-a na račun afere “Asim” i organizovanja izbora unutar sarajevske SDA – napisao je Čengić u dokumentu u kojem detaljno govori o zloupotrebama položaja i ucjenama koje su prethodile izboru Damira Mašića za predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a Sarajevo.
Sumnjiva dugovanja SDP-a prema hrvatskoj firmi umiješanoj u pranje novca, te prema firmi iz Širokog Brijega su nakon prijave organizacije Transparency Intrnational postale predmet istrage Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Međutim, sudeći prema reakcijama, za eventualne neregularnosti koje su Transparency International i cjelokupna javnost u BiH prepoznali u SDP-ovim relacijama sa tim firmama nema interesovanja među pravosudnim institucijama.
Ratni zločini
Odnos Tužilaštva BiH prema procesuiranju ratnih zločina savršeno ilustrira pristrasnost i političku kontrolu nad radom te pravosudne institucije.
Nakon presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ratni zločini HVO-a i pripadajućih vojnih, paravojnih i policijskih formacija za Tužilaštvo BiH ne postoje. U prošloj godini je najviše optužnica podignuto protiv pripadnika Vojske RS-a, njih 20, u kojima je optuženo ukupno 27 osoba, od kojih su četiri nedostupne pravosudnim institucijama BiH.
S druge strane, protiv pripadnika Armije RBiH su podignute tri optužnice, ali je njima obuhvaćeno čak 18 osoba, čime Tužilaštvo nastoji izmijeniti karakter ratnih dešavanja u BiH, na način da se zločini Armije RBiH predstavljaju kao sistemski zločini u kojima je učestvovao veći broj pripadnika, dok su zločini Vojske RS-a uglavnom bili postupci “neodgovornih pojedinaca”.
udbina predmeta iz kategorije “A”, koje je MKSJ proslijedio domaćim pravosudnim institucijama, je obavijena velom tajne. Niko ne zna šta se desilo sa više od 800 predmeta u kojima su okončane istrage, a u kojima su obrađeni uglavnom zločini nad Bošnjacima.
– U Tužilaštvu BiH je ostalo 190 osoba sa oznakom “A”. Ostali su predmeti proslijeđeni ostalim tužilaštvima. Niko se ne brine za to šta se tamo dešava – pravdala se Tadić na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Umjesto 190 osoba koje je MKSJ svrstao u kategoriju “A”, Tužilaštvu BiH je prioritet, primjera radi, procesuiranje Sakiba Mahmuljina za navodno granatiranje Kalinovika, dok, s druge strane, za opsadu Goražda, u kojoj je poginulo više od 4.000 osoba, niko nije odgovarao.
Među domaćim političkim elitama postoji barem deklarativna opredijeljenost za evropske integracije, a upravo je jačanje vladavine prava, kako je kazao Sattler, suština tog integracionog procesa. Mijenjanje postojećeg pravosudnog sistema, njegovo temeljno reformiranje, prioritet je za BiH i to ne samo u kontekstu evropskog puta. Usvajanje novog Zakona o VSTV-u, koji se skriva u ladici HDZ-ovog ministra pravde Josipa Grubeše, trebao bi biti prvi korak na tom putu.
Prvog radnog dana u junu, hrvatski poslodavci su na penziono osiguranje prijavili 1.388 novozaposlenih radnika. Ukupan broj osiguranika na početku meseca bio je milion i 520 hiljada, što je oko 6.000 zaposlenih više nego krajem aprila, dok je karantin bio u punom jeku.
Hrvatska je iz izolacije izašla s približno jedan posto manje zaposlenih u odnosu na stanje koje je imala sredinom marta, piše Večernji list, ali kako je njihova ekonomija podložna velikim sezonskim promjenama – realniju sliku stanja na tržištu rada poslije korone, daje poređenje s istim razdobljem prošle godine.
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, kaže da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme imala 51.000 zaposlenih više, odnosno milion i 578 hiljada osiguranika. Tih 50-ak hiljada izgubljenih radnih mesta, posljedica su korone, i prije svega su se desila u turizmu, trgovini, transportu, uslužnim sektorima.
Na proljeće i ljeto 2019, hoteli i restorani su zapošljavali oko 30.000 radnika više nego danas, trgovina njih osam hiljada više, prijevoz – oko 2.000, a poljoprivreda je zadržala zaposlenost. Građevinski sektor je u plusu za oko četiri hiljade radnika.
Veliku potražnju za građevinskim radnicima i majstorima podstaknuo je zemljotres, jer su vlasnici oštećenih zgrada i kuća sami krenuli u obnovu.
– Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi kuna. Nikada nijedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika, poslodavaca i privatnog sektora – tvrdi Plenković, koji kampanju za novi mandat temelji na zaustavljanju epidemije i snažnoj pomoći privredi.
Za razliku od Amerike, gdje je nezaposlenost eksplodirala, Evropa je ipak uspjela da sačuva radna mjesta tako što je uvela programe subvencija, bilo da je riječ o kraćem radnom vremenu, ili o podršci za preduzeća.
U Hrvatskoj se broj nezaposlenih osoba, od uvođenja karantina, popeo na 17 posto, u Austriji se udvostručio, a Njemačka je u maju dobila oko 169 hiljada novozaposlenih, uz oko 10 miliona zaposlenih kojima država pokriva primanja.
Hrvatska traži zidare
S Ekonomskog instituta Zagreb navode da je u Hrvatskoj stepen potražnje za radom još uvek daleko ispod onog prije pandemije. Na primjer, u odnosu na maj 2019., u istom mesecu 2020. potražnja je bila niža oko 40 posto, s tim što sada ima najmanje interesa za nekad najtraženija zanimanja.
Potražnja za trgovcima, konobarima i kuharima pala je 72, 85 i 74 posto, u odnosu na maj 2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim pokazateljima su zanimanja vezana za sanaciju pandemije i zagrebačkog zemljotresa.
U odnosu na maj prošle godine, sada se traži 57 posto više zidara, te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za ljekarima i stomatolozima ide na 21 procenat.
Skraćenje radne sedmice
Gledajući regionalno, Ekonomski institut ističe da sve hrvatske regije bilježe značajan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran.
U maju 2020. u odnosu na isti mjesec prošle godine, taj pad se mjeri sa 70 i 68 posto. Socijalni partneri počeli su pregovore o modelu subvencioniranja skraćene radne sedmice, pa se očekuje u narednim danima očekuju detalji.
Jutros je u većem dijelu Bosne i Hercegovine sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.
Temperature zraka u 8.00 sati (°C): Bjelašnica 8; Sokolac 11; Ivan Sedlo 13; Livno 15; Grude 16; Bugojno, Sarajevo, Trebinje 17; Banja Luka, Doboj, Sanski Most, Široki Brijeg, Tuzla 18; Mostar, Neum, Prijedor 19; Bihać 20; Gradačac 22; Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 936 hPa, za 6 hPa je niži od normalnog i lagano raste.
Danas će u nešoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne porast naoblake u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne može usloviti pljuskove i grmljavina. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Dnevne temperature od 23 do 29 °C.
U Sarajevu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Dnevna temperatura oko 26 °C.
U julu bi trebalo početi snimanje filma i serije o legendarnom pjevaču Tomi Zdravkoviću. Film pod nazivom „Toma“ udruženim sanagam realizirat će Dragan Bjelogrlić, Željko Joksimović i Bane Obradović.
Bjelogrlić je za medijie u Srbiji kazao da je to ustvri ideja Joskimovića i Obradovića, a on je njihovu ponudu za saradnju s radošću prihvatio.
Neprevaziđeni boem
On ističe da da to neće biti samo biografija legendarnog pjevača, već je tema fenomen Tome Zdravkovića, koji je umro 30. septembra 1991. Špekulira se da bi upravo 30. septebra 2021., na 30. godišnjicu smrti, trebala biti premijera „Tome“.
O glumačkoj postavi se ne znam ništa, a špekulacije da bi Tomu mogao igrati Goran Bogdan su iz produkcijkog tima demantirali. Traži se i glumica koja će tuačiti Silvanu Armenulić. Njihov slučajni susret, tvrde mnogi, odredio je Tominu karijeru.
Armenulić: Sudbinski susret s Tomom urodio je saradnjom
– Tomu pamtimo kao muzičku legendu koja se više ne rađa. Ono što mogu da kažem jeste da će za 30. godišnjicu biti snimljen film – izjavio je Obradović.
Neprevaziđeni boem i kralj kafana umro je u Beogradu u 53. godini. Svoje pjesme o ljubavi i patnjama nije samo komponovao i izvodio, on ih je i živio.
Detalji iz života
Novica Zdravković, Tomin brat, za „Avaz“ je nedavno kazao kako je ispričao Bjelogrliću detalje iz Tominog života, onoliko koliko mu je bilo potrebno za film.
– Bilo bi lijepo da se snimi taj film. Uglavnom, Bjelogrlić je već prikupio materijal, a snimanje iskreno ne znam kada će početi. Ideja za film potekla je ustvari od Željke Joksimovića. Mislim, mnogi su se bavili tom idejom, ali je na kraju Željko sa Bjelogrlićem ušao u tu priču. Ono što je bilo do mene, ja sam odradio – kazao je Novica.
Monteno mu je napisao „Pesme moje“
Tekstove svojih pjesama Toma Zdravković je uglavnom je pisao sam i većina je autobiografskoga sadržaja. Iza sebe je ostavio hitove “Da l’ je moguće”, “Danka”, “Dotak’o sam dno života”, “Ej, Branka, Branka”, “Tužno leto”, “Sliku tvoju ljubim”, “Kafana je moja sudbina”, “Prokleta nedelja”, “Jelena” i “Za Ljiljanu”.., Veliki prijatelj Tome Zdravkovića bio je Kemal Monteno koji je za njega napisao pjesmu “Pesme moje”.
Ženio se četiri puta, a za njega kažu da je sve što je zaradio potrošio na kafanu i žene.
Smrt Džordža Flojda (Georgea Floyda), Afroamerikanca koji je umro usljed policijske brutalnosti prilikom hapšenja u Minesoti, 25. maja, potaknuo je proteste širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali i svijeta.
Protiv Dereka Čavina (Chavina), policajca za kojeg tužioci kažu da je držao koljeno na vratu Flojda gotovo devet minuta, podnesena je tužba za ubojstvo drugog stepena. Još trojica njegovih kolega optuženi su za pomaganje i podržavanje ubistva. Sva četvorica službenika su otpuštena.
Tokom jučerašnjih protesta guverneri u 32 države i Vašingtonu, aktivirali su više od 32.400 pripadnika Nacionalne garde.
Gradonačelnik Mineapolisa izviždan
Gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Frej (Jacob Frey) izbačen je iz protesta nakon što je rekao da ne podržava uklanjanje policije.
Demonstrant je pitao Freja podržava li odbranu od policijske uprave, međutim, on nije odgovorio na to pitanje i umjesto toga rekao je da “ne podržava potpuno uklanjanje policije.”
Velika skupina demonstranata okupila se i u blizini Bijele kuće koja je posljednjih dana dobila nove zaštitne ograde po naredbi američkog predsjednika Donala Trampa (Trump). Demonstranti su skandirali: Iselite ga odavde! Iselite ga!
Nisu izostale ni psovke. Hiljadama ljudi na ulicama Vašingtona pridružila se i Mjurijel Bouser (Muriel Bowser), gradonačelnica Vašingtona. A na Twitteru je pozvala građane da glasaju protiv Trampa na izborima u 11. mjesecu.
Građani su izašli na ulice širom svijeta, od Pariza do Seula.
U skoro svim većim svjetskim gradovima na ulicama su se okupile hiljade ljudi. Više o protestima u svijetu čitajte ovdje.
Zabilježeni su i neredi u kojima je bilo i povrijeđenih, policija je u nekoliko gradova patrolirala na konjima, detaljnije o neredima, pročitajte ovdje.
Drugu godinu zaredom, 7. juna/lipnja širom Planete se obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane (WFSD – World Food Safety Day), kojim se ukazuje na bezbroj prednosti sigurne i zdrave hrane.
Nakon što je u decembru/prosincu 2018. godine Generalna skupštine Ujedinjenih nacija (UN) usvojila Rezoluciju o proglašenju Svjetskog dana, ovo pitanje dobija sve više na značaju, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
– Svaki deseti stanovnik Zemlje imao je ili ima problema sa kvalitetom i zdravljem hrane, odnosno se razbolio usljed nesigurne ili kontaminirane hrane. Sigurna i zdrava hrana je neophodna za promicanje zdravlja i okončanje gladi, dva od sedamnaest ciljeva Agende za održivi razvoj 2030. godine, ističe magistar upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane i Quality manager (QM) u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Benjamin Čaušević.
Utjecaj na ekonomiju
Nesigurna hrana ima ogroman uticaj na zdravlje ljudi i ekonomiju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) procjenjuje da se više od 600 miliona ljudi razboli, a 420.000 umre svake godine od konzumiranja hrane onečišćene bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili hemikalijama. Prema podacima Svjetske banke, nesigurna hrana košta male i srednje kompanije stotinjak milijardi eura godišnje. Nesigurna hrana također ograničava trgovinu.
Bolesti koje se prenose hranom obično su zarazne ili toksične prirode najčešče uzrokovane od strane bakterija, virusa, parazita ili hemikalija i drugih tvari koje ulaze u tijelo putem kontaminirane hrane ili vode. Bolesti ometaju i opterećuju zdravstvenih sistem, nacionalne ekonomije, turizam i trgovinu. Vrijednost trgovine hranom je otprilike 10 posto ukupne godišnje trgovine na globalnom nivou. Sigurna hrana je presudna, ne samo za bolje zdravlje čovjeka, nego i za ekonomski razvoj i međunarodni ugled svake zemlje, navode iz Instituta.
Klimatske promjene uveliko utiču na proizvodnju hrane, kao i na njenu sigurnost, a važan aspekt je i otpad od hrane, bilo da je animalnog ili biljnog porijekla. Sigurnost hrane se nerijetko uzima “zdravo za gotovo”. Često je to nebitan – problem, dok ne dobijete trovanje hranom. Hrana koja je onečišćena štetnim bakterijama, virusima, parazitima ili hemijskim tvarima uzrokuje više od 200 bolesti – u rasponu od dijareje do karcinoma, ističe Čaušević.
Ovaj međunarodni dan prilika je za jačanje napora kako bismo osigurali da hrana koju jedemo bude sigurna. Dobre higijenske prakse u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru pomažu smanjenju nastanka i širenja bolesti koje se prenose hranom. Bilo da proizvodite, prerađujete, prodajete ili pripremate hranu, imate važnu ulogu u njezinoj sigurnosti. Svi u prehrambenom lancu su odgovorni za sigurnost hrane, kažu u Institutu.
Svjetski autoriteti iz oblasti hrane pozvali su sve da podignu svijest o sigurnosti hrane i da svi koji sudjeluju u prehrambenim sistemima, moraju imati više odgovornosti. Cilj je privući pažnju i potaknuti akcije za sprečavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima koji se pojavljuju u proizvodnji hrane, sa naglaskom na sigurnost hrane, javno zdravstvo, ekonomski prosperitet, poljoprivredu, pristup tržištu, turizam i održivi razvoj.
U INZ kažu da su mjere koje su moguće neprestano pozivanje na akciju, osiguranje i uzgajanje, održavanje i konzumiranje sigurne (zdrave) hrane, te udruživanje da bi ona ostala takva. U njima učestvuju svi koji proizvode, obrađuju, prevoze, skladište, distribuiraju, prodaju, pripremaju, poslužuju i konzumiraju hranu; ali i utjecajne osobe sa društvenih medija i općenito javnost, posebno mladi.
Ko su odgovorni
Na “spisku” odgovornih su i državni organi, donositelji politika i odluka, poljoprivrednici i proizvođači hrane, kontrolori, regionalna ekonomska tijela, organizacije UN-a, razvojne agencije, trgovačke organizacije, grupe potrošača i proizvođača, akademske i istraživačke institucije i subjekti privatnog sektora – svi moraju zajedno raditi na pitanjima koja se tiču svih nas, globalno, regionalno i lokalno. Saradnja je potrebna na mnogim nivoima – između sektora i obavezno – preko granica, jer bilo kakve mjere na jednom polju, neće postići ništa ili će pomoći veoma malo.
– Sigurnost hrane odgovornost je svakoga, a samim tim i svačiji posao. Danas se hrana obrađuje u većim količinama i distribuira na većim udaljenostima nego ikad prije. Multidisciplinarna saradnja svih sudionika u lancu opskrbe hranom, kao i dobro upravljanje i poštivanje propisa doprinosi boljoj sigurnost hrane. Primjena pristupa “One Health” (Jedno-jedinstveno zdravlje) poboljšava sigurnost hrane, navodi Čaušević.
Dvije UN agencije, FAO i WHO su veoma bitni u ovom “lancu”. FAO pomaže zemljama članicama u sprečavanju, upravljanju i reagiranju na rizike povezane s proizvodnjom hrane, dok WHO olakšava globalnu prevenciju, otkrivanje i reagiranje na prijetnje javnom zdravlju povezan s nesigurnom hranom. Obje organizacije rade na tome da pomognu osigurati povjerenje potrošača u povjerenje u sigurnu opskrbu hranom.
Standardi hrane “Codex Alimentarius” pomažu u zaštiti zdravlja i olakšavaju trgovinu. Komisija “Codex Alimentarius”, kojom upravljaju FAO i WHO, uspostavlja hranu utemeljenu na naučnim dostignućima, standarde, smjernice i kodekse prakse koji osiguravaju sigurnost i kvalitetu hrane, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, povodom 7. juna/lipnja, Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Slabija frekvencija vozila i povoljni uslovi za vožnju karakterišu jutros saobraćajnu situaciju u BIH. I pored toga, apelujemo na vozače da budu maksimalno oprezni i da obavezno drže odstojanje između vozila.
Na magistralnom putu Zenica-Nemila (kroz tunel Vranduk) od 05 do 21 sati saobraća se dvosmjerno. Od 21 sati do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
Obustavljen je saobraćaj kroz tunel Ormanica (na putu Srebrenik-Orašje). Vozila iz pravca Tuzle i Srebrenika koriste obilaznicu u neposrednoj blizini tunela, dok su vozila iz pravca Orašja i Gradačca preusmjerena na alternativni pravac (raskrsnica Ormanica-raskrsnica Vučkovci-Srnice-Bukva-regionalni put (R-461) prema Srebreniku). Putnička vozila mogu koristiti i saobraćajnicu Srnice Donje-Špionica.
Zbog sanacionih radova u tunelu Vinac (Jajce-Donji Vakuf) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu oko tunela.
Zbog radova na sanaciji mosta preko rijeke Tinje, u mjestu Drenik (na putu Srebrenik-Šićki Brod), saobraća se naizmjenično-jednom trakom (postavljeni semafori). Radovi na sanaciji mosta izvode se i preko rijeke Ljubine, na putnom pravcu Olovo-Semizovac. Za vrijeme radova u funkciji je obilaznica u neposrednoj blizini (naizmjenično propuštanje vozila).
Izdvajamo i ostale dionice gdje je zbog sanacionih radova izmjenjen režim saobraćanja: Jelah-Doboj, Prozor-Jablanica, Srbljani-Bosanska Krupa, Sarajevo-Vogošća, Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Ostrožac-Jablanica i Kiseljak-Busovača.
Na graničnim prelazima zadržavanja su kratkotrajna.
————————————————— Bosna i Hercegovina otvorila je granice prema: Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Odluka se odnosi samo na građane te tri države, dok državljani ostalih zemalja u BIH mogu ući zbog poslovnih obveza (pod uslovom da posjeduju poziv pravnog lica iz BiH i potvrdu o negativnom testu na virus SARS-KOV-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska).
Ulazak u Hrvatsku dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila. Detaljnije informacije za ulazak u Hrvatsku mogu se pogledati OVDJE. Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Srbija je otvorila granične prelaze za putnički i robni saobraćaj. Crna Gora je otvorila granice za državljane BIH.
