Category: Vijesti

Nekim zanimanjima se bavi sve manje ljudi pa onda nije ni čudno da potražnja za stručnjacima u tom polju s vremenom raste, a tako i cijena njihovog rada.

BestLife donosi tri zanimanja koja izumiru, a mogu vas učiniti bogatima.

1. Krojenje

Ovo je zanimanje koje ubrzano nestaje pa bi osobe koje se time bave mogle prilično profitirati. I oni koji se trenutno tim bave dobro zarađuju, no ti će prihodi u budućnosti zarađivati još bolje jer se sve manje ljudi odlučuje time baviti.

“Mislim da mladi ljudi jednostavno nisu obrazovani o tome što ovaj zanat može učiniti za njihov život jer od toga možete dobro živjeti, uzdržavati svoju porodicu”, rekao je jedan krojač.

Da bi ušli u industriju, većina ljudi radi naukovanje i uči pod vodstvom iskusnog radnika.

2. Postolar

Slična stvar je i s postolarima. Obuću koju nosimo neko treba popraviti ili izraditi, no postolari rade i mnogo više od toga – popravljaju i kožu, antilop… Oni su jedni od rijetkih ljudi koji imaju sve potrebne alate za takve poslove.

3. Hemijsko čišćenje

Ako odete u hemijsku čistionicu u vašoj blizini, primijetit ćete da su vlasnici obično prilično stari, a njihova djeca uglavnom nisu voljna preuzeti posao. Zbog toga industrija polako odumire.

Program N1 

Dvojica doktora nauka Irfan Šljivo i Suad Krilašević kreirali su prvu digitalnu platformu BH Akademski imenik za istraživače u BiH i dijaspori, sa ciljem umrežavanja, saradnje i dijeljenja naučnih otkrića. Na projektu rade potpuno volonterski sa željom da unaprijede naučno istraživačku zajednicu u zemlji. Finansijska pomoć Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo bila je dovoljna da plate eksterne dizajnere za realizaciju ove ideje.

Ovo je prva akademska platforma u Bosni i Hercegovini. Nastala je kroz saradnju Asocijacija za Napredak Nauke i Tehnologije (ANNT) i kompanije RUnIT. Partner projekta je Akademija nauka i umjetnosti – BHAAAS.

Kako je nastala platforma za istraživače?

Irfan je magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a doktorat iz filozofije odbranio je u Švedskoj na Mälardalen univerzitetu. Trenutno radi kao computer scientist u NASA Ames istraživačkom Centru u Kaliforniji, unutar Robust Software Engineering grupe.

Kompaniju RunIT, koja je susnivač projekta, pokrenuo je sa prijateljem Jasminom Harbinja, s ciljem da rade na sistemima za podršku istraživanja, upravljanja i prikazivanja istraživačkih podataka. Ideja se razvila u zajednici zaljubljenika u trčanje – Tračanje i to u Sarajevu. Dio te zajednice bio je i tadašnji predsjednik ANNT Adnan Mehonić. BH Akademski imenik nastao je upravo zbog nedostatka jedne takve platforme za bosanskohercegovačke istraživače.

“Kroz iskustva kako rade istraživački centri i univerziteti u Švedskoj, počeli smo razmišljati kako bismo mogli pomoći našim istraživačima u BiH, jer smo primjetili nedostatak sličnih sistema u BiH”, ističe Irfan Šljivo. “S obzirom da smo Jasmin i ja uveliko pričali kako da ono što radimo sa Švedskom probamo prenijeti u BiH, Jasmin je organizovao jednu virtuelnu kafu sa Adnanom u jeku pandemije, u januaru 2021. Tada smo Adnanu predstavili misiju i svrhu RunIT kompanije i našu ideju kako bismo mogli doprinijeti BH naučno-istraživačkoj zajednici. Ti naši inicijalni razgovori sa ANNTom su iskristalisali ideju platforme koja će prvo sakupiti naučnike i istraživače bh. porijekla na jednom mjestu, i što je važnije i njihova istraživanja kojima se bave u smislu naučnih publikacija i projekata”, rekao je za FORBES BiH Irfan Šljivo.

Trenutni predsjednik ANNT, Suad Krilašević, ima 28 godina, a doktorirao je na Tehničkom Univerzitetu u Delftu, Nizozemskoj, na temu “Derivative-free equilibrium seeking in multi-agent systems”. Stekao je titulu doktora tehničkih nauka iz oblasti automatike.

Zajednica volontera koja (p)održava BH Akademski imenik

Troškove razvoja ove platforme trenutno pokriva RunIT, a troškove uposlenih nemaju, jer svi rade volonterski, uključujući i PR projekta Edisu Merdan. Dobili su novac za jedan projekat od Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, a njega su usmjerili da plate dizajnere, koji su nakon toga ostali da volonterski doprinose projektu.

LIFESTYLE

Volontiranje: Bolje džaba raditi, nego džaba ležati?

Gana Forić

EKONOMIJA

Profesor Halilbegović za FORBES BiH: Zašto pad cijena nafte na svjetskom tržištu nije razlog za slavlje?

Lejla Nuhanović

“Kada smo imali jednu draft verziju imenika koju možemo pokazati, stupili smo u kontakt sa BHFF i BHAAS organizacijama, jer oni okupljaju istraživače koje želimo imati u imeniku, a imaju istu misiju kao i mi. Zato smo ih vidjeli kao prirodne partnere. Bili su apsolutno pozitivni na našu ideju od početka, i trenutno smo u procesu formaliziranja te saradnje u formi jednog savjetodavnog odbora koji će savjetovati u kojem smjeru da ide imenik i kako najbolje da služi našoj naučno-istraživačkoj zajednici u BiH i dijaspori,” rekao je Irfan Šljivo.

Suad Krilašević dodaje da imaju i tim od desetak beta testera koji je bio sastavljen od članova ANNT, kao i prijatelja i članova porodice koji su pomogli da se postigne potpuna funkcionalnost platforme. Ova platforma sadrži bitne podatke na jednom mjestu i čini ih pristupačnim za pretraživanje.

Ulaganjem u nauku, ulažemo u budućnost BiH

Zašto ovo rade volonterski i šta ih motiviše, Suad Krilašević odgovara da ulaganjem u nauku vidi šansu za napredak bosansko-hercegovačkog društva, s ciljem da ova zemlja postane svima ugodna za život.

“Nažalost, i većina stranih investicija želi da iskoriste nas kao jeftinu radnu snagu, što ne pomaže u dizanju životnog standarda. Intuitivno je da što je neki proizvod inovativniji, on se može prodati za više novca, a naučno istraživački rad je ključan dio inovacije. Odakle će nam doći te nove ideje ako ne iz istraživanja? Kada je nakon rata BiH postala dio svjetskog slobodnog tržišta u svim sferama, trebalo je ulagati u naučno-istraživački rad barem iz imperativa da ostanemo konkurentni, ako ne iz nekih humanističkih razloga. To se nažalost nije dogodilo, tako da na tome se mora raditi sada,” zaključuje Krilašević.

Dugoročno planiraju formirati savjetodavni odbor sa svim relevantnim neprofitnim organizacijama. A to je kako kažu prvi korak ka samoodrživosti imenika. U planu im je formiranje drugog nivoa partnerstva sa naučnim i obrazovnim institucijama koje bi mogle koristiti dodatne usluge od BH akademskog imenika. Kroz nacionalne i EU projekte će nastojati da rade na unaprijeđenju imenika, a RunIT će nastaviti pružati podršku projektu jer smatraju da je ovo od nacionalnog značaja. Paralelno, ANNT planira uspostaviti saradnju sa Ministarstvom za ljudska i prave i izbjeglice BiH na nekoliko projekata. Nadaju se da će moći iskoristiti tu saradnju za jačanje BH Akademskog imenika.

Forbes