Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.
– Mi smo glas zdravog razuma u Evropi – rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao:
– Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalificiraju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.
Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde eura iz fondova EU za opskrbu ukrajinske ekonomije do 2024., te dodatnih 24 milijarde eura u vojnoj podršci.
Zelenskom sedmica loše počela u SAD
Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski zastupnici.
– Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku – upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.
Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, unatoč širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestolnica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.
Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila je da deblokira oko 10,2 milijarde eura od više od 30 milijardi eura sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.
Evropska komisija pokušava smekšati Orbana
Iako se otključavanje sredstava uvelike smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, dužnosnici u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu ukazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.
Promjena kaznenog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.
Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen (Von der Leyen) rekla je Evropskom parlamentu:
– Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom kada ona pregovara o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.
Zelenskom očajnički treba napredak na samitu EU
Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjete Norveškoj.
– Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.
Evropska komisija je sugerirala da je sada ispunjeno šest od sedam preduvjeta za početak službenih pregovora o pristupanju.
Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.
Kako bi izašao u susret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantira pravo studiranja na vlastitom jeziku. Također je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela streljiva protiv Kijeva
Niko u Briselu ne sugerira da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.
Orban: Moj stav nije baš veto, ali…
Orban je rekao francuskom sedmičniku Le Point da njegov stav “nije baš veto”, pa dodao:
– Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.
To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni, provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.
Do još jedne pukotine u protuukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je jučer kada je šef njegova kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.
– Ali ako EU insistira da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana – rekao je za Bloomberg.
Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.
Ulozi za Ukrajinu su puno veći nego ulozi za Mađarsku
On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No, ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski riskira da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći utjecaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfirati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.
Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi eura vojne i ekonomske pomoći.
Za mađarskog čelnika, uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”: korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde eura otključanih EU fondova.
– Nećemo napustiti Brisel – rekao je sinoć za web stranicu Mandiner pa dodao:
– Okupirat ćemo ga – prenosi Index.hr.
